Povežite se sa nama

OKO NAS

U najboljoj ligi svijeta

Objavljeno prije

na

Fenomenalne partije u drugoj NBA sezoni, i u trenutku pisanja zabilježen 26. double double učinak u 47 utakmica, saldo je koji nije mogao ostati neprimijećen u zemlji koja živi za košarku. Zahvaljujući odličnoj igri pod koševima, Nikola Vučević će biti prvi Crnogorac koji će se pojaviti na all-star vikendu koji će biti održan u Hjustonu 15. i 16. februara.

NIKOLA VUČEVIĆ: Centar Orlando Magica je svrstan među 18 igrača koji će se pojaviti na “Izazovu zvijezda u usponu”, meču rukija i sofomora (košarkaši koji igraju prvu i drugu sezonu u NBA). Igrač iz Bara sa impresivnim rasponom ruku od 2,24 bilježi ove sezone prosječno 12,1 poen i 11, 3 skoka po meču, što je bio razlog da bude dio košarkaškog spektakla.

Nikola Vučević je rođen u Švajcarskoj, gdje je igrao njegov otac Boro, jugoslovenski reprezentativac, član šampionske generacije sarajevske Bosne, a i majka mu je bila košarkašica. Igrao je u juniorima barskog Mornara, odakle je prešao u Simi Valley, u Kaliforniju, i postao najbolji strijelac srednjoškolskog tima i kapiten. Potom je igrao četiri godine za Troyanse, tim Univerziteta Južna Karolina, da bi bio izabran, kao 16. pik na draftu za ekipu Philadelphia 76ers. U prvoj sezoni je odigrao 51 utakmicu, uz prosjek od 4,8 skokova i 5,5 poena po meču. Prošlog ljeta je kao dio trejda prešao u Orlando, gdje je u ovoj sezoni jedan od najboljih igrača. Bio je mladi reprezentativac Crne Gore, a sa seniorskom reprezentacijom nastupio je na Evropskom prvenstvu u Litvaniji.

ŽARKO PASPALJ: Sve je počelo sa Žarkom Paspaljem, legendom jugoslovenske i grčke košarke. Rođen je 1966. godine u Pljevljima, a nakon odličnih partija u juniorima podgoričke Budućnosti otišao je u Partizan, s kojim je u prvoj sezoni postao prvak Jugoslavije. Sa nacionalnim timom osvojio je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu 1987. u Atini, a sljedeće godine sjajnom partijom u finalu Olimpijskih igara najavio kraj apsolutne dominacije SAD.

Bio je jedan od prvih Evropljana koji je otišao u NBA, još 1989. godine. Postao je član San Antonio Spursa, ali nije uspio da se dokaže u najboljoj ligi planete. Nastupio je u dvije sezone na samo 28 utakmica, postigavši ukupno 72 poena (2,5 po utakmici) za ukupno 181 minut igre. Opšta je ocjena da, tada vjerovatno najbolji igrač Evrope, nije dobio pravu šansu u Spursima.

Nakon NBA, vratio se u “Partizan”, odakle je nastavio izuzetno uspješnu karijeru u Grčkoj (Olympiacos, Panathinaikos, Panionis). Na Olimpijskim igrama 1996. u Atlanti je tada 30-godišnji Paspalj postigao 16 poena u prvom poluvremenu finala protiv jedinog pravog američkog “Dream teama”. Utakmicu je završio kao najbolji strijelac sa 19 poena, što je podstaklo Atlanta Howkse da ga vrate u NBA, ali je povratak propao iz ličnih razloga. Posljednje godine karijere igrao je za Paris Rasing Basket, Aris i Virtus iz Bolonje. U karijeri je osvojio zlatne medalje na Svjetskom prvenstvu 1990. godine i Evropskim prvenstvima 1989, 1991. i 1995. godine.Nosilac je i dva olimpijska srebra 1988. i 1996. godine, kao i evropske bronze iz 1987. godine.

PREDRAG DROBNJAK: Predrag Drobnjak je drugi crnogorski NBA ligaš. Rođen je 1975. u Bijelom Polju, a iz Jedinstva je kao 17-godišnjak stigao u beogradski Partizan, za koga je nastupao do 1998, osvojivši tri nacionalna šampionata i dva Kupa Jugoslavije, a 1998. je igrao na final-fouru Eurolige. Draftovan je 1997. u drugoj rundi kao 49. pik od Washington Bulletsa. Nakon tri godine provedene igrajući za Efes Pilsen, prešao je u Seattle SuperSonicse kojima su Washington Wizzardsi ustupili pravo.

U prvoj sezoni u NBA zadobio je povredu zgloba zbog koje je pauzirao nekoliko utakmica. U 69 mečeva je zabilježio prosječno 6,8 poena po meču, a u drugoj sezoni je odigrao 82 utakmice, uz prosjek od 9,4 poena. Aprila 2003. Drobnjak je postavio sopstveni rekord u NBA ligi od 26 poena protiv L.A.Clippersa, tim koji će mu biti naredna stanica, tokom 2003. godine. Odigrao je 61 utakmicu i postizao prosječno 6,3 poena. Drobnjak je 2004. prešao u Atlanta Hawkse i u toj sezoni odigrao 71 utakmicu i postizao po 7,9 poena po meču.

Nakon toga se vratio u Evropu i od jula 2005. bio član španske Taukeramike, pa slijede epizode u Partizanu, Akasvayu Gironi, Besiktasu, Efes Pilsenu, PAOK-u i Iraklisu. Visoki centar bio je član jugoslovenskog tima od 1998. godine. Igrao je u Atini 1998. godine na Svjetskom prvenstvu, a na narednom Mundijalu u Indijanapolisu 2002. godine osvojio je zlatnu medalju. Najsjajnije odličje osvojio je i na Evropskom prvenstvu 2001. u Turskoj. Karijeru je okončao u dresu crnogorske reprezentacije.

ŽARKO ČABARKAPA: Žarko Čabarkapa je rođen 1981. u Zrenjaninu. Počeo je da trenira u Mašincu, da bi nakon Beopetrola 2001. godine prešao u Budućnost, odakle je 2003. godine otišao u NBA. Draftovali su ga Phoenix Sunsi u prvoj rundi, kao 17. pika. U debitantskoj sezoni namjernim faulom Denny Fortson mu je polomio zglob ruke, tri minuta prije kraja najboljeg Žarkovog izdanja u NBA, sa postignutih 17 poena. Te i sljedeće godine odigrao je samo 49 utakmica. U 2005. Sunsi su ga trejdovali Golden State Warriorsima za koje je odigrao 98 mečeva, nakon čega je, poslije serije zdravstvenih pehova, raskinut ugovor. Zbog povrede leđa prekida karijeru na dvije godine, nakon čega se kratko vraća u Budućnost. Osvojio je titulu prvaka svijeta sa reprezentacijom Jugoslavije u Indijanapolisu, a po osamostaljenju Crne Gore, 2006. godine, postao je reprezentativac naše države.

SLAVKO VRANEŠ: Slavko Vraneš, najviši evropski igrač (230 cm), rođen je januara 1983. u Pljevljima. Profesionalnu karijeru počeo je u FMP Železniku, da bi kao junior otišao u turski Tofas, pa u Efes Pilsen i Antayaspor. Nakon epizode na Bosforu, bio je član Budućnosti, a 2003. godine draftovali su ga kao 39. pika New York Knicksi, ali se u tom timu nije dugo zadržao. Januara 2004. potpisao je desetodnevni ugovor sa ekipom Portland Trail Blazers i u tom periodu zabilježio svoj jedini meč u NBA ligi. Igrao je tri minuta protiv Minnesote i uspio da načini ličnu grešku.

Po povratku u Evropu, igrao je za Crvenu zvezdu, Budućnost i Partizan, pa ruski Unics Kazan, a sada je član iranske ekipe Sanaye Petrochimi. Sa ekipom Budućnosti je osvojio titulu prvaka i Kup Crne Gore, a sa Partizanom prvenstvo, Kup Srbije i NLB ligu po tri puta. Crnogorski je reprezentativac.

ALEKSANDAR PAVLOVIĆ: Aleksandar Pavlović je rođen u Baru 1983. godine, a prve košarkaške korake načinio je u Mornaru. Prije nego što je 2000. potpisao prvi profesionalni ugovor sa timom Budućnosti, učio je godinu dana u Merilendu, SAD, gdje je uspio da školski tim Archbishop Spalding Cavaliersa dovede do prve šampionske titule, a izabran je i u najbolju postavu šampionata.

Na NBA draftu 2003. godine, Pavlovića je kao 19. pika prve runde izabrao tim Utah Jazz, za koji je na 79 utakmica u prosjeku bilježio 4,8 poena, uz dva skoka, što upravi nije bilo dovoljno da ga zadrži. Sašu su 2004. uzeli Charlotte Bobcatsi i odmah ga proslijedili Cleveland Cavaliersima. U prve dvije sezone igrao je na 118 utakmica i bio 28 puta starter. Najbolja sezona je Pavloviću bila 2006/07. Igrao je 67 mečeva (na 28 starter), uz prosjek od 9 poena, 2,4 skoka i 1,6 asistencija. Postigao je sedam puta 20 i više poena, i ostvario rekord karijere sa 25 poena protiv Sacramento Kingsa. Protiv New York Knicksa iste sezone je postigao šest trica iz sedam pokušaja. Pavlović je bio starter u svih 20 mečeva koje su Cavaliersi igrali u play-offu 2007. godine. U2009. godini je odigrao u dresu Minnesota Timberwolvesa 71 utakmicu, a naredna stanica bili su mu Dallas Mavericksi za koje je potpisao desetodnevni ugovor, što čini iste godine i sa New Orleans Hornetsima. Od 2011. Pavlović je igrao dvije sezone za Boston Celtics, nastupivši 62 puta. U julu prošle godine, Pavlović je potpisao za Portland Trail Blazerse, gdje i danas igra.

Nastupao je za mlade selekcije Državne zajednice Srbija i Crna Gora, i bio član srpsko-crnogorskog olimpijskog tima 2004. u Atini. Nakon odvajanja dvije države, Pavlović nije igrao ni za jednu reprezentaciju.

NIKOLA PEKOVIĆ: Nikola Peković je Rođen 1986. godine u Bijelom Polju, karijeru je započeo u podgoričkom Junioru, a 2002. seli se u Atlas, gdje ostaje tri sezone. Od 2005. je u Partizanu, s kim osvaja tri titule srpskog prvaka, dvije titule Jadranske lige i jedan Kup Srbije. Izabran je za MVP Final-Foura Jadranske lige 2008. godine. U ljeto iste godine potpisuje za grčki Panathinaikos i već prve godine osvaja s Grcima Euroligu.

Na draftu je 2008. izabran u drugom krugu (31. ukupno) od strane Minnesota Timberwolvesa. Prve godine je odigrao 65 utakmica sa prosjekom 5,5 poena i tri skoka po meču, a u sezoni 2011/12. nastupio je na 47 utakmica sa dvocifrenim prosjekom od 13,9 poena i 7,4 skoka po utakmici. “Pekmen” i danas igra veoma zapaženu ulogu u timu Minnesote, jedan je od najboljih centara lige, i na meti je čuvenih Portland Tradeblazersa. Član je crnogorskog nacionalnog tima, i igrao je na EuroBasketu 2011. godine u Litvaniji.

Željko MILOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo