Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prvi univerzitet osnovan 1901.

Objavljeno prije

na

Nagradno pitanje za studente Univerziteta Donja Gorica, nastavni predmet – logika, moglo bi da glasi: ,,Čime je Slavoljub Migo Stijepović zaslužio milost višestrukog premijera Mila Đukanovića, drugi mandat na čelu Ministarstva prosvjete i sporta?”

Odgovor: ,,Između ostalog, time što je, mjesec nakon preuzimanja funkcije, potpisao licencu koja je nedostajala UDG-ju da postane Univerzitet; što je inicirao promjenu Zakona o visokom obrazovanju omogućivši tako finansiranje narečenog fakulteta novcem poreskih obveznika; na koncu, što je tako otvorio vrata za prošlonedjeljnu odluku Vlade da iz budžeta izdvoji skoro 200.000 eura za finansiranje studenata koji se školuju na privatnim fakultetima, od čega najveći dio za UDG”. Pa ga ne reizabrati!?

Vlada Igora Lukšića, na odlasku (ministar Stijepović) donijela je odluku o uplati 195.350 eura univerzitetima u Crnoj Gori za studije koje su od javnog interesa na kojima će se obrazovati 115 studenata. U predlogu odluke kao programi od javnog interesa na privatnim ustanovama visokog obrazovanja za studijsku 2012/2013, za državu, na Univerzitetu Donja Gorica su: Politehnika, Studije bezbjednosti i Prehrambena tehnologija, bezbjednost hrane i ekologija. Na njima će se iz državne kase finansirati po 20 studenata. To će nas koštati 90.000 eura. Na Univerzitetu Meditaran na smjerovima Audio-vizuelna produkcija i Dizajn vizuelnih komunikacija država će upisati takođe po 20 studenata, zašto će poreski obveznici izdvojiti 80.000 eura, a na Fakultetu za državne i evropske studije ( FDES ) biće upisano 15 studenata na studijski program Državne i evropske studije, cirka 25.350 eura.

Kvaka je u formulaciji javni interes. Savjet za visoko obrazovanje donosi procjenu o tome koje studijske programe treba finansirati u javnom interesu (Vlada, uz mišljenje Savjeta, utvrđuje visinu sredstava za finansiranje javnih ustanova i studenata u tim ustanovama). Većina članova u tom tijelu su iz Vlade. Na čelu Vlade je Milo Đukanović. Osnivač Univerziteta Donja Gorica. Uz njega su: bivši profesor državnog Ekonomskog fakulteta, sada rektor UDG-a Veselin Vukotić, biznismen Tomislav Čelebić i profesor Dragan Vukčević. Princip raspodjele državnog novca je jasan: Đukanovićev privatni interes je javni interes.

Finansiranje privatnih visokoškolskih institucija je u skladu sa izmijenjenim Zakonom o visokom obrazovanju, koji je usvojen kada je prifalilo para za vraćanje višemilionskih kredita UDG, tvrdi za Monitor profesorica na državnom fakultetu Branka Bošnjak. ,,Postojao je čisti konflikt interesa kad se rodila ideja o finansiranju privatnih visokoškolskih institucija, jer se gledao lični interes s obzirom na to da je stari-novi premijer suvlasnik UDG, doskorašnji premijer predavač na tom univerzitetu, kao i pola ministara, pomoćnika i savjetnika u Vladi i njenim institucijama. Najveća prevara je to što se skrivaju iza navodnog javnog interesa, a šta je od javnog interesa procjenjuju opet oni, dakle Vlada. Zato je UDG dobio najveći dio kolača, a ostali kako se ne bi reklo da je sve rađeno zbog UDG.”

Ne samo to. Iz budžeta će se finansirati studijski program privatnih univerziteta koji, u istom ili skoro istom obliku, postoje na državnom Univerzitetu! Ne mari što je Slavoljub Stijepović javno obećao da ,,država neće finansirati privatne fakultete koji već postoje na državnom Univerzitetu”. Ne mari ni to što je predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore Duško Bjelica proteklog mjeseca priznao da je Univerzitet pred kolapsom te da postoji višemilionski dug prema zaposlenima.

Bošnjak kaže da bi bilo opravdano da odluka važi za finansiranje studija veterine, biohemije ili neke slične oblasti. ,,Ne postoj nikakva logika da se finansiraju studijski programi koji postoje na državnom univerzitetu. Nadležni će se vjerovatno pravdati kako se ne radi o istim studijskim programima, međutim, u najvećem obimu to su isti programi koji se realizuju na državnom Univerzitetu.”

Primjer: Vlada je, kao studije od interesa za Crnu Goru na Đukanovićevom UDG-u označila Politehniku. To je fakultet koji obuhvata obrazovanje u oblasti arhitekture, građevinarstva uz teme ekonomije i marketinga. Vijesti su prenijele mišljenje Dekana Arhitektonskog fakulteta Gorana Radovića o pomenutom studiju. ,,Nije mi jasno koji su profil stručnjaka studenti koji završe taj fakultet. Ipak, ako država smatra da nam takav kadar treba i ako takav kadar može da zaposli, onda je i u redu da ga finansira.”

Veselinu Vukotiću, razumljivo, sve je jasno: ,,Ova inicijativa poruka je o ravnopravnosti studenata privatnih i državnog univerziteta. A država mora da shvati da treba da poboljša odnos prema nekim smjerovima i fakultetima kojih nema na UCG”. Koji su, po mogućnosti, na njegovom UDG-u.

Profesor političke psihologije na državnom Univerzitetu Filp Kovačević za naš list kaže kako ga čudi da se UDG nije prozvao Prvi univerzitet osnovan 1901. godine.

,,Vjerujem da će se ići i dotle da se smjerovi i predmeti gase na Univerzitetu Crne Gore da bi se osigurala dominacija UDG-a. Privatna vlada jednog čovjeka finansira privatni univerzitet istog čovjeka, isto kao što je finansirala i njegovu banku, njegove medije i nevladin sektor, njegove intelektualce, njegovu paravojsku, itd. To je danas suština crnogorske autoritarne realnosti: kriminogena hobotnica sa mnoštvom pipaka, a jednom glavom. Feudalni sistem u 21. vijeku.”

Pobjedi se rektor Predrag Miranović požalio što Vlada preusmjerava budžet ka privatnim univerzitetima. „Odmah da vam kažem, to je loša politika i to nije odgovorno prema državnom univerzitetu”. Postoji bojazan da će rektor iz protesta podnijeti ostavku.

Ovakvom pozicioniranju UDG-a, kao i njegovom stasavanju, u mnogome je doprinijela i uprava Univerziteta Crne Gore. Filip Kovačević godinama upozorava na katastrofalno stanje naučnih referenci profesora koji predaju na fakultetima društvenih nauka UCG-a, kao i na proliferaciju doktorskih disertacija sumnjivog kvaliteta.

U okviru mandatarskog ekspozea, na pitanje zašto se opredijelio za biznis visokog obrazovanja, Đukanović je odgovorio: „Ja sam se opredijelio za biznis i smatrao svojom slobodom da svoj biznis zasnujem u onoj oblasti prema kojoj imam senzibiliteta.” Ostalo je nejasno: odakle višestrukom premijeru senzibilitet prema visokom obrazovanju? Na osnovu Đukanovićevog studentskog indeksa to se ne bi moglo zaključiti.

Univerzitet na kredit

Portal in4s je objavio a Monitor prenio podatke, o zaduženjima UDG-a, odnosno preduzeća Univerzitats.

Univezitatsu, 2006. godine na ime otvaranja privatnog univerziteta CKB banka odobrila je kredit u iznosu od 6 miliona eura. Grejs period za otplatu, objavljeno je, ističe 2011. godine. Početkom 2009. godine, ,,CKB im je odobrila još četiri miliona eura sa rokom otplate od 144 mjeseca (UG.O HIPO.OV.BR.9092/09), a u aprilu iste godine, 1.900.000.00 eura – sa rokom otplate od 12 godina (UG.O HIPO.OV.BR.12760/09 ). Za navedena kredite iz CKB u hipoteku založeno je zemljište, zgrada površine 16.700 i garaže u okviru zgrade. Takođe, tokom 2009. Montenegro banka im odobrava kredit u iznosu od 132.000.00 eura sa rokom otplate do 01.09.2012 (-UG.O HIPO.OV.BR.38214/09)”.

Podatak o zaduženju, većem od 12 miliona eura, vlasnici UDG-a nijesu demantovali.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo