Povežite se sa nama

MONITORING

333.505 eura: Lukšić ili Njegoš?

Objavljeno prije

na

Iako mu je „dnevni posao da bude premijer Crne Gore”, Igor Lukšić je i „savremeni književnik i pjesnik”, autor „dva toma poezije”. Za doba Njegoša ili kralja Nikole, ako bi neki podanik kritikovao vladareve pjesme „vjerovatno bi rizikovao izgnanstvo, ili još gore”. „Srećom, g-din Lukšić usmjerava opoziv takvog miješanja stvari. Repertoar su mu pjesme ljubavne i druge”, piše u članku Crnogorski pjevači i pjesnici: Književno buđenje u Crnoj Gori, objavljenom 22. maja na on-line stranicama britanskog The Economista, neđeljnika sa uticajem na globalnu tzv. informisanu elitu.

Lukšićeva poetika je protumačena u kontekstu crnogorske novotalasne (new wave) književnosti, skupa sa Rambom Amadeusom, Balšom Brkovićem, Andrejem Nikolaidisom i Ognjenom Spahićem. Premda Lukšićevi stihovi „još nijesu prevedeni na engleski”, za potrebe članka je predstavljen dio iz jedne njegove poeme.

Dvije godine ranije, Lukšić se u ulogama vicepremijera i ministar finansija oglasio u The Economistu. Nezadovoljan je bio člankom Balkanski zaplet u izdanju od 8. maja 2010, sa citiranom šemom pranja kokainskih miliona Darka Šarića kroz crnogorske banke i zaključkom da je slučaj „pogodio reputaciju Crne Gore”.

Lukšić je poslao glavnom uredniku protestno pismo: „Sire, Vaši navodi da je slučaj Darka Šarića, koji je u bjekstvu i koga potražuje Republika Srbija po optužnici za šverc droge ugrozio reputaciju Crne Gore, pogrešni su”.

Iako je neđeljnik prenio ocjene da Milo Đukanović, tadašnji premijer, „toleriše organizovani kriminal”, Lukšić je u pismu tvrdio kako je „teško razumjeti zašto mislite da bi crnogorska reputacija mogla biti ugrožena, pogotovo što su vlasti preduzele akcije da se identifikuju i kazne odgovorni”.

„Kao što ste naveli”, napisao je Lukšić, „preliminarni dokazi ukazuju da je gospodin Šarić, možda, prao novac kroz crnogorsko predstavništvo Hypo Alpe Adria banke, austrijske banke. Crna Gora je započela istragu i podići će odgovarajuće tužbe”.

Nota bene, nikakva „odgovarajuća tužba” nije u međuvremenu podignuta u Crnoj Gori protiv Darka Šarića. Prva banka i crnogorska filijala HAAB-a – u jednoj je Milo Đukanović akcionar, drugoj njegova firma duguje kredit od pet miliona eura – tokom dvije-tri godine su prale kokainski novac. U to vrijeme je sadašnji premijer resorno bio – preko Uprave za sprječavanje pranja novca – odgovoran za kontrole transakcija banki koje ni naknadno nijesu sankcionisane: nije im osporen ili oduzet narko profit.

The Economist sada ne podsjeća na liriku ispraznih obećanja. Publicitet, naprotiv, dobijaju trivijalne komparacije Njegoša, kralja Nikole i Lukšića ili baršunasti osvrti na savremene crnogorske teme. Ne radi se o spontanom prosvjetljenju The Economista Lukšićevom lirikom, već o zaokretu uređivačkog pristupa. Koji nas, uostalom, ne bi tangirao da viša sila nije uredila da se plaća novcem crnogorskih poreskih obveznika.

Naime, pod egidom navodne kampanje „koja bi podigla svijest o dostignućima u Crnoj Gori među evropskim liderima i donosiocima odluka”, iz budžetskih rezervi je početkom godine izdvojeno 318.505 eura za taj neđeljnik.

Lukšićeva vlada, po preporukama iz dokumenta naslovljenog Informacija o promociji Crne Gore u časopisu The Economist – autori su Ministarstvo finansija Milorada Katnića i Agencija za promociju stranih investicija Petra Ivanovića – je donijela Zaključak br. 03-12922/3 da se plati „londonskom časopisu za kampanju promocije Crne Gore u 2012. godini”.

Prema njihovoj procjeni, The Economist je „vodeći časopis u svijetu”. Za razliku od oscilacija u tiražu The Forbesa, The Timea, The Business Weeka, The Fortune i Newsweeka, ili dnevnih novina The Financial Time, The Wall Street Journal i International Harold Tribunea – The Economist prodajom od 1,5 miliona primjeraka neđeljno „u najvećoj mjeri” utiče na „donosioce odluka” i „kreira percepciju o pojedinim procesima”.

Katnić i Ivanović dalje u Informaciji neskromno ističu svoje „napore” za dobijeni popust od sedam odsto. Sada se, međutim, ispostavlja da suma od 318.505 eura nije konačna. Lukšićeva vlada je na svojoj 81. sjednici 27. septembra upoznata sa Prijedlogom izmjene zaključka br.03-12922/3 o dodatnom plaćanju:

„S obzirom da je ugovoreno plaćanje u engleskim funtama, u proteklom periodu došlo je do promjene kursa i zbog kursnih razlika neophodno je obezbijediti dodatnih 15.000 eura iz tekuće budžetske rezerve za izmirenje obaveza londonskom časopisu The Economist za kampanju promocije Crne Gore u 2012. godini”.

Prvobitni Zaključak br. 03-12922/3 pominje eure, ne funte. Izvještaču Monitora, nakon nekoliko dana čekanja, iz Vlade nijesu bili u stanju da odgovore na pitanje koja je konačna cijena. Ćutanje pojačava sumnje o finansijskim malverzacijama vladinih zvaničnika uključenih u realizaciju „kampanje”.

Uostalom, odgovor nijesmo dobili ni na pitanje što je dosad realizovano. Po zamisli Milorada Katnića i Petra Ivanovića – koje je Lukšićeva vlada prihvatila bez primjedbi – trebalo je da se zaključno do septembra ove godine objave četiri oglasa: 21. januara i 25. februara, povodom konferencije u Davosu i NATO samita (zapravo, nije održan u martu, već krajem maja), te u bliže nedatiranom periodu tokom maja i septembra kada su održane konferencije EBRD-a i godišnji sastanak Svjetske banke.

U tu svrhu je The Economist ponudio Lukšićevoj vladi: četiri kolor strane, jedan on-line izvještaj, tri izvještaja „o poziciji Crne Gore sa relevantnim međunarodnim institucijama” i „sponzorstvo tri teme e-biltena pretplatnicima publikacija”.

Na sajtu The Economista je tokom godine zasad objavljen, pored citiranog o Lukšićevoj poeziji, samo još jedan tematski izvještaj. To upućuje na zaključak da Lukšićeva vlada kod The Economista nije toliko „kupovala” izvještaje, koliko da izvještaja o neprijatnim činjenicama uopšte ne bude.

Uostalom, kako izgleda ostatak onoga što je „kupovala” ? U tekstu Crna Gora, Ojačavanje ka Evropi: Mala balkanska zemlja kuca ka Evropi od 14. juna, The Economist neosnovano naglašava da su, nepravosnažnom presudom u predmetu Zavala, „crnogorski sudovi ponudili pomoć u vezi sa borbom protiv korupcije”.

Naravno, citiran je i Lukšić, koji lirski „insistira da korupcija ‘mora biti istražena do kraja'”. Poenta izvještaja je relativizacija „optužbe o korupciji na visokom nivou i tajnom dogovoru zvaničnika, bankara i barona droge” .

„Teško je odvojiti činjenice od političkog klevetanja”, piše The Economist. Teško? Kada je tekst pisan, na primjer, epilog sudskog procesa u Njujorku je priznata korupcija vladinih zvaničnika u privatizaciji Crnogorskog Telekoma.

Prva banka kreditira RTCG

Suma od 333.505 eura novca iz budžeta izdvojenog za The Economist samo je malo manja od kredita koji je Prva banka odobrila za JP Radio-televizija Crne Gore (RTCG).

Generalni direktor RTCG Rade Vojvodić je nedavno poslao članovima državnog vrha dokument u kojem upozorava da RTCG navodno može doći u opasnost od bankrota. Nije, međutim, obavijestio javnost da je sa Prvom bankom sklopio finansijski aranžman.

Prema našem uvidu, RTCG je od Prve banke najkasnije 3. septembra o.g. dobila kredit od 311.541 eura.

U zamjenu za kredit, RTCG je prema Prijavi zaloga br. R-12090300083 založila izvjesne „pokretne stvari” precizirane u Lager listi br. 01-3936 od 6. avgusta 2012. godine.

Menadžment RTCG-a je, negdje u vrijeme realizacije kredita, izašao u javnost sa procjenom da će ih politički marketing za predstojeće parlamentarne izbore koštati oko 300.000 eura.

Igor Lukšić je izjavio da RTCG može da računa na podršku izvršne vlasti u prevazilaženju finansijskih problema.

Šta je dosad čekao? Stvarni ili naduvani novčani problemi RTCG-a nijesu bili novost ni zimus, no Lukšiću je očigledno aranžman sa The Economistom bio prioritetniji.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo