Povežite se sa nama

MONITORING

Po vladinom poslovniku

Objavljeno prije

na

Savjet za zaštitu od diskriminacije, koji je u prošlogodišnjem Izvještaju o napretku Evropske komisije ocijenjen kao pozitivan korak u namjeri države da se bori protiv diskriminacije, na dobrom je putu da postane – Savjet za diskriminaciju.

Zamišljen je kao tijelo koje će kroz učešće vladinih funkcionera i predstavnika civilnog društva da prati i koordinira aktivnosti državnih organa i nadležnih institucija u primjeni zakonskih mehanizama za zaštitu od svih oblika diskriminacije i analizira usklađenost propisa sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti.

Predsjednik Savjeta je predsjednik Vlade Milo Đukanović, a članovi u ime Vlade su Duško Marković, potpredsjednik Vlade i ministar pravde, Suad Numanović, ministar za ljudska i manjinska prava, Predrag Bošković, ministar rada i socijalnog staranja, Miodrag Radunović, ministar zdravlja, Slavoljub Stijepović, ministar prosvjete i Jovan Kojičić, savjetnik predsjednika Vlade za ljudska prava i zaštitu od diskriminacije. Civilni sektor predstavljaju Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje, Milan Šaranović, izvršni direktor Centra za antidiskriminaciju EKVISTA, Biljana Alković, izvršna direktorka Instituta za socijalnu inkluziju i Slavica Jauković, ispred Saveza sindikata Crne Gore. Ranije je član Savjeta bio i Zdravko Cimbaljević, predstavnik onih koji se zalažu za zaštitu od diskriminacije po osnovu rodnog identiteta i seksualne orijentacije. Cimbaljević je nedavno napustio zemlju upravo zbog ugroženosti zbog svoje seksualne orijentacije i izostanka reakcije državnih organa povodom brojnih prijava kojima im se obraćao.

Članica Savjeta Daliborka Uljarević ovih dana vodi bitku da sačuva elementarna pravila rada Savjeta. Većina ostalih članova hoće pošto poto da 8. novembra održe sjednicu kršeći Poslovnik o radu Savjeta, a na njoj treba da se razmatra i predlog o ukidanju Poslovnika! Po navodima savjetnika premijera Jovana Kojičića, koji je i sekretar Savjeta, ubuduće će se primjenjivati – Poslovnik o radu Vlade. Uljarević ocjenjuje da je to besmislica i pokušaj da se Savjet ,,praktično dovede u poziciju da nema nikakvih pravila o radu, što je područje u kojem se vlasti najbolje snalaze”.

Obratili smo se Jovanu Kojičiću da za Monitor objasni zašto se predlaže ukidanje Poslovnika, ali do zaključenja ovog broja odgovor nijesmo dobili.

Savjet je u junu, na predlog Daliborke Uljarević, raspravljao o političkoj diskriminaciji, povodom afere Snimak. Bila je to neprijatna rasprava i za predsjednika Savjeta Đukanovića i za članove iz Vlade. Nakon toga uvedena su, vjerovatno po direktivi Vlade, nova pravila. Predstojeća sjednica zakazana je bez ikakvih konsultacija sa članovima Savjeta, kako se ranije praktikovalo, ali i u vrlo kratkom roku, suprotno Poslovniku o radu Savjeta. Uz to, članovi Savjeta iz NVO sektora nisu dobili ni tonski snimak prethodne sjednice kao da je to tajna najvišeg stepena. I prirodno sada je najavljena posljednja mjera – ukidanje Poslovnika.

U prepisci, koju je tim povodom Uljarević vodila sa članovima Savjeta, a u koju je Monitor imao uvid, ona konstatuje ,,da se radi o vrijednom pisanom dokazu pokušaja manipulacija u okviru rada Savjeta za zaštitu od diskriminacije, a sve zarad onemogućavanja kvalitetnog učešća kritički nastrojenih pojedinaca u svojstvu članova Savjeta, u konkretnom slučaju mene lično”.

Ona podsjeća da je priča o usaglašenosti Poslovnika Savjeta sa Poslovnikom o radu Vlade krenula nakon njenog predloga da se na junsku sjednicu, koja je bila posvećena političkoj diskriminaciji, pozovu Mitja Drobnič, šef Delegacije EU u Crnoj Gori, i Marko Vešović, novinar Dana, koji je pisao o aferi Snimak. Uoči sjednice dobila je dopis od predsjednika Savjeta ,,da takav zahtjev nije u skladu sa Poslovnikom Vlade”.

Uljarević kaže da su na ranije sjednice Savjeta dolazile razne osobe i da je odbijen samo taj njen predlog. Sugerisala je da pravna služba premijerovog kabineta to riješi i pošalje članovima Savjeta na izjašnjenje.

,,Tu inicijativu je predsjednik Savjeta prihvatio. Ali, nikada takav dokument nije poslat članovima Savjeta, makar ne onima iz NVO sektora”, kaže Daliborka Uljarević za Monitor.

Obraćajući se svim članovima Savjeta upozorila ih je da Savjet dovodi u pitanje svoju svrhu ako se unutar njega sprovodi diskriminacija prema članovima iz NVO sektora, ali i krše osnovne norme: ,,I u režimima koji nose epitet autoritarnih veoma je rijetka praksa da se ovako flagrantno izigrava pravni okvir”, stoji u tom dopisu.

Za Monitor Uljarević objašnjava: ,,Oni znaju da ja 8. novembra ne mogu prisustvovati sjednici. O tome sam ih uredno obavijestila, ali insistiraju na tom terminu suprotno Poslovniku. To rade kako bi imali ono što uobičajeno imaju na sjednicama Vlade – harmoniju i mehaničko glasanje za sve što Đukanović predloži i bez ikakvog kritičkog otklona ili, daleko bilo, protivnih stavova. Toliko im je nepodnošljivo drugačije mišljenje da ne mogu da ispoštuju formalno-pravnu proceduru u kojoj bi i uspjeli da ukinu Poslovnik, jer imaju većinu u Savjetu da donesu i takvu nezapamćenu odluku, odnosno ukinu sopstvena pravila o radu. Takvim pristupom Savjet će prestati da bude kolektivni organ i postaće inokosni. To će podrazumijevati da je predsjednik Savjeta ujedno i Savjet.”

Pozvala je potpredsjednika Vlade, ministra pravde i predsjednika Nacionalne komisije za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala Duška Markovića da objasni kako to Nacionalna komisija, koja pravno gledano predstavlja tijelo u istom statusu kao i Savjet, ima svoj poslovnik o čijem ukidanju još nije bilo nikakve inicijative. Nije dobila odgovor.

,,Zašto je sada urgentno da se ukine dokument koji uređuje naš rad? Možda zbog tema koje sam pokretala i mogućnosti koja je tim Poslovnikom ostavljena za kakvo takvo učešće kritički orijentisane javnosti”, pita se Uljarević.

Ostaje da se vidi da li će na predstojećoj sjednici Savjeta Marković i ostali ministri podržati otvoreno diskriminatorski pristup prema Savjetu. Moguće da je to uvod u akciju kojom bi na sličan način veliki broj vladinih tijela bio doveden u zonu nejasnih pravila rada. Time bi učešće predstavnika civilnog sektora u njima bilo dodatno oslabljeno.

Ukoliko bi Savjet primijenio Poslovnik o radu Vlade, to bi značilo da se, između ostalog, sastaje ne jednom u četiri mjeseca kako je to predviđeno, već nedjeljno kao i Vlada. U oblasti diskriminacije u Crnoj Gori možemo naći teme i za jedan sastanak sedmično, navela je Uljarević u dopisu članovima Savjeta, uz zaključak da se mnoge stvari uređene Poslovnikom o radu Vlade ne mogu direktno primijeniti na Savjet. ,,Jedina gora stvar od nepoštovanja zakonskog okvira je njegova selektivna primjena, kao što se to sada pokušava kroz korišćenje dijelova Poslovnika o radu Vlade”.

,,To je samo naizgled tehničko pitanje, jer ukazuje na makar dvije stvari: kako je teško unijeti i dašak demokratičnosti i dosljednog poštovanja utvrđenih pravila kad ona nisu po ukusu vlastima, ali i koliko vlasti postaju sve nervoznije i netrpeljivije prema kritičarima režima”, kaže za Monitor Daliborka Uljarević.

Vlada se dosjetila. Da bi ućutkala kritičare režima u Savjetu za zaštitu od diskriminacije – propisaće im nova pravila ponašanja. Po svojoj mjeri.

Da se Bošković izvini Monitoru

Redakcija Monitora se nakon što je izašao prošli broj, u kojem je objavljen tekst Monitor na crnoj listi Vlade – Ni slova neprijatelju, obratila Daliborki Uljarević, kao članici Savjeta za zaštitu od diskriminacije, tražeći da se o diskriminatornom odnosu dijela državnih organa, a prije svega Ministarstva rada i socijalnog staranja (čiji je ministar Predrag Bošković član Savjeta) i Ministarstva vanjskih poslova (čiji je ministar Igor Lukšić bio prethodni predsjednik Savjeta) raspravlja na sjednici Savjeta. Uljarević je u formi inicijative za dopunu dnevnog reda Monitorov dopis poslala članovima Savjeta, kao i prijedlog zaključaka. ,,S obzirom na to da postoje materijalni dokazi koji nedvosmisleno ukazuju na postojanje diskriminacije prema novinarima i nedjeljniku Monitor od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja, Savjet preporučuje Vladi da na prvoj narednoj sjednici donese zaključak kojim strogo zabranjuje ovakav način ophođenja prema medijima, kao i da se ministar rada i socijalnog staranja javno izvini nedjeljniku Monitor. Savjet cijeni da državni organi i nosioci javnih funkcija imaju posebnu odgovornost da prema svim društvenim akterima postupaju na način koji im daje jednake šanse, bez obzira na to kakvi bili njihovi lični stavovi o tim istim društvenim akterima”, navela je Uljarević. Da li će Savjet razmatrati ovu inicijativu i predložene zaključke znaće se ili na sjednici zakazanoj za 8. novembar ili kasnije ukoliko ova bude odgođena. No, u svakom slučaju to će biti još jedan indikator u kojoj mjeri Savjet štiti od diskriminacije, a u kojoj mjeri je odobrava i posredno podstiče.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo