Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BUDVA OD BETONA: Atlas na Trgu Republike

Objavljeno prije

na

U centru Budve, nadomak Starog grada, nalazi se Trg Republike, kockasti prostor na čijim se rubovima nalaze zgrade Zeta filma i Atlas banke, mnogim posjetiocima ovog turističkog grada poznat kao – veliki parking ispred JAT-a, sada već bivše poslovnice bivšeg srpskog avioprevoznika.

Trg pod istim nazivom imaju i mnogi veći gradovi od Budve, Beograd, Novi Sad, Ljubljana, Split… Trgovi obično predstavljaju sami centar i srce grada na kome se ogleda njegova istorija i kultura. Na njima se nalaze najljepše građevine, muzeji, pozorišta, zgrade lokalnih institucija, ekskluzivni restorani. Ukrašavaju se raskošnim fontanama, spomenicima, zelenilom, a imena dobijaju po znamenitim ličnostima ili istorijskim događajima. Trgovi su mjesta sastanaka najrazličitijih vrsta, muzičkih hepeninga ili političkih okupljanja.

Budvanski Trg Republike je zapušten prostor koji decenijama služi kao glavni gradski parking. Da to ne mora biti tako pokazuje primjer Trga slobode u Podgorici, koji je od neuglednog parkinga rekonstruisan u centar grada, sa zelenilom, fontanom i klupama za odmor.

Lokalna uprava u Budvi ne pomišlja na rekonstrukciju Trga Republike u dio grada koji bi služio građanima i turistima. Katastrofalna degradacija prostora, pravi urbicid koji je pogodio ovo turističko mjesto, nije zaobišao ni ovaj dio grada.

Vlast je odlučila da Trg Republike zazida nizom stambenih zgrada visine do desetak spratova. Detaljnim urbanističkim planom Budva-Centar na ovom prostoru koji zahvata površinu oko 2.000 kvadrata ucrtane su zgrade spratnosti P+8. Uz suteren koji se po pravilu dodaje, u pitanju je najmanje 10 etaža. Na ostatku placa ostavljen je prostor za izgradnju gradske garaže sa tri podzemna nivoa. Odnosno ispod nivoa mora.

Zemljište Trga u vlasništvu je Opštine i države Crne Gore, pa se postavlja pitanje kome je u interesu bjesomučno uništavanje javnih gradskih površina koje nisu građevinsko zemljište, radi gradnje gromadnih solitera i na hiljade novih stanova u gradu koji broji jedva 17.000 stanovnika.

Odgovor na ovo pitanje nalazi se na stranicama pomenutog plana Budva-Centar. Trg Republike žrtvovan je za potrebe Atlas grupe i drugih nepoznatih investitora koji namjeravaju da na ovom prostoru zidaju solitere. Naime, parcela koju zahvata Trg u planu parcelacije ovog DUP-a spojena je sa parcelom na kojoj se nalazi Atlas banka koja je u vlasništvu firme Atlas Invest DOO iz Podgorice čiji je osnivač biznismen Duško Knežević.

Na Kneževićevoj parceli površine 460 m2 ucrtana je zgrada veličine P+8 etaža. Da bi se na tako maloj površini postigli ogromni gabariti bilo je potrebno Kneževićevu parcelu spojiti sa opštinskim Trgom Republike u jednu zajedničku urbanističku parcelu. Njoj je dodata i katastraska parcela-legat budvanske porodice Luketić koja je u vlasništvu Opštine, površine oko 520 kvadrata.

Tako je stvorena jedna urbanistička parcela, odnosno Blok 2 površine 3.139 m2. Ovakva, u svijetu neviđena uzurpacija gradskog trga, omogućila je da Kneževićev objekat dobije veće građevinske koeficijente, odnosno da se na 460 kvadrata ucrta kula od najmanje devet spratova. Ucrtavanje objekata na Trgu objašnjava se dogovorom između lokalne vlasti i Kneževića, da u postupku dokompletiranja svoju malu urbanističku parcelu poveća na račun javnog gradskog trga kupovinom zemljišta od Opštine.

Takozvano dokompletiranje urbanističkih parcela postao je veoma popularan način za otimanje atraktivnog opštinskog zemljišta u Budvi. Mnogi povlašćeni investitori, tajkuni bliski lokalnoj upravi i istaknuti političari uspjeli su da zloupotrebom ovog postupka dođu do vrijednog zemljišta po povlašćenim cijenama.

Budvanski Trg Republike voljom lokalne uprave preimenovan je i preinačen u građevinski Blok 2, na kome je predviđena izgradnja objekata bruto izgrađene građevinske površine od 12.556 kvadrata. Na 2.000 kvadrata trga, oko dvije trećine njegove površine, ucrtane su devetospratnice koje će poput kineskog zida zatvoriti ovaj prostor koji se nalazi neposredno uz gradsku luku i park. Mogu se zidati stanovi, poslovni prostori, hotelski kompleksi, ugostiteljski objekti kao i „objekti za smještaj turista”, koji prema planu, začudo, nisu isto što i hoteli.

Ako se ovoj bezumnoj konglomeraciji zgradurina na javnom prostoru u centru Budve doda građevina ucrtana na mjestu zgrade Zeta filma, dobija se prava slika planskog uništenja ovog primorskog grada.

Vlasnik Zeta filma je Branislav Mićunović. Njemu je ucrtan objekat bruto površine 23.327 kvadrata na parceli koja ima oko 2.300 m2. Da bi do takvih veličina uošte došlo, lokalna vlast je pribjegla oprobanom receptu. Dok je Dušku Kneževiću pridodat gradski trg, Branu je pomogao susjedni gradski park. Parcele Zeta filma i gradskog parka objedinjene su u jedinstvenu urbanističku parcelu od 5.183 kvadrata. Velika površina vuče veće urbanističke parametre zahvaljujući kojima je stara dvospratna zgrada Zeta filma prerasla u desetospratnicu sa kaskadnim umanjenjem spratova prema moru.

Prednost jedinstvene urbanističke parcele je u tome što vlasnici jednog njenog dijela imaju pravo da od Opštine zahtijevaju da im proda dio zemljišta koji im nedostaje.

Da li će Duško Knežević kupiti budvanski Trg Republike a Brano Mićunović budvanski park nije sa sigurnošću izvjesno. Ali mogu, ukoliko to požele.

U kojoj mjeri čelnici lokalne uprave koalicije DPS-SDP-LP mrze sopstveni grad kada su u stanju da rijetke slobodne površine i zelene oaze betoniraju do besvijesti, može se samo pretpostaviti. I zašto ih u tom suludom poslu podržava Ministarstvo uređenja prostora koje na takve planove daje saglasnost. Čije interese štiti politika organizovanog i sistematskog uništavanja turističkog centra Crne Gore i drevnog Starog grada u Budvi.

Malo mu je

Apetiti Atlas grupe prema atraktivnom prostoru Opštine Budva zaista su ogromni. Kompanija Duška Kneževića posjeduje zemljišne parcele na više lokacija na kojima planira gradnju više kompleksa raznovrsne namjene. Na stijenama iznad plaže Mogren Atlas grupa planira podizanje cijelog novog grada pod nazivom Mogren grad. Na padinama brda Spas planiran je kompleks Mogren Hill. Na Jadranskom sajmu, čiji je vlasnik, ova korporacija gradi velelepni sajamski i stambeni kompleks sa soliterima sa preko dvadeset spratova. U uvali Kamenovo uz istoimenu plažu uskoro počinje gradnja stambenog naselja sa par condo hotela. U naselju Pržno Atlas grupa došla je u posjed zgrada i zemljišta bivšeg SIZ-a za stanovanje na kome planira gradnju stanova i poslovnog prostora. U Petrovcu je vlasnik lokacije bivše autobuske stanice, na kojoj je planiran još jedan kompleks nečega. Kruna među ovim nekretninama, po svemu sudeći biće Trg Republike, vlasništvo svih građana Budve, koje im se otima bez pardona.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 20. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROJEKAT VELJE BRDO NA JAVNOJ RASPRAVI: San, plan ili preskupa obmana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ponuđeni PUP Podgorice, uz pridodato generalno urbanističko rješenje Velje brdo,  pokazuje da način finansiranja, cijena i rokovi izgradnje nijesu jedina potencijalno sporna mjesta u najavljenom projektu. Ako on uopšte, za sada, zaslužuje taj epitet

 

 

Pošto je Vlada, krajem novembra, usvojila nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP), taj dokument se, u srijedu, trebao naći na centralnoj javnoj raspravi. Ona je, međutim, odložena. To su tražili prisutni građani, oni koji su uspjeli ući u salu (nije bilo mjesta za sve), obrazlažući da je zakazana rasprava neadekvatno pripremljena i organizovana. Nastavak je zakazan za petak, 13.

Sastavni dio ponuđenog PUP-a je stambeno-poslovno naselje Velje brdo, ili Novi grad kako ga zovu promoteri te ideje. Krajem ljeta premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, predstavili su plan izgradnje naselja od 11,5 hiljada stanova uz prateće poslovne, zdravstvene, obrazovne, turističke objekte… Stanovi će, čuli smo, pod povoljnim uslovima biti namijenjeni prvenstveno sadašnjim podstanarima, mladim bračnim parovima, odnosno, onima koji, po riječima premijera Spajića, “do sada nijesu bili privilegovani i na koje se ni država, ni privatni, ni bankarski sektor nijesu okretali”. Dok je ministar Radunović dodao da će, kada sve bude završeno, ukupan broj stanovnika novog naselja/grada biti “oko 42 hiljade”.

Naknadno, Spajić je najavio da bi se broj stanova izgrađenih na Veljem brdu mogao popeti do 20.000 (tada bi to naselje moglo postati, po broju stanovnika, drugi najveći grad u Crnoj Gori). A da Vlada očekuje da se Glavni grad odrekne komunalnih naknada za novo naselje u iznosu od, približno, 200 miliona eura (ovogodišnji budžet Podgorice iznosio je 133,5 miliona). Premijer očekuje da tu odluku donese novoizabrani saziv Skupštine Glavnog grada i zbog toga je važno, kazao je na RTCG, da se vlast u Podgorici formira što prije i na pravi način.

“To će biti  crnogorski san”, ponavlja premijer Spajić od septembra. Ne obazirući se mnogo  ni na činjenicu da se ispostavilo kako je  računica koju je prezentovao, a koja se tiče cijene od hiljadu eura po kvadratu, planirane kamate od 1,2 odsto i mjesečne rate (390 eura za stanove od 100 kvadrata, 290 za manje, od 60 m2)  – matematički pogrešna. Preciznije: najavljena rata je prevelika za obećanu cijenu kvadrata i kamatu. Dok je obećanje da će prvi stanovi biti useljeni tokom 2026. godine, relativizovano neposredno nakon što je dato.

Ovakav projekat zahtijeva ozbiljne analize, koje su za sada izostale. Recimo, da li će i kako njegova realizacija  uticati na demografska kretanja, posebno na sjeveru zemlje. Tu je, naravno i pitanje mogu li Podgorica i Crna Gora sebi da priušte najavljeno subvencioniranje novog naselja tih gabarita…

Ponuđeni PUP Podgorice, uz pridodato generalno urbanističko rješenje Velje brdo,  pokazuje da način finansiranja, cijena i rokovi izgradnje nijesu jedina potencijalno sporna mjesta u najavljenom projektu. Ako on, za sada, zaslužuje taj epitet.

Planirano naselje obuhvata i prostor koji se nalazi u zaštićenom području Parka prirode Rijeka Zeta, a tu se nalazi i zaštićena zona vodoizvorišta Mareza u kojoj je zabranjena gradnja. U Vladi su došli na ideju da planiranom naselju daju status projekta od javnog interesa “kako ne bi morala da se poštuju stroga pravila o zabrani prenamjene šumskog i zaštićenog područja u građevinsko zemljište”. Fantastična ideja. Ali ne i dovoljna. Detaljnija ispitivanja karakteristika terena tek treba da se urade. Tada će se znati da li je moguće  planirano provesti u djelo bez velikog rizika za prirodno okruženje.

“Ukoliko gradnja na dijelu Veljeg brda koji se nalazi u zoni zaštite Parka prirode Rijeka Zeta ne bude moguća, predviđa se isključenje iz plana zone 5, koja obuhvata ovo zaštićeno područje a na kojem se sada predviđa izgradnja stambeno-poslovnih objekata”, navodi se u dokumentima koji su stavljeni na javnu raspravu. “To bi smanjilo ukupan broj planiranih objekata i veličinu naselja”,  konstatuju autori. Ne objašnjavaju šta će biti sa infrastrukturnim objektima planiranim na zaštićenom prostoru. Ili u njegovoj neposrednoj blizini.

Među njima je uređaj za prečišćavanje otpadnih voda iz fekalne kanalizacije koji se planira graditi na rijeci Zeti, prije njenog ušća u Moraču. “Ovaj urađaj bi bio dovoljan za prvu fazu naselja, dok bi se za preostale četiri  zone, kako ih prepoznaje PUP Podgorica, naknadno pronašlo tehničko rješenje za priključenje na postojeću kanalizacionu mrežu Podgorice i njen budući uređaj za prečišćavanje otpadnih voda”. Valja podvući: naknadno će se tražiti rješenje kako bi kanalizacione vode sa Veljeg brda, preko Podgorice, stgle do “budućeg uređaja” za prečišćavanje otpadnih voda iz Glavnog grada. To je ono postrojenje (kolektor) čija se gradnja godinama najavljuje u Botunu, dok tamošnji mještani ponavljaju kako će to spriječiti “po cijenu života”.

Slično je i sa ostalom infrastrukturom neophodnom za početak gradnje na Veljem brdu. Voda bi se dovela iz magistralnog cjevovoda koji je izgrađen duž autoputa, pa pumpala na vrh brda, u rezervoar od pet hiljada kubika čija se gradnja planira. “Ovo pumpno postrojenje i rezervoar rješili bi pitanje vodosnabdijevanja za prvu fazu naselja, dok bi preostale četiri faze naselja vodu dobijale iz bunara u Zagoriču za šta bi se naknadno pravilo tehničko rješenje”, navodi se u PUP Podgorica.

Za potrebe prve faze naselja Velje brdo struja bi se obezbijedila povećanjem snage postojeće trafostanice u Vranjskim njivama, “dok bi za preostali dio naselja naknadno bilo neophodno izgraditit potpuno novu veliku trafostanicu 110/10kv”.

Na Veljem brdu nema puteva, pa bi se saobraćajna infrastruktura gradila od nule. Počev od postojeće saobraćajnice Podgorica-Spuž pa do vrha brda. Naknadno bi se centralna saobraćajnica povezala, preko petlje Velje brdo, sa budućom mrežom autoputeva. Ta petlja ne postoji kao dio podgoričke zaobilaznice u sadašnjoj verziji prostornog plana Crne Gore, čije se skoro usvajanje odavno najavljuje.

Iz struke su zamjerili Vladi što sa nacrtom PUP Podgorica na javnu raspravu kreću prije usvajanja krovnog zakona – Prostornog plana Crne Gore.

Prema ponuđenom dokumentu, prva faza naselja predviđa izgradnju pet stambenih blokova sa nešto više od pet hiljada stanova. “U ovom dijelu naselja živjelo bi 16.184 stanovnika”, navodi se, uz upitnu računicu po kojoj bi u izgrađenim poslovno-komercijalnim prostorima posao našlo skoro pet hiljada osoba. Problem može biti to što tek druga faza predviđa izgradnju “245 hiljada kvadrata prostora za školstvo, zdravstvo, socijalnu zaštitu, jedan vjerski objekat i veliki poslovni centar”. Uz još pet hiljada novih radnih mjesta.

Pitanje je gdje će stanovnici prve faze, dok čekaju drugu, da vode djecu u školu ili vrtić, a kako će stizati do doktora? U Spuž, Danilovgrad ili u neku od već prebukiranih podgoričkih škola ili domova zdravlja? Tim prije što se ne pominju rokovi gradnje, ni za prvu tako ni za bilo koju od narednih zona budućeg naselja. Prelazno stanje može potrajati godinama. A šta će biti sa potencijalnim stanovnicima koji počnu da žive crnogorski san na Veljem brdu ako realizacija projekta, iz nekog od brojnih mogućih razloga a najprije zbog finansija, bude osjetno usporena ili obustavljena? Da se ponovo vrate u podstanare?

Prošlo je već pola vremena odvojenog za javnu raspravu o PUP Podgorica, a ona praktično nije ni počela. Samo se vrijednost projekta Novi grad na Veljem brdu procjenjuje od dvije do preko tri milijarde eura, pa ispada kako svaki dan planirane rasprave vrijedi 100-150 miliona. Valjalo bi  pametno iskoristiti preostalo vrijeme.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

 

 

Prošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru.  U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu  je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.

„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.

U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.

Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.

Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je  gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.

“Ako ne preduzmemo korake prije svega u kvalitetu upravljanja našom destinacijom i ne počnemo strategijski da planiramo, jasno je da će se stanje pogoršavati“, smatra izvršni direktor Hotelsko-turističkog preduzeća “Ulcinjska rivijera“ Ćamil Hodžić.

Profesor turističke ekonomije Rade Ratković je uvjeren da je turizam žrtva Vladinog programa Evropa sad 2, jer je zbog njegove realizacije povećan porez na dodatnu vrijednost na smještaj sa sedam na 15 odsto. „Naš turizam je u fazi tihog odumiranja i pretvaranja u biznis za nekretnine“, navodi Ratković.

Sličan je stav predsjednika države Jakova Milatovića. “Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije. Umjesto strateških odgovora dobili smo povećanje poreza koji će dodatno ugroziti naš najveći ekonomski sektor dok konkurencija u regionu grabi krupnim koracima naprijed”, upozorava Milatović.

Niko se iz Vlade i Ministarstva turizma ne oglašava, kao ni iz Nacionalne turističke organizacije, dok cijene usluga rastu, ulaganja u turizam je malo i nedovoljno, a kvalitet usluga opada.

U tom kontekstu je, na primjer, razumljivo što je britanski magazin Time Out na listu najpotcjenjenijih evropskih destinacija za 2025. godinu, na prvo mjesto stavio Ulcinj, grad sa najvećim turističkim razvojnim potencijalom u Crnoj Gori.

“Dok se mnoga mjesta širom kontinenta bore sa prekomjernim turizmom, ove zanemarene destinacije čekaju da budu istražene”, navodi se u analizi ovog časopisa koji od 1968. godine izlazi u Londonu.

A da bi bile istražene, mora se do njih nekako doći. Upravo je dostupnost naše države, kako tvrdi dugogodišnji turistički radnik Branko-Diki Kažanegra, najveći problem crnogorskog turizma. „Albanija je 1993.godine  imala tri avionske linije dnevno. Zgrada aerodroma u Tirani je bila jedna baraka. A, šta mi danas imamo, a šta ima Albanija? To je najbolji primjer kako je neko išao naprijed, a mi smo išli unatrag“, ističe Kažanegra.

Zato ova privredna grana i turistički radnici u narednu godinu kreću u trku sa konkurencijom sa olovnim nogama. Izazova je previše – globalna geopolitička situacija, nepovoljna ekonomska kretanja na tržištima, izostanak ulaganja u hotelsku industiju, digitalizaciju i radnu snagu…

U svakom slučaju, turizam je precizan seizmograf koji registruje sve potrese u našem društvu i privredi. Crveni alarm je već upaljen za sve one koji nijesu zaslijepljeni od privilegija, nemara i neodgovornosti.

                                                                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo