Kada ovaj broj Monitora bude na kioscima devedesetpetogodišnji starina iz Beransela Đorđije Tomović izaći će pred sudiju za prekršaje zbog toga što je „ometao službena lica” i nije dozvolio da prođu kamioni sa smećem prema Vasovim vodama. Da li je još negdje neko stariji od Đorđija izveden pred sudiju, nije nam poznato.
Kao ni to je li neko stariji od Đorđija, ili makar njegov „vršnjak”, uspio da sa štapom u ruci omete službena lica u obavljanju posla. Čika Đorđije će svakako ući u anale policijske i sudske prakse. I što je mnogo važnije – ući će u anale crnogorske borbe za demokratiju.
„Mi u Beranselu samo branimo svoja Ustavom, zakonima i međunarodnim konvecijama garantovana prava na zdravu životnu sredinu. Jesam li prekršio zakon, ne znam. Ja sam im samo rekao da ne mogu dovijeka upotrebljavati silu protiv nas i da ćemo i mi morati da odgovorimo silom. Da li je sramota što mene u ovim godinama vode po policiji i sudovima, to pitajte one koji su me ranije zvali na infomativni razgovor, a sada i napisali prekršajnu prijavu”, priča Đorđije za Monitor.
Ovaj starac je prije skoro dva mjeseca bio među mještanima prigradskog naselja Beranselo koji su spriječili kamion komunalnog preduzeća da prođe prema divljem gradskom smetlištu na Vasovim vodama. Tomovića su prijavili komunalni inspektori, a prekršajnu prijavu je podnijela Uprava policije. Devedesetpetogodišnji Đorđije nije se toga dana dugo zadržao u policiji. Nije bilo inspektora na radnom mjestu u popodnevnim satima, pa mu je samo dat pisani nalog da se ujutru javi Sudu za prekršaje.
Njegove komšije su ga sjutradan dopratile do zgrade suda, a usput su ostavili smeće u kesama ispred zgrade Opštine. Bilo je to onog dana kada je izbio incident između gradonačelnika Berana Vuke Golubovića i američkog državljanina Jovana Lončara. Golubović je optužio Lončara da je „organizovao narod”, uz čuvenu izjavu: „Džukelo, treba da odeš”.
U sudu su, međutim, kazali da nije stigla prijava protiv Đorđija. Policija je, očigledno, privremeno poukla prijavu da bi stišala strasti. Zašto je aktivirala sada, poslije dva mjeseca, nijesmo uspjeli da saznamo.
„Šta ima da kažem na sudu? Da nisam kriv, da neću odustati da branim Vasove vode i da se, ovako star, neću odvajati od svojih komšija i prijatelja”, kaže Đorđije.
Uprava policije je prošle sedmice poslije više od mjesec aktivirala i prekršajne prijave protiv sedam žena iz Beransela koje su, takođe, „ometale službena lica u vršenju radnji” i „zakrčile saobraćaj” na putu od Beransela prema Gornjem Zaostru, koji vodi do smetlišta na Vasovim vodama.
Pred sudijom za prkršaje sve su izjavile da nijesu krive. Presuda nije javno izrečena, ali sudija je žene opomenuo i naložio da plate sudske troškove. Među njima je bila i Đorđijeva snaha Tijana Tomović. Njegov sin, Tijanin suprug, profesor Sveto Tomović bio je među prvim muškarcima iz Beransela koji su pozvani na informativni razgovor u policiju zbog barikada na Vasovim vodama. Onda je proslijeđen sudiji za prkršaje i kažnjen sa sto trideset eura. Bilo je to za prvomajske praznike.
„Kada su mi suprugu izveli pred sudiju, tražio sam da mene uhapse. Evo sada mi i oca, u ovim godinama, izvode pred sudiju! Ovo je vrhunac sramotnog odnosa vlasti prema mještanima Beransela”, kaže Sveto.
Savjet Mjesne zajednice Beranselo najavio je da će kao protivmjeru na državnu represiju podnijeti krivične prijave protiv opštinskog rukovodstva, odnosno predsjednika Opštine, zatim Komunalne policije, nadležnih u Ministartvu za uređenje prostora, inspekcijskih službi i svih drugih „koji su svojim činjenjem ili nečinjenjem doprinijeli narušavanju životne sredine i mještanima ovog prigradskog naselja oduzeli ustavom, zakonima i međunarodnim konvencijama garantovano pravo na zdravu životnu sredinu”.
Predsjednik Koordinacionog odbora za zaštitu životne sredine ove mjesne zajednice Radoje Mišković objašnjava da su se uslovi za podnošenje krivičnih prijava stekli nakon što je Upravni sud Crne Gore poništio odluku predsjednika Opštine o lokaciji za privremeno odlaganje otpada na Vasovim vodama. Prema njegovim riječima takvom presudom Upravnog suda trebalo bi da „padnu u vodu i sve prekršajne prijave i kazne napisane i izrečene mještanima Beransela, a koje su se temeljile samo na toj odluci”.
On tvrdi da osim te poništene odluke lokalna uprava nema nikakav drugi dokument, koji bi, kako to propisuje zakon, trebalo da posjeduje da bi odlagala otpad na Vasovim vodama.
Predsjednik Koordinacionog odbora za zaštitu životne sredine kaže da je sada i „posljednjim skepticima valjda jasno da su mještani Beransela u pravu kada ne dozvoljavaju dalje odlaganje otpada na Vasovim vodama i vraćaju kamione Komunalnog preduzeća”.
To su, kaže, govorili policiji kada ih je hapsila, na sudu za prekršaje i u osnovnom sudu, pisali ministrima policije i uređenja prostora… Svi su se oglušili o njihove apele.
„Pokušavali su da nas prikažu kao grupicu samovoljnika koji ugrožavaju državu. Sada ćemo mi njih da tužimo i da protiv svih podnesemo krivične prijave”, najavljuje Mišković.
Mještani Beransela godinama biju bitku sa lokalnim vlastima i državnim institucijama da spriječe odlaganje otpada na Vasovim vodama, nadomak njihovih kuća, ali i spriječe da se na tom mjestu gradi regionalna deponija. Prema nekim procjenama na tom mjestu je do sada lagerovano oko milion tona opasnog otpada i tako napravljena najveća planina smeća i najcrnja ekološka tačka na sjeveru Crne Gore.
Beranselci su u proteklih tri godine više puta blokirali gradsko smetlište, a sve dosadašnje blokade razbijene su grubom primjenom policijske sile. Posljednja blokada traje najduže, još od 18. februara. Policije je samo u dva-tri navrata uspjela da je nakratko probije i omogući kamionima Komunalnog preduzeća da istovare smeće na Vasovim vodama.
Policija i lokalne vlasti pokušavaju da prekršajnim prijavama i novčanim kaznama rastjeraju mještane Beransela sa barikada. Veliki broj muškaraca ovog naselja do sada je procesuiran. Među njima je, kako rekosmo, i starina Đorđije Tomović.
Beranselci poručuju da ih politika „pendrekom po novčaniku” neće pokolebati u borbi za jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na zdravu životnu sredinu.
Tufik SOFTIĆ