Povežite se sa nama

MONITORING

Sport u kandžama kriminala

Objavljeno prije

na

Službenici policije najavili su podnošenje prekršajne prijave protiv Ranka Radulovića (52), predsjednika FK Čelik iz Nikšića ,,zbog toga što je na meču finala Kupa Crne Gore, igranog pod Goricom između Budućnosti i Čelika, u VIP loži prišao Dejanu Savićeviću (predsjedniku Fudbalskog saveza CG) i u prisustvu policijskih službenika uputio više uvredljivih riječi”.

Disciplinska komisija FSCG bila je brža, pa je Raduloviću već izrekla disciplinsku mjeru koja obuhvata ,,zabranu obavljanja funkcija na zvaničnim utakmicama (ulazak u svlačionice i pristup restriktivnom prostoru za vrijeme utakmice) i zabranu ulaska na stadione”. Radulović je sličnom mjerom (i iz sličnih razloga) u trajanju od 12 mjeseci kažnjen i lani u decembru, ali ga to nije spriječilo da prošle nedjelje u Podgorici iz VIP lože psuje, prijeti, poziva navijače iz Nikšića da osvoje teren i zabrani igračima svog tima da prisustvuju predaji pehara i čestitaju pobjedniku.

Sve se to dešavalo nepunih nedjelju dana nakon što je na istom mjestu, ista grupa huligana iz Podgorice prekinula utakmicu Budućnost – Lovćen.

Sve u svemu, cijene poznavaoci, u pitanju je bitan – napredak. Nekada su ovdašnji fudbalski funkcioneri zatvarali stadione po vlastitom nahođenju rastjerujući i protivnike i policiju koja je, kao, pokušavala da ih spriječi. Nekada su sudije iz svlačionice umjesto da istrče na teren bježali u policiju da prijave prijetnje (odsjeći uši, otkinuti glavu…). Nekada policija i redarske službe nijesu smjeli ni da trepnu, a kamoli da pokušaju spriječiti uticajne fudbalske radnike da išamaraju oponente. Nekada je i Dejan Savićević tvrdio da je nemoćan da riješi probleme na stadionima koji su direktna posljedica ,,sukoba dva fudbalska lobija u DPS-u okupljena oko FK Zeta (Slavoljub Stijepović, Vukašin Maraš, Radojica Božović) i FK Budućnosti (Miomir Mugoša)”. Danas makar predsjednik Saveza, uglavnom, ćuti i radi svoj posao.

U svakoj od pomenutih priča glavni akter bio je Radojica Rajo Božović. On je na velika vrata ovdašnjeg fudbala ušao praktično sa ratišta, gdje je komandovao paravojskama Željka Ražnatovića Arkana i Milorada Ulemeka Legije (Tigrovi i Crvene beretke). Negdje u isto vrijeme kada se Ražnatović latio Obilića, sa kojim je kasnije oteo nekoliko titula Partizanu i Zvezdi, Božović se prihvatio Zete. Sa puno uspjeha.

Zanimljivo, ipak, prvi veliki sportski uspjesi novoimenovanog predsjednika FK Zeta vežu za – Budućnost. Božović je, prema sopstvenom priznanju, 1997. godine namjestio utakmicu u Lučanima (Srbija) Mladost-Budućnost 0:1 kojom je podgorički prvoligaš izborio opstanak u Prvoj ligi tadašnje SRJ. Pošto se digla galama pojasnio je: ,,Nijesam rekao da sam namjestio utakmicu, već da sam, u nekoliko navrata, pomogao Budućnost”.

Na sličan način, Božović je pred svoje povlačenje iz crnogorskog fudbala, sebi pripisao i zasluge za prvu titulu Podgoričana. Pošto, reče, nije ,,dobro ispratio” svoje igrače. Uglavnom, dobro ste pročitali – nije prognan iz fudbala nego je, ljut, objavio da se povlači dok je Miomir Mugoša na čelu Podgorice.

Sada je u Beogradu. Prodaje igrače, nosi titulu ,,prijatelj kluba Crvena zvezda” i povremeno ponekoga uhvati za gušu. Posljednji put, krajem prošle godine, na njegovoj meti našao se predsjednik Partizana Dragan Đurić. Poslije su se Dragan Džajić i ostali zvaničnici Zvezde izvinjavali rukovodstvu crno-bijelih.

U prvom tranzicionom talasu, kad su finansijski onemoćali sportski klubovi iz Crne Gore padali u naručje ljudima koji su društvenu afirmaciju stekli na ratištima diljem bivše SFRJ ili u krupnim poslovima na granici (ili sa one strane) zakona, nove izdašne finansijere dobila je i nikšićka Sutjeska.

O jednom od njih – Branislavu Branu Mićunoviću – i danas kolaju priče dostojne rubrika ,,vjerovali ili ne”. Jedni ga svrstavaju među šefove ovdašnje duvanske, narko ali i urbanističke mafije, drugi ga kite krunom ,,kralja srpskog fudbalskog podzemlja”, treći tvrde da je riječ o čovjeku dostojnom divljenja (na Fejsbuku je aktivna mnogobrojna grupa poštovalaca njegovog lika i djela). On sve to uglavnom relativizuje, objašnjavajući da je i njegov angažman u nikšićkom fudbalu bio samo skup hobi: ,,To nije bio nikakav biznis, nego sam davao svoje pare, praktično bacao ih u bunar, ništa to nije pomoglo da uspije Sutjeska, osim što sam ja bio sve siromašniji”.

Gotovo istovjetnim riječima svoj angažman u Sutjesci opisuje i Miodrag Daka Davidović. Bivši Željezarac i policajac (predratni načelnik CB Nikšić), crkveni ktitor optuživan za šverc duvanom, čovjek koji se 10-15 godina makar tri puta pojavio na naslovnim stranicama kao finansijski spasilac nikšićke privrede, a najmanje još dva puta zbog istraga policije vezanih za šverc i utaju poreza, tri godine je bio glavni finansijer Sutjeske. Povukao se u ljeto 2004. i otvorio dušu: ,,To je rupa bez dna. Za posljednje tri godine dva moja prijatelja i ja uložili smo u Sutjesku oko šest miliona eura”. Srž problema je, kazuje Davidović u oktobru 2004. godine, to što je ,,država napravila haos, pa se ništa pod kuglom zemaljskom ne zna”.

Davidović je predložio: ,,Ukoliko bi Zakon o sportu bio napravljen na pravi način, svi bi profitirali. I ne bi bilo šverca, ne bi bilo razloga da se plaćaju sudije i kupuju utakmice”.

Skoro deset godina nakon ove izjave, država nije uradila baš ništa kako bi se riješilo pravo vlasništva u klubovima – amaterskim i profesionalnim. Zato u novinama čitamo o finansijerima, predsjednicima, gazdama… fudbalskih, košarkaških, rukometnih, vaterpolo klubova, ne shvatajući da su, praktično, svi oni u vlasništvu države. A da lokalne vlasti, vođene isključivo ličnim ili partijskim interesima odlučuju o njihovoj sudbini. Postojeću žabokrečinu uspio je, na dan-dva, da zatalasa prijedlog da se osobama sa krivičnim dosijeom zabrani rukovođenje sportskim klubovima. Koordinisanom akcijom zainteresovanih taj je prijedlog marginalizovan.

Zato se na našim sportskim stranama nerijetko promovišu glavni akteri događaja zabilježenih i u crnoj hronici. Uzmimo za primjer finala fudbalskog kupa.

Ove godine igrali su Čelik i Budućnost. Predsjednik FK Čelik robijao je 15 godina zbog ubistva Zorana Vilotijevića. Neposredno prije preuzimanja Čelika, Radulović je i u Osnovnom sudu u Nikšiću odgovarao na optužbe da je počinio krivična djela nasilničko ponašanje i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Javnosti je poznat i po aferi Lipci, kada je na periferiji Kotora mjesecima nesmetano nasipao more, naočigled lokalnih i državnih vlasti. Na sudu je kažnjen sa četiri mjeseca zatvora.

Miomir Mugoša, predsjednik FK Budućnost od 2001. godine nije bio na utakmici. Međutim, prema broju i raznolikosti krivičnih prijava podnijetih protiv njega – od uličnog nasilja, preko divlje gradnje, do zloupotreba položaja ministra zdravlja i gradonačelnika Podgorice – ne zaostaje za kolegama iz svijeta sporta.

U prošlogodišnjem finalu Čelik Ranka Radulovića bio je uspješniji od Rudara braće Darka i Duška Šarića. Možda i zato što Šarići nijesu mogli prisustvovati finalu – jedan je bio u bjekstvu, a drugi u pritvoru. Stižemo do 2011. Finale -Rudar i budvanski Mogren. Utakmicu su iz pritvora pratili predsjednici oba kluba – i Šarić i Rajko Kuljača.

Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal uskoro će donijeti konačnu odluku u slučaju FK Mogren, nakon što je u prethodnih tri godine detaljno vođena istraga oko ugovora kojim su dva hektara opštinske zemlje poklonjena jednoj of-šor kompaniji uz blagoslov predsjednika kluba Bora Lazovića. Tužilaštvo se interesovalo i za dugove opštine Pljevlja, u pitanju je nekih 300 hiljada eura, koje je bivši gradonačelnik Filip Vuković potrošio na Rudar, u vrijeme kada su zvanični finasijeri kluba bila braća Šarić.

Policija ispituje i poslovanje mojkovačkog rukometnog kluba, čiji je vlasnik i predsjednik službenik ANB Vlatko Rakočević, javnosti poznat po vrijednim nekretninama u Mojkovcu i Podgorici, ali i snimku telefonskog razgovora u kome naređuje anonimnom policajcu da propusti Nasera Keljmendija, sve skupa sa 500 hiljada eura koje je ovaj nosio u automobilu.

I Europol istražuje Šarićev Rudar i Božovićevu Zetu zbog sumnjivih rezultata iz novembra 2008. Prema pisanju medija, predmet istrage su utakmice fudbalske lige Crne Gore, kada su Rudar i Zeta kao apsolutni favoriti istog dana izgubili kod kuće od Koma i Jezera. Oba meča završena su pobjedama gostiju rezultatom 2:0, a kvota na ta dva meča bila je 100. Prema podacima međunarodnih policijskih istražitelja, kladionice u Mađarskoj i Albaniji primale su značajne uplate na pobjede gostiju.

U kontekstu kriminalnih dešavanja u crnogorskom sportu nakon osamostaljenja, valja pomenuti i sudsko svjedočenje sekretara KK Budućnost Tihomira Vučinića kako je u noćnom klubu Afrodita iznajmljivao prostitutke za sudije koje su sudile međunarodne utakmice košarkaša i rukometaša Budućnosti; ubistvo Dragana Dudića Frica, bliskog saradnika braće Šarić i finansijera vaterpolo kluba Kataro; sukob predsjednika VK Primorac Denisa Mandića sa igračima i čelnicima; ubistvo Radmila Mitrovića, potpredsjednika Rudara za koje je osumnjičena 19-to godišnja rukometašica pljevaljskog kluba Biser…

Posljednja zbivanja pod Goricom su samo nastavak tradicije. Koliko para toliko i muzike, što bi rekao Ranko Radulović. Ili, s kim si – takav si.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo