Ko je ovih dana vidio ostatke ostataka ulcinjske Solane potvrdiće da su posljedice katastrofalnog zemljotresa iz 1979. godine bile znatno manje. ,,Ovo najviše sliči Vukovaru, ali je i tamo neka kuća poslije tri mjeseca žestokog granatiranja i bombardovanja ostala čitava. Ovđe ništa više nije ucijelo ostalo”, komentarišu prolaznici kada prođu pored ove najstarije firme u Ulcinju.
Ne zna se zaista što je gore: zapuštenost bazena u kojima bi već trebalo da se nalazi morska so za kristalizaciju, srušeni nasipi, ruinirana upravna zgrada, zarđala mehanizacija… I čovjeku dođe da zaplače.
Sjećam se da smo kao učenici četvrtog razreda gimnazije dvije sedmice punili vreće ,,slanim kristalima” kako bi zaradili za ekskurziju. I tim parama cijelo naše odjeljenje obišlo je bivšu Jugoslaviju. I svi bijahu zadovoljni: ta 53. berba bijaše berićetna. Dobro za čitavi Ulcinj i posebno za 470 radnika Solane. Danas ih je preostalo deset puta manje, a sve je do sada učinjeno da se i oni išćeraju s posla! Jer, kome je više do proizvodnje soli na prirodan način, uz pomoć sunca i vjetra.
Trenutni većinski upravljač Solane – Eurofond, tvrdi da se to ne isplati!
Nedavno je na sjednici skupštinske komisije za praćenje privatizacije direktor Eurofonda Boiša Šotra priznao ono što su mnogi ranije govorili: akcije Solane su kupljene na berzi da bi se skupo prodale. Računica je zaista jednostavna: kupiti ogroman prirodni i privredni resurs na površini od 15,2 miliona metara kvadratnih, a onda pokušati da se on proda po 250 puta većoj cijeni. I to je moguće u zemlji u kojoj se vlada ,,tržišno” ponaša. Njeni članovi, na čelu sa prvim ministrom, do bola neuvjerljivo ponavljaju da žele da se sačuva proizvodnja soli, dok se godinama sistematski i planski sve čini da Solani ne ostane ništa osim zemljišta. Da ta firma praktično umre! Sada Eurofond od države još sudski traži da mu se prizna pravo svojine, umjesto prava korišćenja. A iz institucije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore se pozivaju na međunarodne konvencije u kojima se Solana tretira kao ,,zaštićeno područje od međunarodnog značaja za boravak ptica”.
,,Ptice koje tamo borave i koje treba da budu pokretač turističkog razvoja zaleđa Velike plaže nijesu ‘crnogorske ptice’, jer one dolaze sa drugih područja”, kaže predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović i ističe da međunarodne i domaće ornitološke organizacije neće skrštenih ruku posmatrati ubijanje Solane.
Ali, samo dok ima slane vode u njenim bazenima ptice će dolaziti. Plitka slana voda, bogata organizmima koji žive u mulju, a u nekim bazenima i ribom, privlači vodene ptice, koje na Solani nalaze dovoljno hrane i mir. Ako ona i ubuduće ne bude sigurno odmorište i hranilište na selidbenom putu, ptica više biti neće. Tražiće druge prostore i koridore. Na ovoj kulturnoj laguni registrovana je 241 vrsta, što je polovina ukupnog broja registrovanih u Evropi.
Solana je, inače, prije osam decenija nastala kao vještački, od strane čovjeka dirigovani ekosistem. I samo je on u stanju da ga poremeti. Dakako, na svoju štetu i na štetu biljnog i životinjskog svijeta. Pokazuje to i slučaj sa, kako kaže ulcinjski ekolog Dželal Hodžić, sa Solaninom sestrom, kanalom Port Milena. To nekada najveće mrijestilište ribe na Mediteranu, postalo je prava ,,ekološka bomba”, dok fotografije kanala sa atraktivnim ribarskim kućicama (kalimere) ispred kojih se nalaze ribarske mreže i dalje obilaze svijet.
U slučaju da uskoro ne počne upumpavanje morske vode na bazene Solane, Ulcinju prijeti najezda komaraca. Jer, sve dok nije izgrađena Solana i morska voda prodrla u Zogajsko blato (koje je često ispod nivoa mora), taj je prostor bio izvorište malaričnog komarca. Već ga na Solani ima u rojevima, što bi trebalo da bude alarm za sve u Ulcinju i u Crnoj Gori da se najozbiljnije pozabave ovim sada već i zdravstvenim pitanjem koje se opasno nadvija nad žiteljima ovoga grada i njihovim potencijalnim gostima.
,,Ukoliko uspijete da očuvate životnu sredinu ne morate brinuti za svoju budućnost”, poručio je prije pet godina na konferenciji u Ulcinju, koja je okupila ornitologe iz čitave Evrope, funkcionere Evropske unije i Savjeta Evrope, predsjednik njemačke fondacije Euronatur dr Hartmut Vogtman.
A struja, potrebna za rad pumpi koje ispumpavaju kišnicu i dovode vodu iz mora, je Solani isključena zbog duga od 21 hiljadu eura. Za pripremu berbe potrebno je, prema riječima Šotre, između 250 i 350 hiljada eura. Doista: da li zbog manje od 400 hiljada eura treba da strijepi cijeli Ulcinj da će se poremetiti ekosistem na tom predivnom području i da nestanu Solana, solare i ptice. Tradicija, zdravlje i budućnost desetina hiljada ljudi i generacija koje još nijesu rođene. Samo da bi se ostvarila očekivanja akcionara nekog fonda da se ,,dionice kupuju jeftino, a prodaju skupo”.
Mustafa CANKA
HORIZONTI3 sedmice
FOKUS3 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
Izdvojeno3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice