Interni dokument Kliničkog centra Crne Gore, iz 26. decembra 2007. godine, koji posjeduje Monitor – Mikrobiološka analiza briseva na odjeljenju Jedinice za novorođenčad KCCG – jasno prikazuje kakvo je stanje higijene i, naročito, kakve su higijenske navike u toj higijenski najosjetljivijoj klinici (na njenom čelu sada Snežana Crnogorac, ranije načelnica porodilišta), najveće medicinske ustanovi u zemlji. Očajne! Da nije riječ o izuzetku od prije pet godina, potvrđuje krajem prošle godine objavljeno istraživanje, rađeno od 5. do 14. decembra 2011. godine, pod nadzorom kancelarije UNICEF-a – Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori – u kojem je higijena te klinike dobila najmanje ocjene.
Mikrobiološke analize briseva na Ginekološko akušerskoj klinici (GAK), odjeljenje za novorođenčad – do kojih je preko ljekara koji su insistirali na anonimnosti – došla NVO Krug života, na čelu sa Dejanom Cvijanovićem, urađene su u Institutu za javno zdravlje. Precizno, u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, za potrebe KCCG.
Dokument, broj 01-9, iz 04. januara 2008., potpisuju specijalista epidemiologije dr Sanja Medenica, direktor Centra dr Dragan Laušević i direktor Instituta dr Boban Mugoša.
Analiza je frapantna: pokazuje postojanje patogenih bakterija, potencijalnih uzročnika bakterijskih infekcija, na raznim sredstvima i osoblju Jedinice za novorođenčad. Rezultati 36 briseva (analize pod rednim brojevima od 211 do 246) pokazuju da samo dva testirana predmeta i to „doboš sa sterilnim instrumentima” i „rastvor za dezinfekciju iz lavora X boksa” su bez mikroorganizama!
U ostale 34 analize nađeni su patogeni mikroorganizmi, i to: na površini stola za prevoj beba gdje je nađena bakterija Ešerihija koli (Escherichia coli), koja je jedan je od najčešćih uzročnika bakterijskih infekcija kod čovjeka, koja može izazvati sepsu, ali i meningitis kod novorođenčeta; ista bakterija pronađena je i na ruci zaposlene; bakterija Staphylococcus aureus otkrivena je na “čistoj” peleni iz kreveca; ista je pronađena u nosu i na rukama nekoliko zaposlenih; na ruci jednog zaposlenog analizom Instituta utvrđena je i Klebsiella species!
Patogene bakterije su utvrđene i na čistim čaršavima, mantilima osoblja, vagama za mjerenje beba, „čistim” pampersima, površinama inkubatora za bebe, radnim površinama, rukama medicinskog osoblja i to podjednako bez obzira da li su oprane ili neoprane (u radu).! Nijedan medicinski radnik, obuhvaćen analizom, nije imao ruke bez patogenih mikroorganizama, čak ni nakon pranja ruku!
Profesor Univerziteta Crne Gore, stručnjak iz ove oblasti, koji je insistirao na anonimnosti, za Monitor je kazao da sve ono što navode UNICEF-ovi stručnjaci (na osnovu kontrole decembra 2011. godine) sada potkrepljuju i izvještaji briseva od strane Instituta. Stanje u pogledu mjera koje se sprovode za sprečavanje infekcija u porodilištima, kaže naš izvor, ima zabrinjavajuće razmjere imajući u vidu UNICEF-ovo istraživanje. On upozorava: „Higijena ruku je najvažnija mjera za sprečavanje infekcija”.
Podsjetimo: u UNICEF-ovom izvještaju (detaljno: Ni ruke ne peru, Monitor, septembar 2013, broj 1195) navodi se da se „najdjelotvornija tehnika za sprečavanje infekcija – pranje ruku – ne primjenjuje na adekvatan način i ne koristi u većini porodilišta u Crnoj Gori.” Doslovce: ruke se ne peru! Piše i to da nema potpuno opremljenih mjesta za pranje ruku, ali i da je kontrola infekcija nedovoljna.
Kontrolori UNICEF-a konstatovali su takođe da na mjestima predviđenim za pranje ruku nema deterdženata, jednokratnih ručnika, antiseptika itd., kao ni uputstava sa detaljnim procedurama koja treba da informišu osoblje kako treba prati ruke i kojim sredstvima kod različitih medicinskih zahvata. Stručnjaci UNICEF-a su izrazili zabrinutost da kod medicinskog osoblja ne postoji ni motivacija da sve ovo nauče, ne postoji kontinuirana obuka osoblja, a niko i ne vrši nadzor da li se ruke peru i da li se primjenjuje pravilna tehnika.
Uz to, zapisano je u izvještaju, ne primjenjuju se ni druge djelotvorne mjere za sprečavanje infekcija: pravilna antibiotička profilaksa, kontakt koža na kožu, rano dojenje itd. Ne primjenjuju se savremeni standardi, a ako se neke mjere primjenjuju one su često zastarjele i ne odgovaraju standardima savremene medicine. Takođe se ne primjenjuju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije što je zabrinjavajuće, a i ne postoje pravilnici i uputstva, odnosno algoritmi za pravilno postupanje u mjerama za sprečavanje infekcija.
Nakon dobavljanja alarmantnog dokumenta o rezultatima mikrobioloških analiza briseva, predstavnici NVO Krug života su, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, 28. marta 2014. godine – direktorima KCCG (Milan Mijović), Ministru zdravlja (Miodrag Radunović) i direktoru Instituta za javno zdravlje (Boban Mugoša) – istovremeno uputili isto pitanje: „Da li je za potrebe Ginekološko akušerske klinike KCCG rađena mikrobiološka analiza briseva uzetih sa opreme, prostora i kadra za 2007, 2008, 2009, 2010, 2011, 2012. i 2013. godinu? Ako jeste zahtijevamo da nam, shodno Zakonu, dostavite rezultate analiza.”
U Kliničkom centru, kao i Ministarstvu zdravlja su izbjegli odgovor na pomenuti zahtjev, pa iz NVO Krug života, 16. aprila 2014, šalju urgenciju, uz napomenu da će, ukoliko im se u novom roku ne obezbijedi traženo, biti primorani da pokrenu postupak pred nadležnim organima. Ništa od odgovora.
Iz Instituta za javno zdravlje je stigao odgovor u zakonskom roku. Negativan! Odbijen je zahtjev NVO Krug života uz obrazloženje da je nedvosmisleno utvrđeno da su podaci koji se odnose na mikrobiološke analize briseva uzetih od zaposlenih u GAK-u lični podaci i ne mogu se dostaviti trećim licima bez izričite saglasnosti zaposlenih, te da su analize briseva uzetih sa opreme i prostora dostavljeni GAK-u, koji sa njima raspolaže u skladu sa Zakonom.
Prvi čovjek NVO-a Dejan Cvijanović za Monitor, tim povodom kaže: „Činjenica da do sada i pored urgencija iz nadležnih institucija nijesmo dobili odgovor na pitanje o mikrobiološkim analizama briseva za period od zadnjih sedam godina, pobuđuje na sumnju kakvi su nalazi za taj period.”
Monitor je, potom, 23. aprila, od Ministarstva zdravlja, tražio da nam prezentuje zakonske i podzakonske akte koji definišu uslove i standarde pod kojima inspekcijski organ vrši kontrolu higijenskih uslova i sterilnosti u registrovanim medicinskim ustanovama, bilo privatnim ili državnim. U dopisu Ministarstvu, naveli smo: ,,Nadamo se da postoji takav akt, jer ukoliko ne postoji to ukazuje da u organizaciji zdravstva u državi vlada nepoštovanje osnovnih principa za jednu od najvažnijih oblasti – higijenu.”
Umjesto traženog detaljnog pravilnika dobili smo izvod iz Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti. To, uz sve pomenuto pobuđuje sumnju da pravilnik koji definiše ovu problematiku ne postoji, a time se ne može ni vršiti adekvatna kontrola!
Još više: u navedenom zakonu se definiše da je medicinska ustanova dužna da sama obezbijedi pravilnike i uputstva za mjere preventive i suzbijanja infektivnih bolesti, a to je ono što su stručnjaci UNICEF-a utvrdili da ne postoji! Zakonom su predviđene i kazne za ustanove ako ti pravilnici i uputstva ne postoje. Imajući u vidu stanje na terenu, vjerovatno da praksa kažnjavanja ne postoji, ili je na nivou incidenta.
Kako bismo imali uvid i u način uzimanja briseva Monitor je uputio pitanje Institutu za javno zdravlje: ,,Budući da Institut radi mikrobiološke analize briseva na odjeljenju Jedinice za novorođenčad KCCG, a u koje smo imali uvid, interesuje nas da nam pojasnite metodologiju mikrobioloških analiza, uzimanja briseva: na koji način se rade navedene analize, u kom trenutku se uzimaju brisevi, kako funkcioniše taj čitavi proces.”
Nijesmo dobili konkretan odgovor, osim opštih odrednica: ,,Institut za javno zdravlje vrši laboratorijsku dijagnostiku materijala po zahtjevu zdravstvenih ustanova, kao i po nalogu Zdravstveno-sanitarne inspekcije i epidemiološkim indikacijama. Dobijeni nalazi dostavljaju se zdravstvenoj ustanovi (odnosno zdravstveno sanitarnoj inspekciji) koja se obratila zahtjevom, koja na osnovu dobijenih nalaza preduzima odgovarajuće mjere.”
Odgovorili su nam i da su zdravstvene ustanove i drugi subjekti koji obavljaju zdravstvenu djelatnost dužni da obezbijede higijensko-tehničke uslove, kao i da sprovode odgovarajuće stručne, organizacione i druge propisane mjere, u skladu sa djelatnošću kojom se bave.
Monitorov izvor kaže da ministarstvo zdravlja očigledno gura pod tepih sve probleme koji se gomilaju u toku dužeg niza godina, te da bi kontrola rada trebalo da se vrši sa hijerarhijskog vrha.
Ako je ovakvo stanje higijene u Jedinici za novorođenčad u KCCG, kakvo li je tek u slabije opremljenim, recimo onim takođe obuhvaćenim izvještajem UNICEF-a – u opštim bolnicama Cetinje, Kotor, Berane ili Nikšić?! Istom logikom: ako je takvo stanje higijene u odjeljenju za novorođenčad, kakvo li je tek na ostalim ?!
Bolnice kao izvor zaraze!
Personalizovati odgovornost
Istina, dokument je sa samog kraja 2007. godine, ali ukoliko uzmemo u obzir izvještaj UNICEF-a o stanju u porodilištima, sa kraja 2011. godine, koji eksplicitno pokazuje da je nivo higijene na najnižem mogućem nivou, lako je napraviti sponu kakva je situacija i danas u porodilištu KCCG, kaže za Monitor direktor NVO Krug života Dejan Cvijanović.
,,Javnost je takođe upoznata da je krajem prošle godine renovirana Ginekološko akušerska klinika (GAK), međutim, imajući u vidu dokument ali i pomenuto UNICEF-ovo istraživanje, postavlja se pitanje da li je to dovoljno da se promijene navike i način rada osoblja.
Uzimajući u obzir da je u vrijeme nastanka oba dokumenta ista ekipa ljekara bila odgovorna za organizaciju i rad GAK-a i danas na istim pozicijama, pitamo se kada će se personalizovati odgovornost u pravnom i etičkom smislu. Kada će ministarstvo zdravlja, menadžment KCCG i ljekarska komora Crne Gore prestati da žmure na ovakav način rada koji sa sobom nosi žrtve.
Koliko treba da se dogodi tragičnih slučajeva, pa da neko konačno odreaguje?”
Marko MILAČIĆ