Povežite se sa nama

OKO NAS

Kad Ćoćo bije zakonom

Objavljeno prije

na

Sindikalac Ratko Čogurić, radnik Ski centra Bjelasica, dobio je prošle sedmice otkaz pošto ga je poslodavac vidio na protestu za Beranselo, na Dnevniku RTCG. Iz Ski centra Bjelasica saopšteno je da je Čogurić zloupotrijebio pravo na bolovanje, da je na protestu dok je na bolovanju, i da je to razlog otkaza.

Nije saopšteno da je poslodavac i ranije pokušavao da Čogurića istjera iz kompanije i da ovaj sindikalac odavno ukazuje na propuste i nezakonitosti u kompaniji, kao i o sumnjivoj privatizaciji Ski centra Bjelasica. Neznaveni čitalac saopštenja uprave Ski centara Bjelasica ostao je uskraćen za važnu informaciju: dok je Čogurić primjer građanina koji se bori protiv nepravde koju čine vlast i povlašćeni pojedinci, ne samo u kompaniji nego i van nje, poslodavac SKI Bjelasica primjer je fenomena koji se u Crnoj Gori zove – kontroverzni biznismen. To u prevodu znači – kum, brat, bliski prijatelj Mila Đukanovića za koga ne važe zakoni, ili se pišu po njegovoj mjeri.

Vlasnik Ski centra Bjelasica je Zoran Ćoćo Bećirović, Đukanovićev prijatelj za koga više izvora tvrdi da je u stvari front za premijerov kapital. Njegovo ime pominje se u mnogim sumnjivim privatizacijama, od Avale do Kolašina, kao i u brojnim aferama, kada su ga ruski investitori i bogati pojedinci optuživali za milionske prevare i malverzacije. Nije rečeno ni da Bećirović ponekad šamara radnike, ali da crnogorski državni organi to ne vide kao nasilje poslodavca, već kao ,,blago crvenilo na radničkim obrazima”.

Lakše je onda razumjeti zašto Bećirović ne voli zaposlene poput Čogurića.

,,Jasno je da pravi razlog za otkaz nije zloupotreba bolovanja, već moja prijava korupcije Inspekciji rada, Poreskoj upravi i tužbe protiv uprave SKI Bjelasica”, kazao je Čogurić. ,,Ukazivao sam na kriminalne radnje vezano za uvođenje stečajnog postupka u ski-centru, otimanje imovine od manjinskih vlasnika, napumpavanje računa kako bi povraćajem PDV-a izvukli što više novca”.

On kaže da je njegova dužnost bila da bude na skupu za Beranselo. Beranselo je postalo jedan od simbola građanskog otpora.

,,Moja sloboda nije sloboda ako ljudi u Beranselu ne mogu da žive slobodno. Tog dana svi, zdravi i bolesni, imali su obavezu da se pojave na skupu slobodnih ljudi. Postupak mog poslodavca predstavlja pritisak bande novih, tobožnjih bogataša, koji koriste metode mafije i ekonomsku snagu, kako bih, doveden na ivicu egzistencije, ćutao o njihovim kriminalnim radnjama. Kao i prošli put kada sam dobio nezakoniti otkaz i ovog puta poručujem – neće proći”.

Direktor ski-centra Boban Šćepanović saopštio je da je otkaz dat u skladu sa zakonom. On je naveo da je pored Čogurića iz sličnih razloga otpušten još jedan radnik, ali se mediji nijesu interesovali pa je u dilemi da li se selektivno vrši pritisak na poslodavce. Kao da je uzeo Bećiroviću riječ iz usta.

Sindikalna organizacija Ski-centra zatražila je da se poništi otkaz Čoguriću jer je, kako se navodi u saopštenju, jasno da otkaz nije u skladu sa zakonom već da se radu o osveti.

Otkaz Čoguriću upozorenje je svakom građaninu koji se usuđuje da misli i govori svojom glavom. Napredujemo: Ćoćo bije zakonom.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

PROSTORNO PLANIRANJE NA KOLAŠINSKI NAČIN: Magacin usred gradskog parka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Samo mišljenje glavne kolašinske arhitektice može osujetiti namjeru vlasnike hotela Bjanka, da u  gradskom parku postave hangar visine preko 13 metara. To im omogućava važeći program privremenih objekata i urbanističko tehnički uslovi, izdati od nadležnog Sekreterijata

 

 

Kompanija Beppler & Jacobsen Montenegro, vlasnik kolašinskog hotela Bjanka još nije dobila saglasnost od glavne gradske arhitektice Kristine Bulatović Pejić da u jedinom gradskom parku izgradi magacin, čija je visina preko  13 metara, a površina oko 600 m². Bulatović Pejić je u nezavidnom položaju, jer je takav montažno-demontažni objakat na lokaciji parka, usred borove šume, predviđen Programom privremenih objekata, koji je važio od 2019. do kraja minule godine. Dokumentom je precizirano da se na katastarskoj parceli 278, koja je na rubu parka, postavi montažno-demontažni ili nepokretni privremeni objekat, čija je maksimalna površina 610 kvadrata. Novi Program je u pripremi i ne zna se kad će biti okončan rad na tom dokumentu, a u međuvremnu lokalni Sekreterijat izdao je kompaniji urbanističko tehničke uslove (UTU) za hangar.

Glavna arhitektica je, prema onome što je Monitoru nezvanično rečeno u lokalnoj upravi, zatražila mišljenje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Bilo je potrebno tumačenje oko toga da li “stari” Program još važi, s obzirom da je bio “oročen” do 2023.  Potvrdan odgovor Ministarstva otežeo je odluku, jer je činjenica da Beppler & Jacobsen Montenegro formalno ništa ne sprječava da nekoliko desetina metara od gradskog jezgra postave gigantski magacin. No, s druge strane, na osnovu idejnog rješenje (ID), Bulatović Pejić je kompaniju ovih dana obavijestila “da objekat nije u skladu sa ambijentalnim vrijednostima”.  Procedura je takva da će, nakon njenog obavještenje, kompanija imati prostor za izjašnjenje, pa će tek onda biti moguće donijeti i konačno rješenje.

Na sajtu Opštine nije dostupno idejno rješenje (ID) magacina. S obzirom da je njegovo postavljanje planirano na rubu parka, na mjestu nekadašnjeg otvorenog bazena, ukoliko kompanija dobije potrebne saglasnosti, do objekata bi bilo neophodno izgraditi i prilazni put. Uz to, vjerovatno, posjeći i nekoliko stabala, jer trenutno ne postoji saobraćajnica koja vodi do te lokacije. Propisima je precizirano da se privremeni objekti mogu postavljati pod uslovom da ne narušavaju osnovne i prateće komunalne funkcije, javne površine, ne degradiraju prostor i ne ugrožavaju životnu sredinu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SEZONA 2024.: Ulcinj hit destinacija za turiste iz Srbije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima loaklne Turističke organizacije, nešto više od 20 odsto gostiju koji su ovog ljeta boravili na ulcinjskoj rivijeri bili su iz Srbije. I mediji iz te zemlje tvrde da je ove godine Ulcinj bio veoma omiljena destinacija za goste iz te zemlje

 

 

Ovo je najinteresantniji i najromantičniji grad na istočnoj obali Jadrana. Pored tradicionalnih ljetovališta, kao što su Budvanska rivijera i Boka Kotorska, sve više građana Srbije odlučilo je da godišnje odmore provede na najdužoj plaži na Jadranu. Ulcinj je ovog ljeta bio hit destinacija koja je u velikom broju privukla goste iz Srbije. Mjesto je veoma lijepo i pogodno za sve uzraste, piše beogradska štampa.

Kako navode, morska voda u ulcinjskom akvatorijumu je kristalna i nezagađena, cijene adekvatne za ono što se nudi, a ljudi posebno ljubazni. “Možda su u odnosu na neki raniji period, ovog ljeta osjetno skočile cijene svih usluga, od smještaja do hrane i pića, ali ako se uporedi sa cijenama sa drugim destinacijama u zemlji i cijelom regionu, Ulcinjani su i dalje najpovoljniji , tako da slobodno se može reći da je Ulcinj destinacija koja se prilagođava svima i svako u skladu sa svojim mogućnostima može uživati u onome što mu najviše prija”, pisao je “Blic”.

