Povežite se sa nama

OKO NAS

Zaokret kroz dvije godine

Objavljeno prije

na

Konačno je jedna velika stvar odrađena izuzetno dobro u crnogorskom turizmu. Kongres Njemačkog turističkog udruženja (DRV) u Budvi, 62. po redu, bio je izvanredna prilika da se Crna Gora predstavi čelnicima turoperatora koji su samo prošle godine na odmore prevezli 40 miliona turista, a koji su pritom potrošili fantastičnih 24,4 milijarde eura.

Sve je išlo naruku, kako su primijetili i Njemci, ljubaznim domaćinima: lijepo vrijeme, dobra usluga, prihvatljive cijene. Veoma povoljan utisak nijesu mogli da pokvare ni budvanski taksisti koji su pokušali da ulove u mutnom ta tri dana trajanja kongresa, naplaćujući Njemcima 20 eura za vožnju od Bečića do Budve. Naročito je bio zadovoljan predsjednik DRV-a Jirgen Buhi. On je rekao da je nakon njihovog boravka u Crnoj Gori bitno promijenjena percepcija o zemlji kao destinaciji masovnog turizma i dodao da očekuje da će njemački turoperatori i agencije uvrstiti Crnu Goru u svoje kataloge. No, svi se slažu da je to kasno za narednu godinu, pa stoga ne treba očekivati neki znatniji porast dolazaka Njemaca na Crnogorsko primorje tokom 2013. „Jer, katalozi za iduću sezonu već su odštampani. Pravim efektima od ovog kongresa i naših kasnijih aktivnosti možemo se nadati tek u 2014. godini”, kaže za Monitor dugogodišnji direktor predstavništva agencije Jugoturs u Frankfurtu Vukašin Ćulafić. Sve one koji se bave turizmom u Crnoj Gori, posebno Nacionalnu turističku organizaciju i nadležno ministarstvo u Vladi Crne Gore, tek očekuje pravi posao. Jer, mnogi od predstavnika ovih agencija koji su sredinom novembra boravili u našoj zemlji, nijesu ni znali đe se ona nalazi, a kamoli što nudi. Prema riječima stručnjaka, ono što najbolje Crna Gora može da ponudi jeste koncept koji se bazira na relativno očuvanoj prirodnoj i kulturno-istorijskoj baštini. Dakle, kombinacija „more i kultura” mogla bi svakako biti dobitna za Crnu Goru, jer je Jadran Njemcima najbliže toplo more i još uvijek čisto. Podaci pokazuju da na godišnjem odmoru čak 82 odsto Njemaca najradije vrijeme provodi kupajući se u – moru! Mnogo toga u nastupu na njemačkom tržištu Crna Gora može da nauči od Hrvatske i Turske. Njemci su, naime, ove godine praktično spasili Hrvatsku od bankrotstva. U toj susjednoj zemlji boravilo je oko 1,8 miliona gostiju iz najveće evropske države, što znači da je gotovo svaki treći gost u Hrvatskoj bio Njemac. Velike zasluge za to pripadaju i ministru turizma te države, turističkom magu Veljku Ostojiću, koji je njemačkom tržištu dao važnost koju ono zaslužuje. Ne samo što su se tokom zime i proljeća znatno pojačali samostalni promotivni nastupi hrvatske turističke industrije, već je oglašavanje rađeno i s organizatorima putovanja. Veoma spretno je iskorišćena činjenica da se zbog ekonomskih i političkih okolnosti Njemci ne osjećaju previše simpatičnim i dobrodošlim u Grčkoj, Španiji i u Italiji. Iako imaju svoju nacionalnu aviokompaniju, Hrvati su dozvolili da nekoliko lou-kost kompanija leti prema njihovoj zemlji. Istovremeno, Turska ima reklame na svim važnim televizijama, nudi vrlo pouzdanu uslugu, kvalitetne hotele i profesionalni servis. Da se to isplati, pokazuje podatak da je ove godine u Turskoj boravilo više od pet miliona njemačkih gostiju. Ono što je za sve zemlje na Mediteranu najvažnije jeste svakako činjenica da Njemci čine glavninu gostiju u pred i postsezoni, te da bez obzira na krizu eura i nemire u svijetu, obožavaju putovati i da su za to spremni platiti. Da bi od njihove želje za morem i suncem, doživljajem prirode i nečeg drugačijeg, mogla profitirati, Crna Gora mora mnogo više novaca uložiti u propagandu na njemačkom tržištu, treba uvesti nove avio-linije prema toj zemlji i iz nje, očuvati svoju obalu i izgraditi bolju infrastrukturu. U svemu tome nam Njemci već pomažu i finansijski i logistički. Ne samo jug, đe su oni uvijek bili sinonim za stranog turistu, već i sjever zemlje. ,,Dajemo pomoć malim i srednjim preduzećima kako bi doprinijeli razvoju turizma; pomažemo porodični biznis u seoskom turizmu, stvarajući radna mjesta i nove perspektive na sjeveru Crne Gore”, kaže direktorka kancelarije Njemačkog društva za razvoj (GTZ) u Podgorici Karin Horhan. Prema njezinim riječima, ciljna grupa nijesu turisti kojima je bitan luksuz, već oni kojima je najvažnije da uživaju u nedirnutoj prirodi. ,,To su planinari i biciklisti koji dolaze preko specijalizovanih turoperatera”, pojašnjava ona i navodi da je pokrenut jedan interesantan projekat koju obuhvata Crnu Goru, Albaniju i Kosovo. Naime, postavljena je signalizacija planinarske staze na Prokletijama nazvana Peacks of the Balkans – Vrhovi Balkana, jer, kako dodaju u GTZ-u, broj alpinista koji se usude da posmatraju svijet sa 2.500 metara nadmorske visine sve je veći.

 

Sačuvati obalu

Nije slučajno kongres DRV-a održan pod motom „Snažan turizam kroz održivost – da li su ekonomičnost, socijalna održivost i zaštita životne sredine u ravnoteži”. „Od odgovora na to pitanje zavisi da li ćete se i vi održati na svjetskom turističkom tržištu”, poručio je domaćinima sa jedne sesije njemački ekspert Martin Loman i istakao da se Njemci teško odlučuju da borave u zemlji gdje je betonizacija zahvatila svaki komadić obale. Upravo je ostvarivanje vodeće pozicije na Mediteranu s aspekta održivog razvoja destinacije ključni cilj koji stoji u Strategiji razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

UKIDAJU LI SE KONCESIJE ZA IGRE NA SREĆU: Duboka ruka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok država pokušava da izmjenama zakona uzme za sebe što veći dio kolača od ovog unosnog biznisa, na prevenciji i borbi protiv zavisnosti od kocke malo se radi

 

 

Vlada je početkom ovog mjeseca utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o koncesijama, kojim se definiše da oblast igara na sreću nije više predmet davanja koncesije.

Predstavnici Ministarstva finansija su obrazlažući Predlog zakona o igrama na sreću kazali da ne postoji regulativa Evropske unije sa kojom se on usklađuje, da se novim zakonom ukida dosadašnji koncesioni princip dodjele prava priređivanja. Tako će, po novom zakonu, svi koncesionari u roku od 270 dana izgubiti koncesiju, bez obzira do kada im ona traje. Nakon toga će ukoliko ispunjavaju uslove iz novog zakona dobiti pravo priređivanja u upravnom postupku.

Ova najava je izazvala buru kod priređivača igara na sreću. „Umjesto da nakon dvije decenije država konačno uspostavi stabilan i predvidiv normativni okvir, Predlog zakona o igrama na sreću uvodi ozbiljne biznis barijere koje direktno ugrožavaju opstanak legalnih priređivača, dok istovremeno omogućava nekontrolisani rast sive ekonomije i nelegalnog tržišta“, saopšteno je iz Grupacije priređavača igara na sreću.

Iz ove Grupacije se žale da je država u posljednjih par mjeseci usvojila niz zakona kojima se ograničava rad priređivačima igara na sreću. Tvrde da nauštrb legalnog koje zapošljava tri hiljade radnika, raste sivo tržište kocke koje obuhvata 70 odsto tržišta.

Naveli su neke od, kako tvrde, prepreka koje im država nameće: drastično povećanje naknada do 50 odsto; uvođenja administrativnih restrikcija kroz ukidanje koncesija i komplikovanih procedura registracije; čak 30 osnova za oduzimanje odobrenja za rad; više od 200 kaznenih odredbi… S druge strane zamjeraju što nema konkretnih mjera protiv nelegalnih priređivača.

Istakli su i da novi zakon nanosi ozbiljan udarac javnim finansijama – njegovim donošenjem država gubi najmanje 40 miliona eura prihoda, što direktno ugrožava finansiranje osnovnih javnih potreba i društvenih programa.

Protekle sedmice, skupštinski Odbor za zakonodavstvo povukao je privremeno predlog Zakona o igrama na sreću sa rasprave. Razlog: nije usklađen za važećim Zakon o koncesijama, a poslanicima nisu  dostavljene izmjene Zakona o koncesijama koje bi bile usklađene sa novinama iz novog Zakona o igrama na sreću.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOLAŠINU FALI ZEMLJIŠTE ZA KAPITALNE PROJEKTE: Opštini u centru ostali samo “okrajci”

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za nekoliko infrastrukturnih projekata u Kolašinu konačno postoji volja, tehnička dokumentacija i novac. Međutim, zbog ranije prodaje opštinske zemlje u bescijenje, u centru grada sada fali prostora. Zato će lokalna uprava biti prinuđena da po visokim aktuelnim tržišnim cijenama kupuje na hiljade “kvadrata” od privatnika

 

 

U okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar, Opštini Kolašin fali zemljišta u svom vlasništvu, pa će za nekoliko kapitalnih projekata biti prinuđena da nedostajuće parcele kupuje po “paprenim” cijenama od privatnika.

To je posljedica dugogodišnje prakse tokom  prethodne dvije decenije, kada su u bescijenje prodavane mnoge parcele, kako u centru grada, tako i u najbližoj okolini. Precizne podatake o površini koja je u opštinskom vlasništvu u DUP Centar do zaključenja ovog broja Monitoru nijesu mogli saopštiti iz lokalne uprve. Navodno, da bi se došlo do tih podataka potrebno im je mnogo više vremena, jer je, kako su objasnili, potrebno provjeriti svaku od parcela u okviru DUP-a ponaosob.

Na tu temu je  zvanično odbilo da govori i nekoliko lokalnih funkcionera. Ipak, jedan od njih  nezvanično kaže da je vlasništvo Opštine u gradskom dijelu svega nekoliko hiljada “kvadrata”. On objašnjava da je najveća parcela ona “preko puta Opštine od 2.000 metara kvadratnih, a da su sve ostale okrajci preostali od davno prodatih parcela”.

“Situacija  je zaista nezavidna. Vrlo male površine su u opštinskom vlasništvu i više kapitalnih projekata biće realizovano tek nakon kupovine zemljišta od privatnika. Pored toga, nedostaje prostor za zelene površine, rekreaciju, pješačku infrastrukutu…Najdrastičniji je, svakako, slučaj  jedinog gradskog  parka, koji odavno nije  vlasništvo Opštine, već je, pod sumnjivim okolnostima, postao imovina kompanije koja je vlasnik hotela Bjanka”, kaže dobro upućeni  sagovornik Monitora.

Pored toga što nema park, Opština će kupovati zemljište za novi vjerski objekat, planiran Prostornim urbanističkim planom (PUP) ispod zgrade Elektroprivrede Crne Gore, kao i za parking-garažu. Kako bi uradila trotoar u Ulici Dunje Đokić i još nekoliko saobraćajnica, Opština će takođe morati “odriješiti kesu”, a u centru nije bilo mjesta ni za Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju, pa će taj objekat biti građen u Sportskoj zoni. To je prostor u blizini naselja Lug, pored šetalita na Tari. U okviru DUP Sportska zona, takođe, velike površine su, prije 20-ak godina, prodate različitim privatnim kompanijama.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZAZOVI REAKTIVICIJE BERANSKOG AERODROMA: Investicija za spas Berana i sjevera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet  pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“.  Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom iznad Berana pruža drugačiju sliku

 

 

Premijerski sat u srijedu je zaokupio pažnju javnosti zbog najave investicije u ulcinjskoj opštini, koja bi, po riječima premijara Milojka Spajića, trebala ubrizgati državi 30 milijardi eura u turističku industriju primorja. Opaska premijera Spajića da su „aerodromi usko grlo privrede i da treba otvoriti pitanje i ostalih (mimo Podgorice i Tivta)“  privukla je  malo pažnje usljed zahuktale debate o opravdanosti i transparentnosti arapskog investiranja na Velikoj plaži. Premijer je označio „tri potencijalna aerodroma“ u Nikšiću, Beranama i Ulcinju kao predmet pažnje Vlade obećavši „da ćemo sve tri opcije razmatrati“. Aerodromi u Nikšiću i Ulcinju su skromnih mogućnosti i bez razrađene infrastrukture i studije izvodljivosti. Aerodrom  iznad Berana pruža drugačiju sliku.

Monitor saznaje  da je komisija Vlade prije četiri sedmice  obišla i mapirala sve kuće u blizini aerodromske piste koje bi se morale ukloniti da bi aerodrom postao opet operativan i proširen. Trenutno se radi na kompletiranju baze podataka velikog broja divlje izgrađenih kuća u neposrednoj blizini piste. Aerodrom je 60 tih i 70 tih prošlog stoljeća održavao komercijalne linije za Beograd, Zagreb i Ljubljanu. Kasnije je ostao samo vojni i trenažni dio aerodroma. Zatečena aerodromska infrastruktura, hangari i instalacije su u lošem stanju. Stanje piste, koja bi morala biti proširena, je dalje iznenađujuće dobro.

Do sada su mnoge kompanije i strani investitori pokazivali interesovanje za ulaganje i reaktiviranje aerodroma. Njegovo ponovno otvaranje je u doba Demokratske partije socijalista (DPS) bila česta tema i obećanje pred državne i lokalne izbore. Najavljivano je i da je NATO zainteresiran za njegovo korišćenje. Kasnije je javljeno da NATO logistika na Kosovu i skopskom aerodromu zadovoljava trenutne potrebe Alijanse i da ne planiraju koristiti Berane.

Kada se početkom 2023. godine u javnosti pojavio novi investitor, ovoga puta Njemac, većina Beranaca je bila skeptična. Maik Štajnmuler, vlasnik njemačke avio kompanije Elite Private Jet Service Gmbh je tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću dao konkretnu ponudu na stolu. Njegova kompanija eksluzivno opslužuje renomiranu Minhensku bezbjedonosnu konferenciju (MSC) koja se održava u februaru svake godine. Zadužena je za prijevoz šefova država i vlada kada oni za tu priliku ne koriste državne letilice.    Štajnmuler je istakao da je okupio prestižne koinvestitore i da je to prilika koja se ne smije propustiti. Pismo namjere je poslato Vladi još 25. maja 2022. godine. Da je nešto ozbiljnije po srijedi vidjelo se u aprilu 2023. godine kada je potpisan Memorandum o razumijevanju s Vladom.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 28. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo