„Nadamo se da će poslije ovog izvještaja ljudi ustati i reći: ‘Bože, nijesam imao pojma o razmjerama organizovanog kriminala'”. To je prošle nedjelje rekao član Evropskog parlamenta Bil Njuton Dil. Dil, poslanik iz redova Liberalnih demokrata, član je specijalnog komiteta EP, zaduženog za organizovani kriminal, korupciju i pranje novca (CRIM). Komitet je upravo usvojio izvještaj u kome se traži sveobuhvatni plan akcije za period od 2014. do 2019. u borbi protiv organizovanog kriminala.
Opširan dokument Specijalnog komiteta EP objavljen je u Briselu poslije 18 mjeseci rada. Kako bi poslanici pronikli u dubinu problema i brže odabrali nove mjere, EUROPOL, policijska služba Evropske unije, priložila je uz plan dodatni referat o kriminalnoj situaciji u EU i novim pojavama u ovoj sferi.
EUROPOL se bori protiv novih oblika kriminala na nekoliko frontova pošto bande koriste nove tehnologije. Sofisticirane međunarodne kriminalne grupe, među kojima su zlostavljači djece i bande falsifikatora novca, šire svoje mreže, naveo je Rob Vejnrajt, direktor EUROPOL-a. Vejnrajt je rekao da mnoge međunarodne kriminalne organizacije, koje djeluju u EU, koriste ekspanziju smartfona i internet tehnologije.
„Kriminal u Evropi mijenja svoje lice. Svakog dana kriminal je u opadanju, ali sofisticiraniji, opasniji oblici kriminala su u porastu”, izjavio je Vejnrajt za nedjeljno izdanje londonskog proevropskog dnevnika Independent (IoS). Vejnrajt, svojevremeno visoki funkcioner britanske Agencije za borbu protiv organizovanog kriminala (SOCA), govorio je za Independent, uoči prošlonedjeljne konvencije šefova EUROPOL-a.
,,U Evropi djeluje najmanje 3.600 međunarodnih grupa organizovanog kriminala. To je više milijardi dolara vrijedna industrija i organizovani kriminal unosi novine i širi na sve više vidova života ljudi. Bande zarađuju novac na načine koji su očigledno štetni za društvo i u razmjeri kakvu do sada nijesmo vidjeli”, dodao je Vejnrajt.
Već pomenuti izvještaj Specijalne komisije o kome će se krajem oktobra izjašnjavati poslanici u EP predstavljaće kulminaciju gotovo jednodecenijskih pokušaja stvaranja strategije za cijelu Evropu u suzbijanju sve veće opasnosti od prekograničnog kriminala. Samo pisanje izvještaja u Komisiji trajalo je 18 mjeseci.
„Mora postojati više akcije. Mafija, na primjer, sada je svugdje prisutna….,” smatra poslanik EP Dil. Po njemu, mnoge bande koriste prednosti otvorenih granica.
Vejnrajt, direktor EUROPOL-a od 2009, nadgleda rapidnu ekspanziju aktivnosti agencije i selidbu u novi štab u Hagu, pored Međunarodnog krivičnog suda Ujedinjenih nacija. On objašnjava kako je posao EUROPOL-a da nacionalnim policijama dostavi informacije „kako bi im olakšali da gone prave ljude”.
Šef kabineta direktora EUROPOL-a Brajan Donald takođe smatra da je u evropskim državama došlo do „eksponencijalnog rasta” organizovanog kriminala tokom posljednjih godina. Po Donaldu, policijskom službeniku iz Velike Britanije, „sajber kriminal sam po sebi predstavlja veliki fenomen”.
„Sajber kriminal je”, objašnjava Donald, „ostvario meteorski rast među našim prioritetima i predstavlja savršen primjer modernog organizovanog kriminala u kome kriminalci, serveri i njihove žrtve mogu biti bilo gdje u svijetu. U jednoj od grupa sajber kriminalaca prijavljeno je 60 različitih nacionalnosti”.
Direktor Vejnrajt slaže se s tim. „Internet predstavlja ogromno i potencijalno teško mjesto za održavanje (reda), zbog teškoća u identifikaciji osumnjičenih, i njihove potencijalne nedostupnosti organima gonjenja.
„Napredak tehnologije skrivanja (inkripcije), „mračne strane interneta”, oni koriste za uspostavljanje ogromne mreže za razmjenu najgorih oblika seksualnog zlostavljanja djece… Stepen izopačenosti pogoršan je i mreže su postale veće”, objasnio je Vejnrat koji je, takođe, na čelu Evropske finansijske koalicije (EFC) protiv onlajn komercijalne eksploatacije seksualne zloupotrebe djece.
Vejnrajt ukazuje da to predstavlja ružnu stranu interneta i jedan od troškova koje društvo mora da podnese. „Pitanje je da li je uspostavljen balans i do koje mjere je umjesno da ‘kontrolišemo’ internet”, upitao se Britanac.
Stručnjak ruskog Međunarodnog instituta za humanitarno-politička istraživanja Vladimir Bruter, takođe, smatra da će biti teško zaustaviti ofanzivu kriminala u sajber prostoru. No, po Bruteru, djelotvoran način da se spriječi ovakav porast, da obični potrošači budu osigurani, mogu da budu programi informisanja za internet-korisnike, poput informativnih programa državnih regulatora.
“Treba objasniti na koji nači može da se koristi internet-trgovina, internet-portali i slično. Ukoliko građani koji koriste internet budu razumniji, kriminalci će imati mnogo manje mogućnosti da krše zakon”, kazao je ruski stručnjak.
Direktor EUROPOL-a Vejnrajt je optimista. „Nikada ne treba da gubite optimizam… fokusirajmo se na stvari koje su zaista bitne u borbi protiv međunarodnog kriminala: razmjenu informacija i ekonomiju organizovanog kriminala.
Po šefu EUROPOL-a, sektor falsifikovanja novca vrijedan je osam milijardi eura, krijumčarenja cigareta 11 milijardi. „Pretpostavljamo da je u prevarama oko poreza na dodatu vrijednost izgubljeno 100 milijardi eura,” kazao je on.
Kris Vanstinkist iz EUROPOL-ovog tima za borbu protiv kriminalnih finansija i tehnologije, rekao je za IoS kako je nagli rast falsifikovanih „zdravstvenih i preventivnih proizvoda” podstakao EUROPOL da oformi novu jedinicu: „Bande prelaze s luksuznih proizvoda na svakodnevnu potrošnu robu – deterdžent, kozmetiku, šampone, brijače, čak i falš kondome.
Koliko često će neko kupiti falsifikovanu tašnu marke Luj Viton, jedne od najskupljih na svijetu, upitao se Vanstinkist? „No, svi kupuju deterdžent i stalno im je potreban, pa iako je marža po proizvodima manja, ukupno donosi veliki profit. Ovo se dešava… širom Evrope”.
Mnogi trgovci narkoticima sada su se prekvalifikovali za proizvodnju i prodaju falsifikovanih namirnica, odjeće, kozmetike i cigareta. Za takvu vrstu krivičnog djela u EU može da se dobije maksimalno dvije godine robije. Za trgovinu narkoticima može da se dobije do 20 godina.
Po Vejnrajtu, bande takođe prelaze na tržište lažnih „ljekova za spašavanje života”. „Nailazimo na sve više i više primjera u farmaceutskom lancu. Mnogi dileri droge postali su trgovci falsifikovanom potrošnom robom zato što su vidjeli da je to veće tržište”, objasnio je šef EUROPOL-a.
Poslanik Dil takođe je kazao kako je „količina falsifikovanih ljekova ogromna. Neki od njih su blagi, ali od nekih umiru ljudi”, upozorio je Dil.
Sve je veći problem lažne i nedovoljno kvalitetne hrane i pića. U pitanju je kako „lažno” brendiranje (etiketiranje) proizvoda, tako i namirnica koje nijesu dostupne adekvatnoj kontroli kvaliteta”.
Tako je početkom ove godine u Evropi izbio skandal koji još traje. U pakovanjima hrane na kojima je pisalo da sadrže govedinu, otkriveni su sadržaji konjskog mesa, u nekim slučajevima i do 100 odsto, ali i nedeklarisano meso poput svinjskog. Sve veća opasnost od lažne hrane predstavlja „ogromnu prijetnju za zdravlje potrošača”, upozorila je vlada Velike Britanije.
Cigarete najunosnije
Šverc cigareta isplativiji je od trgovine drogom, procjenjuju u INTERPOL-u, međunarodnoj organizaciji kriminalističke policije. Generalni sekretar INTERPOL-a Ronald Nobl na međunarodnom skupu nedavno održanom u Jalti iznio je podatak kako šverc cigareta godišnje donosi 50 milijardi dolara. „Skoro 700 milijardi cigareta godišnje bude prodato nezakonitim putem. To je 100 puta više od stanovništva Zemlje” – izjavio je Nobl. „Cigarete su prve na spisku švercovane robe”, kazao je Nobl. Prema ruskim izvorima, samo ukrajinski šverceri iznesu godišnje u susjedne zemlje sedam milijardi cigareta. Otprilike na 11 milijardi eura procjenjuje se tržište švercovanih cigareta, koje zauzima 11 odsto od ukupnog tržišta duvana EU.
Milan BOŠKOVIĆ