Povežite se sa nama

MONITORING

Bermudski trougao crnogorske pravde

Objavljeno prije

na

Organizovani kriminal mora im biti zahvalan: Ranka tuži, Vesna sudi, Svetlana oslobađa, umanjuje ili obara presude. Što god se krilo iza nesuglasica, ,,nesuglasica”, najbolje – kontrolisanih nesuglasica među prvim damama pravosuđa, sudstva i tužilaštva, rezultat njihovog rada je opipljiv: atmosfera nekažnjivosti za teške zločine caruje.

Sve učestalija prepucavanja u pravosudnom trouglu – Vrhovno državno tužilaštvo – Apelacioni – Vrhovni sud, koja su poprimila elemente pravne i medijske groteske, zakotrljala su se martovskim odlukama Apelacionog suda kojim predsjedava Svetlana Vujanović, supruga Filipa Vujanovića. Za kratko vrijeme taj sud je, u svojstvu drugostepenog organa, oborio dvije osuđujuće presude u slučajevima organizovanog kriminala: protiv Duška Šarića i Jovice Lončara, pa protiv čelnika Opštine Budva za slučaj Zavala. Ti veoma osjetljivi procesi tako su vraćeni na početak.

Apelacioni sud je brata odbjeglog narkobosa Darka, oslobodio od optužbe da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, jer ono ,,u vrijeme izvršenja nije bilo zakonom određeno kao krivično”. Po istom osnovu Šarić je oslobođen i optužbe da je izvršio krivično djelo ,,neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, jer činjenični opis djela nije sadržao sve bitne elemente bića krivičnog djela (član 300 stav 1 KZ-a). Što se tiče krivičnog djela pranje novca, o tome će se ponovo suditi – u tom dijelu Apelacioni sud je predmet vratio prvostepenom organu na ponovno suđenje. Za obraz.

Ni suprug Filip ne zaostaje u odbrani lika, djela i zadužbine finih momaka – Šarića. On je krenuo bočno: pomilovao je Dragana Dudića Frica za koga je nakon ubistva u Kotoru potvrđeno da je bio dio istrage pravosudnih institucija Srbije, kao važan dio Šarićevog razgranatog klana.

Slučaj Zavala je imao istu dinamiku. Prije godinu, sutkinja Valentina Pavličić zbog ,,zloupotrebe službenog položaja” osudila je bivšeg predsjednika Opštine Budve Rajka Kuljaču na pet godina zatvora, i bivšeg potpredsjednika opštine Dragana Marovića, brata poslovođe DPS-a Svetozara, na četiri godine zatvora zbog istog krivičnog djela. Pavličić je ustanovila da su Marović i Kuljača budžet grada oštetili za 821.599 eura time pribavivši imovinsku korist preduzeću Zavala invest koje je sagradilo fabriku za preradu morske vode. Apelacioni sud obrazlaže ukidajuću presudu: ,,Prvostepena presuda je nerazumljiva, jer se ne zna koji je zakon primijenjen”.

Gostujući u prijateljskoj joj televizijskoj emisiji Živa istina, VDT Ranka Čarapić je uzvratila: ,,Bilo da je to Bukovica, bilo da je to Šarić, bilo da je to Zavala… Provlači se ista nit da je sud bio spriječen da uđe u raspravljanje suštine optužbe zbog toga što je postojala pravna smetnja. Mi se sa tim ocjenama ne slažemo, mislimo da Apelacioni sud apsolutno primjenjuje neke rezone koji su potpuno nepoznati našoj sudskoj praksi.” I, još: ,,Opet je to neki akademizam kojeg je sve više na sceni u odlukama Apelacionog suda. Mislim da odluke Apelacionog suda sve više opterećuju i rad tužilaštva i prvostepenih sudova.”

Svetlana Vujanović je tokom predstavljanja godišnjeg izvještaja o radu Apelacionog suda poručila da su presude u slučaju Šarić i Zavala oborene zbog neadekvatnih, loših optužnica. ,,Zabrinjava to što je ona svoj stav iznijela preko medija. Ono što državnom tužiocu nije bilo razumljivo, bio je dužan da kaže i da podnese zahjtev za zaštitu zakonitosti, a ne da, slobodno mogu reći, malo prelazi izvan okvira svojih ovlašćenja i u televizijskim intervjuima se obračunava sa odlukom Apelacionog suda”, kazala je Vujanovićka i optužila Čarapićku da ugrožava nezavisnost Apelacionog suda.

Čarapićka ide dalje. Na sjednici Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije kazala je da će, ako Vrhovni sud ne obori odluku Apelacionog suda u slučaju Zavala, to biti opasno za sve buduće velike slučajeve, da će rezultati borbe protiv korupcije biti ravni nuli, te da će rad tužilaštva pasti u vodu.

Uključila se i predsjednica Vrhovnog suda i Sudskog savjeta Vesna Medenica. Na sjednici Savjeta 24. aprila članovi toga tijela zauzeli su stav, koji potpisuje Medenica, da je bivša vrhovna državna tužiteljka (trenutno: kandidat za VDT) Ranka Čarapić komentarisanjem presuda povrijedila odredbu Ustava o samostalnosti i nezavisnosti sudske vlasti. Čitaj: podriva pravni poredak.

Ministar pravde Duško Marković, zabrinut za pravnu sigurnost, kao takvu. Takve odluke, kaže, stvaraju percepciju o neodgovornosti ili o nestručnosti. ,,Moram da iskažem dilemu koja mora postojati kod svih koji se bave pravosuđem, a to je da se u posljednje vrijeme vrlo često poništavaju odluke viših sudova, i to u ozbiljnim i teškim predmetima.”

Funkcioner DF Nebojša Medojević podsjeća da opisane odluke Apelacionog suda nijesu izolovan slučaj. ,,Radi se o kontinuitetu ponašanja kada su u pitanju najkrupniji sudski slučajevi, poput ubistava Duška Jovanovića i Slavoljuba Šćekića, kao i narkobosova Šarića, Nasera Keljmendija i Safeta Kalića na kojima je pravosuđe palo na ispitu i pokazalo nedostatak kapaciteta da se bavi svojom ustavnom ulogom u slučajevima povezanim sa vrhom režima i mafije.”

Nije bajno ni u okvirima sudstva, na relaciji Vesna Medenica – Svetlana Vujanović. Naprotiv. Počelo je lani kada je na kolegijumu sudija Vrhovnog i Apelacionog, sudija Vrhovnog Radule Kojović, kritikovao presude Apelacionog suda. Jaz je, pisale su Vijesti, produbljen predmetom Zavala, hapšenjem, i naročito određivanjem pritvora Draganu Maroviću i njegovima.

Na slučaju Zavala, tvrdi Monitorov izvor, bivši sudija koji je insistirao na anonimnosti, najbolje se očitava pozadinska, politička priča koja ima za posljedicu ovakvo stanje u pravosuđu. ,,Ranka Čarapić i Vesna Medenica, bliske premijeru, idu na Svetozara Marovića. Čarapićka je da ugodi Đukanoviću podnijela optužnicu protiv njegovog brata Dragana, dok je Medenica odmjerila kaznu pa odlučivala o produženju pritvora. Filip, suprug Svetlane Vujanović, koja obara tu presudu, u tijesnim je političkim odnosima sa Svetozarom Marovićem, kome je Đukanović procesom Zavala zadao težak politički udarac. “

Najbolji primjer brutalnog konflikta interesa Svetlane Vujanović u slučaju Zavala bio je na proteklim predsjedničkim izborima. Vujanovićka je presudila u korist Dragana Marovića, čiji je brat Svetozar baš u vrijeme trajanja procesa pred Apelacionim sudom ispred DPS-a bio zadužen za rukovođenje centralnim izbornim štabom u kampanji Filipa Vujanovića. Pa zar da ostane ravnodušna na Marovićeve riječi o njenom suprugu izrečene tokom kampanje: „Dovoljno ga je pogledati da vidite da je dobar”. Dovoljno.

Veselin Radulović za Monitor kaže da takođe vjeruje da Zavala najslikovitije pokazuje ulogu svakog od njih, počev od tužilaštva, preko redovnih sudova, pa do Ustavnog suda. „Tu je i neizbježna uloga izvršne i zakonodavne vlasti sa predlaganjem i usvajanjem izmjena zakona koje treba da omoguće izbjegavanje odgovornosti, uz fingiranu naknadnu raspravu onih koji primjenjuju zakone, ali koji su svjesno ćutali u postupku njihovog donošenja.„

Proces Zavala vjerovatno je uticao i na lične odnose između Medenice i Vujanovićke, ocjenjuje naš sagovornik. ,,One su bile veoma bliske, da bi se kasnije razišle. To se poklapa sa pripremanjem i podizanjem optužnice u slučaju Zavala. Zatim su se u nekoj mjeri ponovo približile. ,,Kada je riječ o odnosu Medenice i Čarapićke, naš izvor kaže da Medenica u internoj komunikaciji zna da ispriča kako je baš ona dovela Ranku Čarapić tu gdje je, te kako joj je ona, potom, okrenula leđa.

Medenica je, vjerovatno, nezadovoljna, između ostaloga, i zbog toga jer je navikla na veći upliv u tužilaštvo. Dok joj je kolegenica sa fakulteta i vjenčana kuma Stojanka Radović bila na poziciji specijalnog tužioca za organizovani kriminal Medenica je mogla mnogo lagodnije da utiče na procese u tužilaštvu.

Monitor je pisao o tome (Nokaut za Stojanku Radović): ,,Kada je Medenica krajem 2007. izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda, očekivanja Radovićeve – tvrdi upućeni izvori Monitora – bila su kako će ona na mjestu šefa tužilaštva zamijeniti svoju kumu. Ali, do izbora Stojanke Radović na željenu dužnost nije došlo, jer je nova vrhovna državna tužiteljka aprila 2008. postala Ranka Čarapić. Ključni razlog bio je prigovor da bi bilo krajnje nezgodno da dvije kume budu istovremeno na čelu sudstva i tužilaštva.”

Prema riječima našeg izvora – insajdera, Vesna Medenica želi da sve drži pod kontrolom. ,,Ona je pravi vojnik. Kontroliše i nadzire rad sudija, vrši pritiske kada su u pitanju predmeti od važnosti za vrh vlasti. Za sudije zna da kaže: ‘Njima treba samo nogu pod grlo’. Konstantno, kroz sebi odane ljude utiče i na rad Apelacionog suda.” U tom kontekstu valja posmatrati i nedavno pismo kojem su se pet sudija Apelacionog suda žalile Vesni Medenici zbog odluke Svetlane Vujanović o izmjenama godišnjeg rasporeda poslova u tom sudu. Slučajno ili ne, nekoliko od tih sudija – Međedović, Smolović – naklonjeni su predsjednici Vrhovnog suda.

Advokat Radulović tvrdi da je u pomenutim slučajevima riječ o nekoj vrsti fingiranih rasprava, u kojima tužilaštvo i sudovi pokušavaju da prikriju okolnosti koji bi se morale razjasniti. „Zašto istraga u slučaju Zavala nije obuhvatila Svetozara Marovića i Branimira Gvozdenovića, zašto tužilaštvo ne saopšti kako je i na osnovu čega cijenilo ličnost Nasera Keljmendija kada je sa njim sklopilo nagodbu, zašto tužilaštvo ne istražuje slučaj Prve banke, slučaj Željezare, slučaj KAP-a i mnoge druge slučajeve koji pokazuju izvjesnim postojanje korupcije na najvišem nivou?”

Nebojša Medojević je mišljenja da se vremenom korupcijski kolač smanjivao, a apetiti pravosudne mafije rasli, pa je došlo do sukoba oko uticaja na presude. ,,To je i dovelo do oštrih javnih prozivki između čelnica Vrhovnog suda i Apelacionog suda. Kada se na ovaj haos doda i presedan da je Predsjednica Vrovnog suda , bivši VDT i da sada ona odlučuje o svojim optužnicama, slika o žalosnom stanju u pravosudju je kompletna.”

Ranka, Vesna, Svetlana: bermudski trougao crnogorske pravde.

Marko MILAČIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo