Iako novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama važi od sredine februara, još nije jasno kako će biti obezbijeđeno njegovo sprovođenje koje treba da učini što transparentnijim rad svih institucija koje se finansiraju iz budžeta.
Novim zakonom je precizirano da je regulatorno tijelo koje treba da omogući dostupnost svih informacija građanima – Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. No, Agencija još nije dobila budžet kojim bi bilo omogućeno zapošljavanje novih službenika koji bi se bavili slobodnim pristupom informacijama. Ova Agencija se, do sada, bavila samo zaštitom ličnih podataka i sada joj je, makar na papiru, proširen spektar djelovanja. A službenici koje Agencija još nema trebalo bi da kontrolišu primjenu Zakona posebno kada je u pitanju ,,proaktivno objavljivanje informacija”, predviđeno novim Zakonom, koje predviđa objavljivanje na internet sajtovima institucija sve važne podatke o njihovom radu. Istovremeno, oni bi trebalo da kontrolišu i da li sve institucije koje su obavezne da građanima dostavljaju tražene informacije napravile ,,vodiče za slobodan pristup informacijama” što su, takođe, obavezni da učine.
Ovakav pristup novom zakonu koji je I te kako bitan za razvoj Crne Gore kao demokratskog društva, čini se vrlo obeshrabrujući. ,,Biće konfuzije, napisan je i usvojen zakon koji će se teško primjenjivati, jer ukoliko Agencija ne dobije novac za informacioni sistem i za nove ljude koje treba da zaposli – neće biti u mogućnosti da sprovodi Zakon”, tvrdi naš izvor.
Da našoj administraciji poštovanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, bilo starog ili novog, ne ide baš najbolje, tvrde u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) koja već godinama sprovodi monitoring ovog procesa.
,,Ustav Crne Gore garantuje pravo svim građanima da pristupe informacijama koje su u posjedu državnih organa. Međutim, praksa pokazuje da mnogi organi nijesu voljni da pruže potpuni uvid u svoj rad i to najčešće kada se od njih potražuju informacije kojima se može razotkriti korupcija, neodgovorna potrošnja budžetskih sredstava, zloupotreba službenih ovlašćenja i slično”, kažu u MANS-u.
U ovoj NVO upozoravaju da se, između ostalog, od javnosti i dalje kriju ključne informacije o reformama u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, najvažniji djelovi privatizacionih ugovora velikih preduzeća, korišćenje Vladinog aviona, primanja najviših državnih funkcionera kao i porezi i doprinosi koje su dužni platiti, što ostavlja veliki prostor za zloupotrebe. Objašnjavaju da – iako su svi državni organi, bez izuzetka, dužni poštovati Zakon o slobodnom pristupu informacijama, on se i dalje primjenjuje selektivno, i umnogome zavisi od diskrecione volje odgovornih ljudi u državnim organima.
Vuk Maraš iz MANS-a smatra da je tekst novog Zakona kompletniji od starog jer sadrži prekršajnu odgovornost za one koji kriju informacije od građana. ,,Ali od političke volje Vlade i Agencije zavisiće da li će građani zaista moći da dođu do podataka koji su im potrebni”
Po novom Zakonu sve institucije koje se finansiraju iz državnog budžeta, odnosno koje finansiraju građani Crne Gore, dužne su da objavljuju svu važnu dokumentaciju na svojim internet stranama. Tu su, između ostalih, i podaci o trošenju novca i raspolaganju državnom imovinom.
Koliko je slobodan pristup informacijama bitan građanima može se vidjeti i na primjeru – zloupotrebe službenih automobila u privatne svrhe. U imovinu koja se mora popisivati, i čiji spiskovi treba da budu dostupni svim građanima na internet stranicama javnih institucija, naravno, spadaju i službeni automobili koji se, i dalje, često neracionalno koriste. Mnoga ministarstva i javne institucije ranije su na svojim sajtovima objavile spisak automobila koje koriste njihovi službenici i tu se transparentnost završila.
Da i dalje postoji veliki problem sa slobodnim pristupom informacijama upozoravaju i iz Građanske alijanse. Ova NVO se, između ostalog, bavila i zloupotrebom državne imovine i na svom internet sajtu objavljivala fotografije službenih automobila u svadbenim povorkama i ispred tržnih centara. Informacija o stanju voznog parka, koju je Vlada usvojila u februaru, kako tvrde u Građanskoj alijansi, nedostupna je građanima iako se sve to finansira iz njihovog džepa i građani imaju pravo da znaju kako se troši njihov novac i ima li zloupotreba.
Koordinator programa dobrog upravljanja u Građanskoj alijansi Edin Koljenović, objašnjava za Monitor da su sve najave odlučnije borbe protiv ovog društvenog maligniteta ostale na nivou populističkih fraza.
,,Dominantan koncept moralne i političke neodgovornosti koji postoji u Crnoj Gori dodatno je ojačan praksom nekažnjavanja službenika koji zloupotrebljavaju javne resurse na svakom koraku, a što je najočiglednije kod zloupotrebe službenih automobila. Država još nije pokazala volju da se na pravi način suoči s ovim problemom i svaku zloupotrebu kazni na adekvatan način. To potvrđuje i Informacija o sadašnjem stanju voznog parka u ministarstvima i drugim organima državne uprave, s predlogom mjera za racionalizaciju i načina raspolaganja viškom vozila, koju je Vlada usvojila u februaru a označena je kao interni dokument nedostupan javnosti”, kaže Koljenović. Građanska alijansa je tražila uvid u taj document, ali je Vlada to odbila.
,,Ovakav pristup je krajnje neprihvatljiv kada se radi o informacijama od javnog interesa poput ovih, jer građani imaju pravo da znaju na koji način se troši njihov novac”, tvrdi Koljenović.
Kad bi država otvorila sve dokumente za građane, saznalo bi se mnogo toga. A vjerovatno i uštedjelo jer, u tom slučaju, ne bi bile moguće razne zloupotrebe.
Zarija Milić iz Pozitivne Crne Gore kaže da kada bi službeni automobili van radnog vremena bili na službenom parkingu, i u državnoj kasi bilo bi više para, a poreski obveznici znali bi da se njihov novac ne troši bahato.
,,Vlast treba da otvori dokumenta, građanima učini dostupnim baze podataka o vozilima, njihovim korisnicima i ukupnim mjesečnim troškovima”, objašnjava Milić.
No, ako već na prvom koraku ne postoji mogućnost da se Zakon sprovede iz tehničkih razloga a građani ne mogu saznati ni najbanalnije podatke poput ovih ko vozi koja državna kola van radnog vremena i zašto – kako će tek saznati gdje su i čijom krivicom otišli milioni u sumnjivim privatizacijama čiji ugovori još nijesu dostupni javnosti.
Marijana BOJANIĆ