Povežite se sa nama

OKO NAS

Siromaštvo najveća prepreka

Objavljeno prije

na

Broj upisane djece romske i egipćanske populacije u osnovnim i srednjim školama svake godine je sve veći, ali treba naći mehanizme koji će ih zadržati u sistemu obrazovanja, kaže Andrija Đukanović, programski direktor u Institutu za socijalnu inkluziju (ISI).

Iz Ministarstva prosvjete kažu da ih raduje povećanje broja upisane djece u odnosu na prethodne godine i da su u cilju pospješivanja školovanja djece iz ove populacije i ove godine obezbijedili besplatne udžbenike za romsku i egipćansku djecu.

Za tu svrhu, Ministarstvo prosvjete izdvojilo je 55.000 eura, a udžbenici se distribuiraju od početka septembra preko osnovnih škola u kojima školu pohađaju djeca romske i egipćanske populacije.

Ministarstvo prosvjete u saradnji sa Fondom za obrazovanje Roma (REF) realizuje aktivnosti u cilju eliminisanja segregacije u obrazovanju romske i egipćanske populacije iz Kampa Konik, tako što djecu iz Kampa uključuju u gradske škole.

Romski obrazovni fond pruža podršku i pomoć romskoj i egipćanskoj djeci u savladavanju socijalnih znanja i vještina, kao i u dostizanju većeg nivoa samopouzdanja i nivoa spremnosti za sve buduće procese integracije, desegregacije i socijalizacije. U tu svrhu, angažovano je pet romskih i egipćanskih asistenata koji su podijeljeni po školama i redovno prate uspjeh i vode evidenciju učenika iz Kampa Konik.

Emra Bejzaku iz Kampa Konik, otac sedmogodišnje učenice OŠ Savo Pejanović, kaže da je ove godine zadovoljan sa organizacijom prevoza i dodjelom udžbenika za djecu iz Kampa.

,,Prošle godine nijesam htio da školujem dijete jer su mi rekli da mora da pohađa područno odjeljenje gdje su isključivo romska djeca”, ispričao je Bejzaku za Monitor. Raduje ga što je ove godine njegovo dijete upisano u gradsku školu. Bejzaku smatra da je sve manje razloga da se djeca iz Kampa ne šalju u školu. ,,Romski asistenti su doprinijeli redovnijem pohađanju nastave, jer imaju uticaj na roditelje”, kaže Bejzaku. ,,Pomažu u smanjivanju predrasuda prema Romima i to se vidi u boljem druženju neromske i romske djece i drugačijem odnosu nastavnog osoblja prema učenicima Romima i njihovim roditeljima”, objasnio je Bejzak.

Ove godine iz Kampa Konik je u prvi razred u pet gradskih škola upisano oko 60 učenika romske i egipćanske populacije.

Ministarstvo prosvjete obezbjeđuje besplatne udžbenike za učenike koji polaze u prvi, drugi i treći razred osnovnih škola kao i prevoz do gradskih škola.

Osim OŠ Božidar Vuković Podgoričanin na Koniku, Marko Miljanov, Savo Pejanović i OŠ 21. maj, koje su do sada bile uključene u aktivnosti integrisanja romske djece, ove godine su se priključile još dvije škole – OŠ Vuk Karadžić i OŠ Vladimir Nazor.

U OŠ Vladimir Nazor u prvi razred upisano je 13 učenika RE populacije iz Kampa Konik dok je u OŠ Vuk Karadžić upisano deset učenika.

Ministarstvo prosvjete od ove godine više ne upisuje prvake u područno odjeljenje osnovne škole Božidar Vuković Podgoričanin u Kampu Konik, koje pohađaju isključivo romska i egipćanska djeca. Očekuje se da će za četiri godine to odjeljenje biti trajno zatvoreno. Ova akcija podržana je kroz Projekat IPA 2011.

Problemi integracije Roma i Egipćana u Crnoj Gori su specifični i veoma različiti. Nizak standard raseljenih porodica ima značajnog uticaja na obrazovne rezultate romske djece.

U skladu sa Strategijom za poboljšanje RE populacije u Crnoj Gori 20012-2016 godine, Vlada Crne Gore preko Ministarstva za manjinska prava i Instituta za socijalnu inkluziju i ove godine realizuje program stipendija za romske i egipćanske učenike srednjih škola i studente.

U Institutu za socijalnu inkluziju kazali su da je za ovu školsku godinu do sada dokumentaciju za stipendijski program predalo 63 učenika romske i egipćanske populacije. „Imamo informacije da će još desetak srednjoškolaca uskoro predati dokumentaciju tako da očekujemo isti broj kao i prošle godine oko 75″, pojašnjavaju u Institutu. Mjere afirmativne akcije za upis Roma i Egipćana u sve srednje škole i na državni Univerzitet su dodatno unaprijeđene i dobro funkcionišu u praksi. Iz Instituta su Monitoru kazali da su zadovoljni brojem upisanih romskih i egipćanskih učenika u srednje škole, jer se svake godine broj povećava.

„Od početka 2005. kada je bilo svega 20 srednjoškolaca sad svake godine imamo po dvadesetak novih stipendista. Naravno željeli bi smo da ih je puno više ali broj srednjoškolaca zavisi i od broja onih koji završe osnovnu školu”, objašnjavaju iz Instituta.

Ministarstvo za manjinska prava obezbijedilo je 75.000 eura za stipendiranje 75 srednjoškolaca i 13 studenata RE populacije.

Visina stipendija za srednjoškolce koji su na trogodišnjim smjerovima iznosi 50 eura, za četvorogodišnje smjerove 70 eura, dok je visina stipendija za studente 150 eura. Studenti ostvaruju pravo na 11 stipendija tokom školske godine kao i na posebnu nadoknadu u visini jedne stipendije za nabavku udžbenika i literature.

Na Univerzitetu Crne Gore studira 13 romskih i egipćanskih studenata. Za sada je na Fakultetu političkih nauka upisano pet studenata iz RE populacije, na Pravnom tri, Filozofskom fakultetu u Nikšiću dva studenta, a na Fakultetu za turizam u Kotoru, Fakultetu za sport i fizičku kulturu u Nikšiću i Ekonomskom fakultetu po jedan student.

Stipendije kasne

U Institutu za socijalnu inkluziju kažu da ima više uzroka slabijeg postignuća u obrazovanju Roma i Egipćana. „Glavni problem u obrazovanju kod Roma i Egipćana je materijalna podrška koja kasni jer se stipendijski program realizuje tako da ne obezbjeđuje redovne stipendije njihovim korisnicima”, objasnili su u Institutu. Kažu da je Ministarstvo za manjinska prava obezbijedilo stipendije za drugo polugodište prethodne školske godine koje se sad retroaktivno uplaćuju, kao i stipendije za prvo polugođe ove školske godine. Takođe, problem je i nivo kvaliteta obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi. Srednjoškolci su suočeni sa niskim nivoom predznanja sa kojim dolaze u srednje škole. „To ih sprečava da postižu bolje rezultate”, kaže Andrija Đukanović,programski direktor Instituta. On je rekao da studenti imaju dosta problema sa predznanjem kada počnu sa studiranjem. Nadamo se da će se to popraviti u budućnosti jer se planiraju određeni projekti koji bi bili usmjereni upravo na povećanje kvaliteta znanja koje romski učenici i studenti dobijaju. Materijalni položaj učenika i studenta i njihovih porodica takođe se pojavljuje kao problem. „Često se dešava da zbog potrebe obezbjeđivanja egzistencije mlađi članovi porodice moraju pomagati u poslovima ili sami početi da rade”, objašnjava Đukanović.

Elvis BERIŠA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSTORNO PLANIRANJE NA KOLAŠINSKI NAČIN: Magacin usred gradskog parka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Samo mišljenje glavne kolašinske arhitektice može osujetiti namjeru vlasnike hotela Bjanka, da u  gradskom parku postave hangar visine preko 13 metara. To im omogućava važeći program privremenih objekata i urbanističko tehnički uslovi, izdati od nadležnog Sekreterijata

 

 

Kompanija Beppler & Jacobsen Montenegro, vlasnik kolašinskog hotela Bjanka još nije dobila saglasnost od glavne gradske arhitektice Kristine Bulatović Pejić da u jedinom gradskom parku izgradi magacin, čija je visina preko  13 metara, a površina oko 600 m². Bulatović Pejić je u nezavidnom položaju, jer je takav montažno-demontažni objakat na lokaciji parka, usred borove šume, predviđen Programom privremenih objekata, koji je važio od 2019. do kraja minule godine. Dokumentom je precizirano da se na katastarskoj parceli 278, koja je na rubu parka, postavi montažno-demontažni ili nepokretni privremeni objekat, čija je maksimalna površina 610 kvadrata. Novi Program je u pripremi i ne zna se kad će biti okončan rad na tom dokumentu, a u međuvremnu lokalni Sekreterijat izdao je kompaniji urbanističko tehničke uslove (UTU) za hangar.

Glavna arhitektica je, prema onome što je Monitoru nezvanično rečeno u lokalnoj upravi, zatražila mišljenje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Bilo je potrebno tumačenje oko toga da li “stari” Program još važi, s obzirom da je bio “oročen” do 2023.  Potvrdan odgovor Ministarstva otežeo je odluku, jer je činjenica da Beppler & Jacobsen Montenegro formalno ništa ne sprječava da nekoliko desetina metara od gradskog jezgra postave gigantski magacin. No, s druge strane, na osnovu idejnog rješenje (ID), Bulatović Pejić je kompaniju ovih dana obavijestila “da objekat nije u skladu sa ambijentalnim vrijednostima”.  Procedura je takva da će, nakon njenog obavještenje, kompanija imati prostor za izjašnjenje, pa će tek onda biti moguće donijeti i konačno rješenje.

Na sajtu Opštine nije dostupno idejno rješenje (ID) magacina. S obzirom da je njegovo postavljanje planirano na rubu parka, na mjestu nekadašnjeg otvorenog bazena, ukoliko kompanija dobije potrebne saglasnosti, do objekata bi bilo neophodno izgraditi i prilazni put. Uz to, vjerovatno, posjeći i nekoliko stabala, jer trenutno ne postoji saobraćajnica koja vodi do te lokacije. Propisima je precizirano da se privremeni objekti mogu postavljati pod uslovom da ne narušavaju osnovne i prateće komunalne funkcije, javne površine, ne degradiraju prostor i ne ugrožavaju životnu sredinu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SEZONA 2024.: Ulcinj hit destinacija za turiste iz Srbije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima loaklne Turističke organizacije, nešto više od 20 odsto gostiju koji su ovog ljeta boravili na ulcinjskoj rivijeri bili su iz Srbije. I mediji iz te zemlje tvrde da je ove godine Ulcinj bio veoma omiljena destinacija za goste iz te zemlje

 

 

Ovo je najinteresantniji i najromantičniji grad na istočnoj obali Jadrana. Pored tradicionalnih ljetovališta, kao što su Budvanska rivijera i Boka Kotorska, sve više građana Srbije odlučilo je da godišnje odmore provede na najdužoj plaži na Jadranu. Ulcinj je ovog ljeta bio hit destinacija koja je u velikom broju privukla goste iz Srbije. Mjesto je veoma lijepo i pogodno za sve uzraste, piše beogradska štampa.

Kako navode, morska voda u ulcinjskom akvatorijumu je kristalna i nezagađena, cijene adekvatne za ono što se nudi, a ljudi posebno ljubazni. “Možda su u odnosu na neki raniji period, ovog ljeta osjetno skočile cijene svih usluga, od smještaja do hrane i pića, ali ako se uporedi sa cijenama sa drugim destinacijama u zemlji i cijelom regionu, Ulcinjani su i dalje najpovoljniji , tako da slobodno se može reći da je Ulcinj destinacija koja se prilagođava svima i svako u skladu sa svojim mogućnostima može uživati u onome što mu najviše prija”, pisao je “Blic”.

Nakon nekoliko decenija primjetno je da se dešava veliki povratak gostiju iz ove države na ulcinjsku rivijeru. Do početka ratova na području bivše Jugoslavije, građani Srbije imali su nekoliko hiljada kuća i vikendica u Ulcinju, uglavnom u Štoju, Kručama i u Limanu, koje su kasnije uglavnom prodali. U Štoju, odnosno u neposrednom zaleđu Velike plaže, je, na primjer, postojalo Prvo, Drugo i Treće beogradsko naselje.

Tradicionalno, gosti iz Srbije najviše borave na Adi Bojani. Tome su, uz magičnu ljepotu tog rajskog ostrva, svakako doprinjeli film i serija Biser Bojane, u režiji Milana-Mime Karadžića, koja se dugo prikazivala na TV kanalima u toj državi.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DECENIJA OD TROVANJA BERANACA IZ GRADSKOG VODOVODA: Lakoća zaborava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija stomačnih bolesti u Beranama buknula  je u noći zmeđu 23. i 24. avgusta 2013. godine. Dom zdravlja i Opšta bolnica bili su kao u ratnom stanju, a konačan bilans onih koji su potražili pomoć ljekara popeo se na oko dvije hiljade, dok se pretpostavljalo da se još dva puta toliko građana liječilo samostalno, odnosno nije javilo ljekaru

 

 

Više od deset godina od masovnog trovanje građana Berana, kada samo srećom, slučajem i izuzetnim angažovanjem medicinskog osoblja nije bilo tragičnih ishoda, slučaj prekriva veo zaborava i niko nikada nije zbog toga proglašen krivim i odgovornim. Da li je bilo i kakvih dugoročnih posljedica, pitanje je koje više medicinskoj struci niko ne postavlja.

Uzaludni su bili sudski procesi protiv Bemaksa i JP Vodovod, jer su završeni oslobađajućim presudama. Kompaniji Bemaks i njenom tadašnjem direktoru Veselinu Kovačeviću na teret je bilo stavljeno krivično djelo uništenje i oštećenje javnih uređaja, odnosno oštećenje cijevi gradskog vodovoda što je izazvalo „znatan poremećaj u životu građana“ iz člana 328, stav 2 iz stava jedan KZCG.

U prvostepenoj presudi, Kovačević i Bemaks kažnjeni su novčano, sa šesto, odnosno hiljadu i sedamsto eura zbog oštećenja i uništenja javnih uređaja iz člana 328, stav 1 KZCG, ali je bjelopoljski Viši sud ovu presudu beranskog Osnovnog suda ukinuo. Kasnije je taj sud u ponovljenom postupku, postupajući po ukidnim razlozima, oslobodio krivice i Bemaks i Veselina Kovačevića, što je Viši sud zatim potvrdio. Isto je bilo i sa Javnim preduzećem Vodovod.

Epidemija stomačnih bolesti u Beranama buknula  je u noći zmeđu 23. i 24. avgusta 2013. godine. Prvog dana epidemije u Domu zdravlja je bilo ukupno 318 pacijenata, a najviše je pregledano u Dječijem dispanzeru, gdje je samo u prvoj smjeni dato oko stotinu infuzija. Dom zdravlja i Opšta bolnica bili su kao u ratnom stanju, a konačan bilans onih koji su potražili pomoć ljekara popeo se na oko dvije hiljade, dok se pretpostavljalo da se još dva puta toliko građana liječilo samostalno, odnosno nije javilo ljekaru.

U prilog činjenici da je uzročnik epidemije bila voda, govori i podatak da su obolijevanja zabilježena samo na području koje se napaja vodom sa gradskog vodovoda. Tih dana to je na konferenciji za štampu u Beranama potvrdio i tadašnji direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo