Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Pioni u ofanzivi

Objavljeno prije

na

Da se ne zaboravi: na lokalnim izborima u Nikšiću, održanim 14. oktobra 2012. koalicija vladajućih partija Evropski Nikšić osvojila je 18.775 glasova. Za Demokratski front glasalo je 12.036, za Pozitivnu Crnu Goru 4.689, za Socijalističku narodnu partiju – 4.103 glasača. Ukupno, opozicione partije su dobile 20. 828 glasova. Dva mjeseca kasnije, za predsjednicu nikšićke Skupštine opštine izabrana je Sonja Nikčević, kandidatkinja koalicije za Evropski Nikšić. Nije lako presuditi da li je za takav razvoj događaja zaslužnije to što je neko nešto ukrao, ili što je neko nešto prokockao.

Drago Đurović, odbjegli odbornik Pozitivne, isprsio se i javno glasao za kandidatkinju DPS-a. To je ona vrsta hrabrosti koja se vidi kad neko bije jačega od sebe, ali vezanoga. Nešto je i pričao. Tek izabrana predsjednica Skupštine Nikšića Sonja Nikčević otcvrkutala je: „Jedino konstruktivan dijalog i tolerancija, kao i posvećenost u otklanjanju svih problema koji opterećuju Nikšić, učiniće da se opravda povjerenje građana koji su nam dali mandate da ih predstavljamo u ovom domu”. Laž da su građani dali mandat Dragu Đuroviću da glasa za Sonju Nikčević kap je u okeanu laži kojim plivamo preko dvije decenije. Predsjednica Nikčević je dodala da funkciju predsjednika Skupštine doživljava krajnje odgovorno i da će je obavljati u tom duhu. Lopov ne postaje ispravan građanin sve i ako ukradenim parama plati porez. Korupcija i moralni pad obilježja su svake diktature, pa i ove, zamazane patriotizmom i evropejstvom.

Iz Pozitivne su ocijenili da je glasanje u nikšićkom parlamentu potvrda činjenice da je DPS otela odbornika Pozitivne kojim sada upravlja kako želi. Zaprijetili su da će Đurović ,,biti naglašen u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, i da će on pored toga što je nanio štetu svim građanima Nikšića, sada nanositi štetu i svim građanima Crne Gore”.

Kasnije je Pozitivna javila da je tu partiju nepoznati građanin izvijestio o podnošenju krivične prijave protiv Draga Đurovića zbog falsifikovanja diplome Pravnog fakulteta. Zabrinuti građanin, kaže Pozitivna, sumnja da je pokretanjem pitanja njegove krivične odgovornosti zbog falsifikovanja diplome DPS ucjenjivao Đurovića.

Lijepo je i veoma pozitivno misliti da živiš u civilizovanoj zemlji u kojoj bi sve skupa moglo imati neki razuman ishod. Što ne mijenja fakat da u takvoj zemlji ne živiš.

Vratio se i lider Demokratskog fronta i ocijenio da se izborna volja pretvorila u lažnu pobjedu vladajuće koalicije, te da je riječ o pobjedi onih koji zagovaraju politiku kao nemoral. Sačekaće da Tužilaštvo najprije ispita da li je u Nikšiću bilo političke korupcije, nakon čega će reagovati. Milijarde ljudi čekaju život poslije života.

U udžbenicima piše da za moderni despotizam nije karakteristično odsustvo pravnih pravila, nego njihova beznačajnost pred voljom despota. Čekanje rezultata beznačajnog postupka u ovom slučaju se može tumačiti tek kao izgovor da se odloži susret sa sopstvenim dijelom krivice za pretvaranje izbornog uspjeha u neuspjeh. Bez obzira na to što je Lekićev doprinos ovakvom slijedu događaja možda najmanji.

U Nikšiću je, zasad stidljivo, pomenuta mogućnost da opozicioni odbornici bojkotuju rad lokalnog parlamenta. DPS je odmah zaprijetio novim izborima.

Umjesto da svom snagom priteknu u pomoć svojim kolegama u Nikšiću i pruže organizovan i smislen otpor, partijske centrale su se u međuvremenu zabavile novim opozicionim jadom. Međusobno su ljuti boj vodile oko podjele mjesta u skupštinskim odborima. U Skupštini ima 14 odbora, vladajuća koalicija imaće predsjednika u 11, a opozicija u tri. Za predsjednika Odbora za evropske integracije Demokratski front je predložio Slavena Radulovića, a Pozitivna Darka Pajovića. Nakon još jedne poruke javnosti da se opozicija ne može ni o čemu dogovoriti, Pajović je povukao kandidaturu, Radunović izabran. Pozitivna je odbila predlog Fronta da njen predstavnik predsjedava Komisijom za kontrolu procesa privatizacije. Na tom mjestu biće poslanik DF-a Janko Vučinić.

Ako se uđe u sitnu matematiku, pošto je Front već obezbijedio dvije od visokih skupštinskih funkcija – mjesto potpredsjednika parlamenta i antikorupcijskog Obora – moguće je da je Pozitivnoj pripadalo evropsko mjesto. Izvan sitne matematike, očigledno je da je opoziciju nadvladala gubitnička logika koja nalaže otimanje oko mrvica. Nikakva raspodjela neće promijeniti suštinu: opozicija će, nakon otmice izbora u Nikšiću, složno bojkotovati parlament na svim nivoima, ili biti saučesnik u davanju legitimiteta pravilima na kojima ovaj režim počiva.

Kad bi imala kome, poučan primjer mogla bi biti priča koja se prije četiri godine odigravala oko mjesta predsjednika Nacionalnog savjeta za evropske integracije. Mjesecima se čaršija zabavljala pitanjem hoće li na to mjesto doći Srđan Milić ili Nebojša Medojević. Vlast se tada, kao i danas, podsmijevala nemoći opozicije. Odborom je najprije predsjedavao Milić, potom Medojević, završilo se tako što je Miško Vuković ocijenio da Nacionalni savjet za evropske integracije treba ukinuti. Ako se iko danas sjeća te institucije, sjeća je se po opozicionoj svađi.

Dok opozicija bije po sopstvenim krhotinama, kreće priča o predsjedničkim izborima. Miodrag Lekić je izjavio da će ako se kandiduje za predsjednika države to uraditi kao nestranačka ličnost. Precizirao je da nije riječ o uspostavljanju distance od Fronta, već da odražava trenutno stanje u opoziciji.

Televizija Crne Gore saznala je kako će kandidat vladajuće partije biti Filip Vujanović. On je kazao kako će se partijska odluka o tome znati uskoro. Vujanović je ranije kazao kako bi Lekić trebao da objasni javnosti, ,,kako bi, kao nosilac liste tog saveza i poslanik, mogao na predsjedničkim izborima da nastupi kao nezavisni kandidat”.

Tako lako: zahvaljujući Vujanovićevoj partiji u ovoj zemlji postoji tradicionalno zamrzavanje, odmrzavanje i ostali mnogobrojni načini odlaganja i svakovrsne upotrebe konzerviranih kadrova. Uz malo šefove dobre volje, iz turšije je na mjesto čovjeka koji će voditi DPS izvađen Svetozar Marović, šef će pripomoći da se Ustav protumači tako da se Vujanović po prvi put pojavi kao kandidat za predsjednika Crne Gore. Šah je u međuvremenu uspostavljen kao vođina omiljena igra. U verziji gdje se igra samo pionima.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo