Povežite se sa nama

MONITORING

Rat za status kvo

Objavljeno prije

11 godina

na

branko-vuckovic-2

Desilo se očekivano. Tužilački savjet je za kandidata za državnog tužioca izabrao osobu po volji DPS-a. Predsjednik Osnovnog suda u Kotoru, Branko Vučković izbor je tog visokog tužilačkog tijela. Da je Vučković favorit vladajuće partije i da će ga Savjet predložiti parlamentu za državnog tužioca, mediji su objavili još ranije.

Nije moglo biti iznenađenih. I Tužilački savjet krojen je po mjeri vlasti. Cilj nedavnih ustavnih izmjena i zakona iz te oblasti bio je upravo da se pravosuđe oslobodi političkog pritiska. U Izvještaju o progresu za 2013. godinu Evropska komisija je ponovila da su kriterijumi za izbor sudija i tuzilaca u Sudski i Tužilački savjet i dalje nejasni i da se taj izbor ne sprovodi po sistemu zasluga i znanja.

Kojim se kriterijumima vodio Tužilački savjet kada je izabrao Vučkovića, nije pojašnjeno. Monitor je na adresu državnog tužilaštva uputio isto pitanje za članove Tužilačkog savjeta, ali do zaključenja ovog broja odgovor nije stigao.

Tužilački savjet je pored Vučkovića mogao da bira između još troje kandidata. To su Vesna Jovićević, tužiteljica i članica Tužilačkog savjeta, zamjenica VDT Stojanka Radović i advokat Goran Rodić. Rodić je jedini kandidat koji do sada nije bio na funkcijama u pravosudnom aparatu. Njega su u civilnom sektoru i opoziciji vidjeli kao kandidata koji bi mogao da napravi pomake u zacementiranom tužilaštvu koje je decenijama crna rupa za sve sumnjive poslove i zločine u koje su umiješani visoki državni funkcioneri.

V.D. državni tužilac Veselin Vučković, inače predsjednik Tužilačkog savjeta, pokušao je da pojasni odluku tog tijela.

,,Imali smo četvoro izuzetno kvalitetnih kandidata, sa dugogodišnjim iskustvom i stažom u svim oblastima pravne struke. Odlučili smo se za kolegu Vučkovića ne samo zbog njegovog rada i rezultata nego i velikog dopinosa pravnoj praksi i nauci”, kazao je on.

Branko Vučković je profesor na više fakulteta u Crnoj Gori. Državni tužilac bi međutim trebalo da zna da je obavljanje druge profesionalne djelatnosti nespojivo sa sudskom funkcijom. U članu 123 Ustava Crne Gore jasno se navodi da ,,sudija ne može vršiti poslaničku ili drugu javnu funkciju niti profesionalno obavljati drugu”.

Tužilački savjet je tako ne samo odabrao kandidata po volji vladajuće partije nego i osobu koja godinama krši Ustav Crne Gore. To potvrđuju pravnici koje smo konsultovali.

Branko Vučković je profesor na Univerzitetu Mediteran. Predaje i na Policijskoj akademiji, Pomorskom fakultetu u Baru i Fakultetu za mediteranske studije u Tivtu.

Vučković je na Fakultetu za mediteranske studije u Tivtu rukovodilac Studijskog programa Menadžment i bezbjednost marina i jahti. Izabran je 2009. godine za vanrednog profesora na tom fakultetu. Sudiju Vučkovića očigledno nije brinula odredba Ustava koja mu zabranjuje da radi neki drugi posao, pa je kao kontakt na sajtu fakulteta ostavio svoju mejl adresu koju je dobio kao sudija, sa domena sudstvo.me.

Vučković nema razloga da se sjekira. Na Fakultetu u Tivtu kolege su mu ministar Radoje Žugić i Predrag Sekulić… Pravnici sa kojima smo razgovarali ukazuju da Ustav i njima zabranjuje kao članovima Vlade da profesionalno obavljaju drugu djelatnost. A i Vučković je tokom dugogodišnjeg sudskog iskustva shvatio kako se selektivno zakoni primjenjuju u Crnoj Gori – što važi za carinika, za ministra ne važi.

Koleginica na fakultetu mu je i supruga Vesna Vučković, inače sutkinja Upravnog suda. Ona predaje Pravo jahti.

Tu su i bivši gradonačelnik Budve dr Rajko Kuljača, pomoćnik ministra kulture za medije mr Željko Rutović, donedavni direktor Uprave policije dr Božidar Vuksanović…

Osnivač tog, kao i Fakulteta u Baru na kom Vučković predaje, je Ortačko društvo za eksport-import, trgovinu i turizam Nikić i drugi – Markoni iz Kotora. Ovlašćena lica u Markoniju su Jadranka i Marko Nikić, čiji je otac Stevo redovni profesor Fakulteta za pomorstvo u Kotoru, državnog Univerziteta Crna Gore. Oni bi, valjda trebalo da su konkurencija. Iako je od otvaranja fakulteta u Tivtu 2009. bilo prozivki zbog konflikta interesa profesora Steva Nikića zbog rada na državnom a vlasništva u privatnim fakultetima, rektor UCG, Senat i Upravni odbor Univerziteta nijesu reagovali.

Tužilački savjet koji je birao Vučkovića nije bio u punom sastavu. Osim tužiteljice Jovović u izboru nije učestvovala Jelena Popović, inače bivša savjetnica predsjednika SDP-a Ranka Krivokapića.

Kadrova po mjeri vlasti nije falilo. O kandidatu za državnog tužioca odlučivao je recimo Vladimir Šušović, penzioner, veteran mračnih 1990-ih, bivši državni tužilac. Svi procesuirani ratni zločini izuzev Kaluđerskog laza, odigrali su se tokom mandata Šušovića koji je penzionisan 1998. Monitor je već ukazivao da je o svim tim zločinima izvještavano dok su se dešavali, ali da nijedan od predmeta nije procesuiralo Šušovićevo tužilaštvo.

Šušović je godinama „istraživao” o deportacijama. U intervjuu za Monitor 1. avgusta 1997. godine tvrdio je kako su mu u Hagu, gdje je bio pozvan zbog deportacija, kazali: „Vi ste postali majstori uništavanja dokumentacije’. Izgleda da se to potvrđuje i u ovom slučaju… teško dobijam dokumentaciju od MUP-a”.

U Tužilačkom Savjetu je i Mladen Vukčević, bivši predsjednik Izvršnog odbora DPS-a. I Vukčević predaje na Univerzitetu Mediteran, gdje je i dekan. Tamo je šef kandidatu Vučkoviću. Monitor je već pisao da je Vukčević godinama svoju luksuznu kuću izdavao hrvatskoj ambasadi.

Tu je i Miljana Radović. Ona je supruga bivšeg direktor ZIKS-a Milana Radovića, sada kandidata za člana Senata Državne revizorske institucije kog DPS zdušno protežira za to mjesto kako bi porobio rijetku relativno nezavisnu instituciju.

Jedan od članova je i zamjenik vrhovnog državnog tužioca Petar Kapuci koji je ovih dana potpisao obrazloženje Tužilaštva da odbije prijavu Mladena Bojanića, poslanika Pozitivne Crne Gore protiv Zorana Vukčevića, poslanika vladajuće DPS. Vukčević je Bojaniću u parlamentu zaprijetio da će ,,ako mu još jednom pomene ime, otkinuti glavu”. Kapuci je u obrazloženju naveo da u Vukčevićevim ,,radnjama nema elemenata ugrožavanja sigurnosti”. A i kako bi ih bilo. Da ih ima u Vukčevićevim, tužilaštvo bi ih moralo pronaći i u najsvježijim izlivima nježnosti Đukanovića u parlamentu.

I tako redom. Konačno, isti sastav Tužilačkog savjeta u maju ove godine predložio je za državnu tužiteljicu Ranku Čarapić, ali zbog procedure izmjene zakonodavstva Skupština nije raspravljala o njenom reizboru. Čarapićeva se sada nije prijavila.

Biće zanimljivo vidjeti kako će se poslanici izjasniti o kandidatu Tužilačkog savjeta. Da bi prošao, Vučković treba da dobije podršku dvije trećine parlamentaraca. To znači da opozicija i SDP mogu osujetiti plan Tužilačkog savjeta.

Režimski mediji javljaju da Vučković ima podršku vladajuće koalicije, i „da je načelno obezbijeđena podrška u redovima opozicije”. Monitorovi izvori tvrde da Vučković nema podršku SDP-a, ni opozicije, i da se trenutno pokušava lobirati SNP da glasa za Vučkovića.

Najnovije izmjene zakona omogućavaju opoziciji da mnogo više utiče na izbor državnog tužioca. U prvom krugu se, pri tom, glasa javno. Tim prije, smatraju Monitorovi izvori, teško da će SDP glasati za kandidata Tužilačkog savjeta.

Ukoliko Vučković ne prođe, u drugom krugu poslanici glasaju za preostala tri kandidata, a biće izabran onaj za kog bude glasalo tri petine parlamentaraca. Tada se glasa tajno, pa je moguće da se desi neki novi Drago Đurović, zahvaljujući čemu bi bio izabran kandidat po volji vladajuće partije. Stojanka Radović je prekaljeni kadar tužilaštva koje je svaku aferu usmjerenu ka Đukanoviću uspjelo da zaustavi. Isto važi i za tužiteljicu Jovićević.

DPS će pokušati svim silama da održi status kvo. A SDP će vrlo vjerovatno opet biti teg koji može povući naprijed ili još dublje u mrak.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

2 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo