Povežite se sa nama

OKO NAS

Strateško neznanje

Objavljeno prije

na

,,Imali ste zakonsku obavezu da strateški plan opštine usvojite do kraja prošle godine”, rekao je nedavno ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović delegaciji opštine Ulcinj koja je s njim razgovarala o aktivnostima oko donošenja prostorno-urbanističkog plana (PUP) te opštine. Jer, izrada PUP-a, tog najvažnijeg dokumenta za planiranje razvoja, sredinom 2009. godine odlukom tadašnjeg gradonačelnika Gzima Hajdinage prepuštena je Vladi Crne Gore. Očekuje se da ubrzo bude završen Nacrt tog dokumenta, o kojem će se, na javnoj raspravi, građani Ulcinja i svi zainteresovani, izjašnjavati tokom sezone, a kasnije i odbornici lokalnog parlamenta.

Iz onoga što je do sada procurilo u javnost, mali će biti broj onih Ulcinjana koje će zadovoljiti predložena rješenja za pojedine lokalitete u tom dokumentu. To se prije svega odnosi na prijedloge da se uvala Valdanos razvija po državnoj Studiji lokacije i u znatnoj mjeri betonira, te da prostor Ulcinjskog polja ostane ,,zelena površina”. Sporne su takođe projekcije Solane, Velike plaže, Šasa i Starog grada, područja od najveće važnosti za ovaj grad. Ovakve namjere Ministarstva, odnosno Vlade koju podržavaju sve vladajuće stranke u Ulcinju, nikoga ovdje, međutim, previše ne uzbuđuju, ali čudi skandalozno ponašanje opštinskih organa. Jer, upravljanje prostorom najdjelotvorniji je instrument razvoja opštine i stoga je lokalna samouprava morala da već u prvoj godini svoje vladavine donese strateški plan, kao sopstvenu viziju i osnovni razvojni mehanizam opštine koja ima najveće resurse u zemlji, s osnovnim ciljem da se na racionalan i održiv način iskoriste potencijali Ulcinja u interesu njegovih građana, a ne domaćih ili bjelosvjetskih tajkuna i špekulanata.

No, prve sjednice tzv. Opštinske konsultativne grupe za izradu strateškog plana, kojom je predsjedavao potpredsjednik opštine Džaudet Cakuli (koji je u međuvremenu podnio ostavku), pokazale su da nedostaje znanja i odgovornosti u pristupu izradi tog dokumenta, pa su neki članovi napuštili to tijelo već nakon rasprave o procjeni stanja. Od tada posao ide veoma traljavo i rezultat je svima vidljiv. Olako obećana brzina ostala je samo na riječima.

Ukupna dešavanja u Ulcinju pokazuju da je takvo ponašanje postalo pravilo i standard. Jer, ova opština već sto dana nema ni glavnog administratora, predsjednik opštine Nazif Cungu još nijednom nije podnio izvještaj o radu Skupštini opštine koja ga je birala, iako je to zakonska i statutarna obaveza jednom godišnje, a nepripremljenost za predstojeću turističku sezonu već izaziva zebnju građana. Nema nijednog novog parking-mjesta, problemi s bukom već eskaliraju, kao i zauzimanje opštinskog zemljišta.

Svemu tome treba dodati međusobno (ne)povjerenje kod koalicionih partnera na lokalnom nivou (FORCA, Demokratska partija, Socijaldemokratska partija i Građanski pokret Perspektiva) koje je na najnižem nivou. Zapošljenima u lokalnoj samoupravi i preduzećima čiji je ona osnivač duguje se od pet do 17 plata, a doprinosi se ne uplaćuju godinama.

Jedina nada da će se do nekih sredstava doći i bar prevladati dio ovih problema jeste uzimanje novog kredita kod komercijalnih banaka. No, prije toga je neophodno usvojiti rebalans budžeta i izraditi sanacioni plan, što nije moguće za manje od tri mjeseca. Zato je realno očekivati da lokalna samouprava dobije planiranih 1,5 miliona kreditnih sredstava tek sredinom avgusta. Mada, iskreno govoreći, nije lako naći ni banku koja će to uraditi, pod uslovom da su tačne izjave čelnika Ulcinja da ta opština duguje oko 23 miliona eura. Lani je opštinski budžet realizovan sa 4,4 miliona eura, ili tek 60 odsto od plana.

Događaji, dakle, naprosto pretiču rukovodstvo nesposobno da se nosi sa svim ovim otvorenim pitanjima i izazovima, baš ono koje se prije dolaska na vlast godinama hvalilo svojim „ekspertima, profesionalcima, spremljenim planovima za izlazak iz krize”. Sve je bilo blef, pa Ulcinj nezaustavljivo nazaduje u svakom pogledu.

Podaci Monstata pokazuju da ovaj grad ima najmanju prosječnu mjesečnu zaradu u zemlji, te da je Ulcinj jedini grad na Primorju u kojem se bilježi pad broja stanovnika. Zbog neobnavljanja srušenih hotela i ruinirane privrede, u Ulcinju je danas zapošljeno tek oko dvije hiljade ljudi, što je za čak 60 odsto manje nego prije 2,5 decenije. Izostanak i sporost u donošenju ključnih razvojnih planova, koje imaju sve crnogorske opštine, samo će pogoršati ionako nepodnošljivo stanje. Posljedice ovog strateškog neznanja, nemara i neodgovornosti građani Ulcinja će godinama osjećati.

Sručnjaci za lokalnu samoupravu upozaravaju da je neshvatljivo da u Ulcinju već 3,5 mjeseca nema glavnog administratora opštine. Na taj način nije obezbijeđeno funkcionisanje lokalne samouprave, jer je ta ličnost drugostepeni organ. To znači da građani na lokalnom nivou ne mogu da obezbijede svoja prava u upravnom postupku i da im onda preostaje da se žale Upravnom sudu.

U tom kontekstu logično je što su neki opštinski sekretari sekretarijata, nakon više od 17 mjeseci na tim funkcijama, još vršioci dužnosti. Sve to upotpunjava haotičnu sliku Ulcinja.

Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PROSTORNO PLANIRANJE NA KOLAŠINSKI NAČIN: Magacin usred gradskog parka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Samo mišljenje glavne kolašinske arhitektice može osujetiti namjeru vlasnike hotela Bjanka, da u  gradskom parku postave hangar visine preko 13 metara. To im omogućava važeći program privremenih objekata i urbanističko tehnički uslovi, izdati od nadležnog Sekreterijata

 

 

Kompanija Beppler & Jacobsen Montenegro, vlasnik kolašinskog hotela Bjanka još nije dobila saglasnost od glavne gradske arhitektice Kristine Bulatović Pejić da u jedinom gradskom parku izgradi magacin, čija je visina preko  13 metara, a površina oko 600 m². Bulatović Pejić je u nezavidnom položaju, jer je takav montažno-demontažni objakat na lokaciji parka, usred borove šume, predviđen Programom privremenih objekata, koji je važio od 2019. do kraja minule godine. Dokumentom je precizirano da se na katastarskoj parceli 278, koja je na rubu parka, postavi montažno-demontažni ili nepokretni privremeni objekat, čija je maksimalna površina 610 kvadrata. Novi Program je u pripremi i ne zna se kad će biti okončan rad na tom dokumentu, a u međuvremnu lokalni Sekreterijat izdao je kompaniji urbanističko tehničke uslove (UTU) za hangar.

Glavna arhitektica je, prema onome što je Monitoru nezvanično rečeno u lokalnoj upravi, zatražila mišljenje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Bilo je potrebno tumačenje oko toga da li “stari” Program još važi, s obzirom da je bio “oročen” do 2023.  Potvrdan odgovor Ministarstva otežeo je odluku, jer je činjenica da Beppler & Jacobsen Montenegro formalno ništa ne sprječava da nekoliko desetina metara od gradskog jezgra postave gigantski magacin. No, s druge strane, na osnovu idejnog rješenje (ID), Bulatović Pejić je kompaniju ovih dana obavijestila “da objekat nije u skladu sa ambijentalnim vrijednostima”.  Procedura je takva da će, nakon njenog obavještenje, kompanija imati prostor za izjašnjenje, pa će tek onda biti moguće donijeti i konačno rješenje.

Na sajtu Opštine nije dostupno idejno rješenje (ID) magacina. S obzirom da je njegovo postavljanje planirano na rubu parka, na mjestu nekadašnjeg otvorenog bazena, ukoliko kompanija dobije potrebne saglasnosti, do objekata bi bilo neophodno izgraditi i prilazni put. Uz to, vjerovatno, posjeći i nekoliko stabala, jer trenutno ne postoji saobraćajnica koja vodi do te lokacije. Propisima je precizirano da se privremeni objekti mogu postavljati pod uslovom da ne narušavaju osnovne i prateće komunalne funkcije, javne površine, ne degradiraju prostor i ne ugrožavaju životnu sredinu.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SEZONA 2024.: Ulcinj hit destinacija za turiste iz Srbije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema podacima loaklne Turističke organizacije, nešto više od 20 odsto gostiju koji su ovog ljeta boravili na ulcinjskoj rivijeri bili su iz Srbije. I mediji iz te zemlje tvrde da je ove godine Ulcinj bio veoma omiljena destinacija za goste iz te zemlje

 

 

Ovo je najinteresantniji i najromantičniji grad na istočnoj obali Jadrana. Pored tradicionalnih ljetovališta, kao što su Budvanska rivijera i Boka Kotorska, sve više građana Srbije odlučilo je da godišnje odmore provede na najdužoj plaži na Jadranu. Ulcinj je ovog ljeta bio hit destinacija koja je u velikom broju privukla goste iz Srbije. Mjesto je veoma lijepo i pogodno za sve uzraste, piše beogradska štampa.

Kako navode, morska voda u ulcinjskom akvatorijumu je kristalna i nezagađena, cijene adekvatne za ono što se nudi, a ljudi posebno ljubazni. “Možda su u odnosu na neki raniji period, ovog ljeta osjetno skočile cijene svih usluga, od smještaja do hrane i pića, ali ako se uporedi sa cijenama sa drugim destinacijama u zemlji i cijelom regionu, Ulcinjani su i dalje najpovoljniji , tako da slobodno se može reći da je Ulcinj destinacija koja se prilagođava svima i svako u skladu sa svojim mogućnostima može uživati u onome što mu najviše prija”, pisao je “Blic”.

Nakon nekoliko decenija primjetno je da se dešava veliki povratak gostiju iz ove države na ulcinjsku rivijeru. Do početka ratova na području bivše Jugoslavije, građani Srbije imali su nekoliko hiljada kuća i vikendica u Ulcinju, uglavnom u Štoju, Kručama i u Limanu, koje su kasnije uglavnom prodali. U Štoju, odnosno u neposrednom zaleđu Velike plaže, je, na primjer, postojalo Prvo, Drugo i Treće beogradsko naselje.

Tradicionalno, gosti iz Srbije najviše borave na Adi Bojani. Tome su, uz magičnu ljepotu tog rajskog ostrva, svakako doprinjeli film i serija Biser Bojane, u režiji Milana-Mime Karadžića, koja se dugo prikazivala na TV kanalima u toj državi.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DECENIJA OD TROVANJA BERANACA IZ GRADSKOG VODOVODA: Lakoća zaborava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemija stomačnih bolesti u Beranama buknula  je u noći zmeđu 23. i 24. avgusta 2013. godine. Dom zdravlja i Opšta bolnica bili su kao u ratnom stanju, a konačan bilans onih koji su potražili pomoć ljekara popeo se na oko dvije hiljade, dok se pretpostavljalo da se još dva puta toliko građana liječilo samostalno, odnosno nije javilo ljekaru

 

 

Više od deset godina od masovnog trovanje građana Berana, kada samo srećom, slučajem i izuzetnim angažovanjem medicinskog osoblja nije bilo tragičnih ishoda, slučaj prekriva veo zaborava i niko nikada nije zbog toga proglašen krivim i odgovornim. Da li je bilo i kakvih dugoročnih posljedica, pitanje je koje više medicinskoj struci niko ne postavlja.

Uzaludni su bili sudski procesi protiv Bemaksa i JP Vodovod, jer su završeni oslobađajućim presudama. Kompaniji Bemaks i njenom tadašnjem direktoru Veselinu Kovačeviću na teret je bilo stavljeno krivično djelo uništenje i oštećenje javnih uređaja, odnosno oštećenje cijevi gradskog vodovoda što je izazvalo „znatan poremećaj u životu građana“ iz člana 328, stav 2 iz stava jedan KZCG.

U prvostepenoj presudi, Kovačević i Bemaks kažnjeni su novčano, sa šesto, odnosno hiljadu i sedamsto eura zbog oštećenja i uništenja javnih uređaja iz člana 328, stav 1 KZCG, ali je bjelopoljski Viši sud ovu presudu beranskog Osnovnog suda ukinuo. Kasnije je taj sud u ponovljenom postupku, postupajući po ukidnim razlozima, oslobodio krivice i Bemaks i Veselina Kovačevića, što je Viši sud zatim potvrdio. Isto je bilo i sa Javnim preduzećem Vodovod.

Epidemija stomačnih bolesti u Beranama buknula  je u noći zmeđu 23. i 24. avgusta 2013. godine. Prvog dana epidemije u Domu zdravlja je bilo ukupno 318 pacijenata, a najviše je pregledano u Dječijem dispanzeru, gdje je samo u prvoj smjeni dato oko stotinu infuzija. Dom zdravlja i Opšta bolnica bili su kao u ratnom stanju, a konačan bilans onih koji su potražili pomoć ljekara popeo se na oko dvije hiljade, dok se pretpostavljalo da se još dva puta toliko građana liječilo samostalno, odnosno nije javilo ljekaru.

U prilog činjenici da je uzročnik epidemije bila voda, govori i podatak da su obolijevanja zabilježena samo na području koje se napaja vodom sa gradskog vodovoda. Tih dana to je na konferenciji za štampu u Beranama potvrdio i tadašnji direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo