Povežite se sa nama

MONITORING

OTIMAČINA HOTELA MOGREN: Bitka za lokaciju

Objavljeno prije

na

Nečuveni skandal oko nasilnog preuzimanja hotela Mogren, uz pomoć pripadnika interventne jedinice MUP-a Crne Gore uzdrmao je u srijedu ujutro Budvu. U poznatom budvanskom hotelu, u neposrednoj blizini Starog grada, odigravala se na početku radnog dana prava drama, u kojoj su brojni pripadnici policije brutalno istjerali na ulicu oko stotinu radnika hotela, kako bi omogućili službenicima turističke inspekcije da zapečate i zatvore hotel u špicu sezone.

Scene ispred starogradskih zidina podsjećale su na one iz akcionih filmova. Hotel je okupirala policija uz logistiku marice, vatrogasnih kola i kola hitne pomoći.

Radnici su polijegali po podu hotelskih prostorija odbijajući da napuste hotel, uzvikujući „Hotel je naš ne damo ga”, „Lopovi, lopovi”, „Hapsite Marovića a ne nas”, „E viva Montenegro”, što im nije pomoglo, jer ih je policija uz grubu primjenu sile izbacila iz hotela, dok su oni najuporniji privedeni u policijsku stanicu.

Turističku inspekciju i policiju sačekali su transparenti izlijepljeni po fasadi hotela na kojima je pisalo „Maroviću zar ti nije dosta..” ili „Marović + Vuksanović = 200 porodica bez hleba”. Riječ je o Božidaru Vuksanoviću, direktoru Uprave za inspekcijske poslove.

Dok Svetozar Marović, potpredsjednik DPS-a zauzima funkciji predsjednika Odbora direktora Budvanske rivijere, vlasnika hotela Mogren.

Prestravljeni gosti kojih je u hotelu bilo oko 80, do kojih je dopirala vriska i galama radnika i policije, zaključali su se u svojim sobama čekajući objašnjenje o onome što se dešava. Bili su mahom stranci iz Amerike, Australije i Rusije. Neki su se obratili svojim ambasadama u Crnoj Gori u šoku od onoga što su doživjeli umjesto odmora.

Hotel je za kratko vrijeme ispražnjen i ubrzo zapečaćen, dok je svim zaposlenim, uključujući upravu hotela i vlasnika kompanije Merkur, Milana Mrvaljevića, ulaz zabranjen.

Na taj način je stavljena tačka na višegodišnji spor između Hotelske grupe Budvanska rivijera (BR) i kompanije Merkur sistem, koji se vodi oko zakupa i privatizacije jednog od najljepših budvanskih hotela.

Uznemirujuća i šokantna vijest ubrzo je obišla svijet. Šef recepcije u hotelu Ljiljana Samardžić kaže da su je tokom dana zvali njihovi stalni gosti iz raznih krajeva svijeta, iz Australije, Danske, Francuske, koji u hotelu Mogren ljetuju dvadeset godina zaredom, da pitaju šta se događa.

Građani Budve i mnogobrojni turisti zapanjeni su akcijom policije i načinom istjerivanja pravde između dojučerašnjih partnera, Budvanske rivijere i Merkura usred sezone.

Nakon pečatiranja hotel Mogren izgleda sablasno i zastrašujuće. Najpopularnija terasa na rivijeri, na kojoj mještani i turisti tradicionalno ispijaju najbolju tursku kafu sa lokumom, zatvorena je policijskim trakama koje su oblijepljene i oko cijelog hotela, kao oko minskog polja. Prava slika demonstracije moći i policijske države koja je obišla svijet. Države u kojoj pojedinac ma koliko bio u pravu, nema nikakve šanse protiv organizovane mreže interesno povezanih moćnika, uticajnih partijskih i državnih funkcionera i njima bliskih biznismena.

Priča o privatizaciji hotela Mogren je priča o namjenskim privatizacijama crnogorskih hotela koji su razdijeljeni među „prijateljima”, o tenderima koji se iz različitih razloga obaraju ukoliko ponuda projektovanog kupca ne bi bila prvorangirana.

Vlasnik kompanije Merkur, Milan Mrvaljević zakupio je hotel Mogren 1993. godine na period od 12 godina. Aneksima ugovora taj je rok produžen sve do 2013. godine. Partnerstvo Mrvaljevića sa Budvanskom rivijerom ničim nije narušeno sve dok on nije odlučio da učestvuje na tenderu za privatizaciju hotela 2002. godine.

Na licitaciji koju je organizovao Vladin Savjet za privatizaciju u oktobru 2002. godine ponude su dostavile dvije firme, Merkur sistem AD iz Budve i italijanska kompanija Agrituristica Lignano Sabbiadoro, iza koje je stajao kapital crnogorskog biznismena iz Novog Sada. „Italijani” su ponudili 650.000 eura, dok je ponuda Merkura iznosila 2,5 miliona eura.

Prihvaćena je ponuda Merkura pa je ugovor o kupoprodaji sklopljen u avgustu 2003.

Od tada za Mrvaljevića počinju stanoviti problemi koji su rezultirali time da kupoprodajna cijena za hotel nikada nije uplaćena, zbog čega je dva mjeseca kasnije ugovor jednostrano, voljom Budvanske rivijere, raskinut.

Merkuru su organizovane prepreke, počev od upisivanja tereta po osnovu restitucije na zahtjev bivših vlasnika, na do tada čisti posjedovni list, pa do odbijanja prodavca da otvori ESCROW račun u banci.

Sve je urađeno da se Merkur sistem onemogući da kao kupac uđe u posjed hotela.

Na odluku BR da raskine ugovor, Merkur odgovara tužbom u januaru 2004. godine. Ređaju se presude Privrednog suda koje u korist Merkura u dva navrata donosi sudija Dijana Raičković, da bi treću, isti sudija preinačio u korist Budvanske rivijere.

Tada kreće pritisak na zakupca da napusti hotel „koji drži bez ikakvog zakonskog ili ugovornog uslova”.

Bivši partneri vode više sudskih sporova oko prekida zakupa i obostranih potraživanja.

Budvanska traži iseljenje Merkura iz svih objekata koje drži na nezakonit način. Optužuje Mrvaljevića da ne plaća zakupninu koja je u međuvremenu povećana suprotno osnovnom ugovoru o zakupu. Sporovi još nijesu riješeni zato su u Budvanskoj rivijeri odlučili da Merkur istjeraju iz hotela na efikasniji način. Preko vazda uslužnog Ministarstva održivog razvoja i turizma.

U julu prošle godine sektor za turizam koji u okviru Ministarstva vodi Olivera Brajović, odbija zahtjev Merkura za izdavanje odobrenje za rad, koje je osporeno od strane titulara, Budvanske rivijere. Hotel Mogren od tada radi bez radne dozvole, na osnovu čega je Uprava za inspekcijske poslove, odnosno turistička inspekcija donijela rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti i pečaćenju hotela.

Milan Mrvaljević je kazao da ne zna zašto se hotel pečati te da pretpostavlja da se radi o ličnom interesu Marovića i Božidara Vuksanovića.

Epopeja oko otimanja već prodatog hotela trajala je duže od deset godina. Mali gradski hotel Mogren vrijedna je nekretnina koja je mnogima odavno zapala za oko. Smješten u blizini mora i Starog grada, na atraktivnoj, izuzetno vrijednoj lokaciji, predstavljao je dio hotelskog kompleksa Avala-Mogren.

Detaljnim urbanističkim planom DUP Budva-Centar na mjestu sadašnjeg troetažnog hotela ucrtana je kula od osam spratova. Nije poznato ko je naručio višespratnicu u kontakt zoni Starog grada i za koga se već duže vrijeme priprema ova ekskluzivna lokacija.

U gradu se spekuliše sa imenima pojedinih, vlastima bliskih biznismena, među kojima je i navodno i Dragan Perović, vlasnik hotela Astorija u Starom gradu. Možda zato što je već jedan objekat iz Merkurovog zakupa otišao u ruke njegovog sina Nikole Perovića. Riječ je o restoranu Plava školjka na Slovenskoj plaži, „na pjeni od mora”, koji je Merkur prošle godine vratio Budvanskoj rivijeri a ova prodala Peroviću.

Zanimljiv je profesionalizam državnih organa, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Uprave za inspekcijske poslove i MUP-a na obezbjeđenju zakonitosti kada je u pitanju hotel Mogren. Hotel je uz asistenciju 50 policajaca spektakularno zapečaćen, dok u njegovoj neposrednoj blizini, iza kapije Starog grada, godinama radi divlje izgrađen hotel Astorija, koji nema građevinsku dozvolu.

Kakvi se dvostruki aršini primjenjuju zavisno od toga ko je ko u Crnoj Gori, jasno se može sagledati na primjeru Astorije. Bespravno podignutom hotelu uz starogradske bedeme Republički zavod za zaštitu spomenika kulture izdalo je rješenje o rušenju, čisto reda radi, koje nadležne državne institucije i inspekcijske službe nisu ni konstatovale a kamoli sprovele u djelo. Hotelu bez građevinske dozvole tadašnji ministar turizma Predrag Nenezić izdao je dozvolu za rad koja je uskraćena hotelu Mogren, iako uspješno radi od 1982. godine.

Ko igra po pravilima moćnika, na njega se zakoni i propisi ove države po pravilu ne odnose. Divlje zidaju gdje im padne na pamet, rade bez građevinske i upotrebne dozvole, duguju državi milione na ime poreza ili komunalija…. Ko iskoči iz šeme, prolazi kao Milan Mrvaljević.

Premijer neobaviješten

Povodom pečaćenja hotela Mogren premijer Milo Đukanović kazao je da je posao obavljen profesionalno. „Iz godine u godinu to je odlagano i uvijek bi se aktuelizovalo u sezoni gdje je Vladi i nadležnim inspekcijama podmetan argument – pa nećemo valjda sad u sred sezone… Nije fino gledati sve te slike u jeku sezone ali ne smijemo dozvoliti da državni organi budu uvučeni u igru koja znači izbjegavanje izvršavanja sudskih presuda”, poručio je premijer. Sudski sporovi između Merkura i BR nijesu okončani. Oduzimanje hotela obavljeno je po nalogu turističke inspekcije nakon što je hotelu uskraćena radna dozvola. Ako je sudski nalog bio u pitanju, iseljenje je trebao da obavi sud a ne turistička inspekcija.

Branka PLAMENAC

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo