U posljednjem finansijskom izvještaju Crnogorskog Telekoma, koji je objavljen na sajtu te kompanije, navodi se da je dokazano da je bilo korupcije, prilikom privatizacije. I tu se navodi da su sporna četiri konsultantska ugovora, za koje je američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) utvrdila da su pokriće za 7,3 miliona mita crnogorskom vrhu.
,,Postoji potvrdan dokaz da su 7,3 miliona eura troškova vezanih za četiri konsultantska ugovora služili u neispravne svrhe, a nema dovoljno dokaza da su ugovori napravljeni za legitimne poslove”, navodi se u tom dokumentu.
I ranije, još od 2006. centrala u svojim finansijskim izvještajima govori o sumnjivim ugovorima koje osim američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC), provjeravaju interno i vlasnici, kompanija Matav i Dojče Telekom.
U jednom od ranijih finansijskih izvještaja Telekoma iz 2008. godine navodi se je na osnovu dostupne dokumentacije White & Case, nezavisna revizorska kompanija, koju su angažovali Mađari da ispita sporne ugovore – ,,donio preliminarni zaključak da postoje razlozi da se vjeruje da su četiri konsultantska ugovora iz 2005. godine potpisana u neprimjerene svrhe… i da je utvrđeno da su tokom 2006. godine određeni zaposleni uklonili dokaze od važnosti za istragu”.
U najnovijem izvještaju Telekoma, u kom se konstatuje da je korupcija dokazana, navodi se međutim da su novi dokazi i dokumenta do kojih je u međuvremenu došao Telekom – dostavljeni crnogorskom tužilaštvu!
,,Godine 2007, vrhovni državni tužilac Crne Gore obavijestio je Odbor direktora CT da ugovori koji su predmet unutrašnje istrage ne sadrže elemente koji se mogu protumačiti kao kriminalne radnje. Međutim, vrhovnom državnom tužiocu Crne Gore je dostavljana sva nova dokumentacija, svi novi podaci, koji su postali dostupni Crnogorskom Telekomu a povezani su sa slučajem”, navodi se u finansijskom izvještaju Telekoma za 2012. godinu.
„Sve je gnusna laž”, grmio je premijer Đukanović prošle sedmice u parlamentu, povodom optužbi da je direktno umiješan u korupciju prilikom prodaje Telekoma. ,,Pozivam sve one koji imaju nešto više od sposobnosti da kreiraju laž, da to iznesu pred crnogorskom javnošću i da to pitanje jednom skinemo sa dnevnog reda”.
Kao da dokazi nijesu izneseni. Pored finansijskih izvještaja samog Telekoma, papira iz Njujorka i saopštenja ambasade Sjedinjenih Država u Podgorici. ,,Prema stavu američke Vlade dokazana je korupcija prilikom privatizacije Telekoma,” saopštili su iz ambasade. A u dokumentima njujorškog suda, koje su objavile Vijesti, što je i razjarilo premijera, stoji da je mito koji je primila Ana Kolarević bio namjenjen njenom bratu Milu Đukanoviću. Šta još vođi treba?
Ministar pravde Duško Marković saopštio je krajem prošle sedmice da ,,dokazi američkog pravosuđa ne mogu biti osnov za progon u Crnoj Gori”, te da oni ,,moraju biti verifikovani po našim zakonima”. Ne pominje dokumente koje je tužilaštvu dostavio Telekom.
U izvještaju se navodi i da je ,,tokom 2011. godine Mađar Telekom zaključio finansijsko poravnanje sa DOJ i SEC kako bi se zatvorila njihova dalja istraga u vezi sa učešćem Mađar Telekoma u pomenutom slučaju”.
Podsjetimo, Dojče Telekom je za poravnanje platio 95 miliona dolara američkim finansijskim vlastima nakon što je SEC sproveo istragu o koruptivnim aranžmanima Mađar Telekoma u Crnoj Gori i Makedoniji, što se smatralo svojevrsnom potvrdom i priznajem da je korupcije bilo. Dojče Telekom je većinski vlasnik Mađar Telekoma, sa vlasništvom od 59,21 odsto akcija. Nedavno je, zbog obimnosti predmeta, njujorški sud odustao od procesuiranja slučaja vezanog za Crnu Goru, ali su američke vlasti pozvale crnogorsko pravosuđe da ovdje završe taj slučaj.
Uzalud, u Crnoj Gori tužilaštvo ćuti i gleda kako se Đukanović ruga zdravom razumu.
Da se vratimo na početak – Mađar Telekom je između pet inostranih telekomunikacionih kompanija 2005. godine izabran kao prvorangirani na tenderu za kupovinu 51 odsto akcija Telekoma koje su pripadale crnogorskoj Vladi i Zavodu za zapošljavanje. Uz asistenciju Đukanovićeve vlade Matav je u aprilu 2005. godine došao u posjed dodatnih 25 odsto akcija manjinskih akcionara Telekoma, i tako postao vlasnik tri četvrtine Telekoma. To je ono što se i u dokumentima američkog pravosuđa navodi kao jedan od razloga za korupciju.
Odlukom premijera Đukanovića, vlada je iz budžeta izdvojila 30 centi po akciji, za doplatu pune cijene akcija manjinskog paketa. Đukanović je pred Anketnim odborom crnogorskog parlamenta saopštio da je iz budžeta dato 6,9 miliona eura radi privatizacije Telekoma. Taman onoliko koliko su Mađari kasnije platili za mito.
,,Naša procjena je bila da vrijedi iz privatizacionih prihoda odvojiti 6,9 miliona eura. Na taj način je omogućeno da u crnogorske novčane tokove uđe dodatni 51 milion eura”, govorio je pred Anketnim odborom Đukanović. Kao da ne bi više novca ušlo u novčane tokove da je Matav akcije plaćao po punoj cijeni.
Nije tu kraj ,,povoljnostima” za Mađare. Mađari su za 114 miliona eura dobili monopol, dobru kompaniju koja okreće ogroman profit, i posebno važno – iz kupoprodajnog ugovora je ispario i dio o obaveznom investiranju 67 miliona eura koje su Mađari trebali da ulože iz svojih sredstava, na šta se Matav prethodno obavezao. Umjesto svoj, Matav je u Telekom uložio novac od profita, a Crna Gora pretrpjela ogromnu štetu, što je konstatovano i u zvaničnom izvještaju stručnjaka sa Ekonomskog fakulteta, koji su analizirali ovu privatizaciju.
Polemika se vodi u crnogorskim medijima uglavnom zbog dokumenta iz Njujorka i uloge Ane Kolarević u ovoj privatiyaciji. Ali, porodica Đukanović sa Telekomom nije poslovala samo preko Aninih konsultantskih vještina.
Interesantno je recimo da je Miodrag Ivanović, koji je u vrijeme privatizacije bio na čelu Moneta, i potpisao jedan od spornih konsultantskih ugovora sa Telekomom, uložio najveću sumu za dokapitalizaciju Prve banke Đukanovića, Tako je ,,spasio” banku, kada je počela njena kriza. Radi se o blizu million eura. Ivanović je potpisnik spornog ugovora sa kompanijom Rawleigh trading kojoj je, kako se tvrdi u papirima SEC-a, za posao vrijedan 20 hiljada eura Matav uplatio preko dva miliona eura.
Ali, ni tu nije kraj. Nakon privatizacije, u martu 2007. godine, Telekom prodaje zgradu od preko 1400 kvadrata u centru Podgorice bratu premijera Acu Đukanoviću. Iz Telekoma je Monitoru pojašnjeno da se radilo o međunarodnom javnom tenderu i da je sve bilo po zakonu i procedurama. Ipak, nijesmo dobili odgovor – zašto je Telekom prodao Đukanoviću zgradu za tri puta nižu cijenu od tržišne. Đukanović je zgradu vrijednu najmanje tri miliona eura kupio za oko million. Uloženo je odavno vratio. Godišnje je zgradu rentirao državnim organima za oko 200 hiljada eura. Đukanović i Telekom vlasnici su i zgrade u kojoj je sada uprava Telekoma, a koju je počela da gradi kompanija Duška Kneževića neposredno prije nego što je Telekom privatizovan.
Duško Knežević se, inače, dovodi i u vezu sa firmama na čije račune su uplaćivani sumnjivi milioni za sumnjive konsultantske ugovore, o čemu je Monitor ranije pisao.
Šta još treba našem tužilaštvu? Kad se Đukanović povuče, prionuće na posao.
Milena PEROVIĆ-KORAĆ