Nakon nekoliko decenija primjetno je da se dešava veliki povratak gostiju iz ove države na ulcinjsku rivijeru. Do početka ratova na području bivše Jugoslavije, građani Srbije imali su nekoliko hiljada kuća i vikendica u Ulcinju, uglavnom u Štoju, Kručama i u Limanu, koje su kasnije uglavnom prodali. U Štoju, odnosno u neposrednom zaleđu Velike plaže, je, na primjer, postojalo Prvo, Drugo i Treće beogradsko naselje.

Tradicionalno, gosti iz Srbije najviše borave na Adi Bojani. Tome su, uz magičnu ljepotu tog rajskog ostrva, svakako doprinjeli film i serija Biser Bojane, u režiji Milana-Mime Karadžića, koja se dugo prikazivala na TV kanalima u toj državi.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DECENIJA OD TROVANJA BERANACA IZ GRADSKOG VODOVODA: Lakoća zaborava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija stomačnih bolesti u Beranama buknula  je u noći zmeđu 23. i 24. avgusta 2013. godine. Dom zdravlja i Opšta bolnica bili su kao u ratnom stanju, a konačan bilans onih koji su potražili pomoć ljekara popeo se na oko dvije hiljade, dok se pretpostavljalo da se još dva puta toliko građana liječilo samostalno, odnosno nije javilo ljekaru

 

 

Više od deset godina od masovnog trovanje građana Berana, kada samo srećom, slučajem i izuzetnim angažovanjem medicinskog osoblja nije bilo tragičnih ishoda, slučaj prekriva veo zaborava i niko nikada nije zbog toga proglašen krivim i odgovornim. Da li je bilo i kakvih dugoročnih posljedica, pitanje je koje više medicinskoj struci niko ne postavlja.

Uzaludni su bili sudski procesi protiv Bemaksa i JP Vodovod, jer su završeni oslobađajućim presudama. Kompaniji Bemaks i njenom tadašnjem direktoru Veselinu Kovačeviću na teret je bilo stavljeno krivično djelo uništenje i oštećenje javnih uređaja, odnosno oštećenje cijevi gradskog vodovoda što je izazvalo „znatan poremećaj u životu građana“ iz člana 328, stav 2 iz stava jedan KZCG.

U prvostepenoj presudi, Kovačević i Bemaks kažnjeni su novčano, sa šesto, odnosno hiljadu i sedamsto eura zbog oštećenja i uništenja javnih uređaja iz člana 328, stav 1 KZCG, ali je bjelopoljski Viši sud ovu presudu beranskog Osnovnog suda ukinuo. Kasnije je taj sud u ponovljenom postupku, postupajući po ukidnim razlozima, oslobodio krivice i Bemaks i Veselina Kovačevića, što je Viši sud zatim potvrdio. Isto je bilo i sa Javnim preduzećem Vodovod.

Epidemija stomačnih bolesti u Beranama buknula  je u noći zmeđu 23. i 24. avgusta 2013. godine. Prvog dana epidemije u Domu zdravlja je bilo ukupno 318 pacijenata, a najviše je pregledano u Dječijem dispanzeru, gdje je samo u prvoj smjeni dato oko stotinu infuzija. Dom zdravlja i Opšta bolnica bili su kao u ratnom stanju, a konačan bilans onih koji su potražili pomoć ljekara popeo se na oko dvije hiljade, dok se pretpostavljalo da se još dva puta toliko građana liječilo samostalno, odnosno nije javilo ljekaru.

U prilog činjenici da je uzročnik epidemije bila voda, govori i podatak da su obolijevanja zabilježena samo na području koje se napaja vodom sa gradskog vodovoda. Tih dana to je na konferenciji za štampu u Beranama potvrdio i tadašnji direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo