Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sportistima aplauzi, predsjedniku zvižduci

Objavljeno prije

na

Globalni događaji, kao što je bila Olimpijada u Londonu, u svim zemljama svijeta izazivaju emotivna pražnjenja i reakcije, od ushićenja do očaja. Ni naša država nije bila izuzetak. Veličanstven uspjeh crnogorskih rukometašica, osvajačica prve olimpijske medalje u istoriji Crne Gore, bacio je u zasjenak priču o uslovima u kojima žive i treniraju sportisti, o katastrofalno praznim kasama klubova, o načinu na koji su mnogi od olimpijaca otišli na najveću svjetsku sportsku smotru… Tako je bilo i prilikom dočeka crnogorskog olimpijskog tima u Podgorici. Na Trgu Republike olimpijce su dočekale hiljade građana iz svih krajeva Crne Gore. Oduševljeni i ponosni, uz navijačke i druge pjesme, baklje, zastave … veselili su se uspjesima naših sportista. Sasvim opravdano. Naše rukometašice osvojile su – nebo.

Ali, i ovog puta pokazalo se da je sport ogledalo društva. Za uspjeh rukometašica, po običaju, nakačila se bulumenta političara, stranačkih aktivista i javnih radnika. Prednjačila je vlast, odnosno koalicija DPSDP, s namjerom da uknjiži kao svoju zaslugu sve ono što su naši olimpijci postigli u Londonu.

No, medalja ima dvije strane. U to se na svečanom dočeku olimpijskog tima uvjerio i predsjednik Crne Gore i potpredsjednik DPS-a Filip Vujanović. Čim je najavljeno da će pozdraviti olimpijce, podgoričkim trgom razlegli su se zvižduci i povici ,,Ua”. Takav dekor pratio je cijelo Vujanovićevo obraćanje. ,,Čemu se Vujanović drugom i nadao. Uništili su nam i živote i državu, pa bi još i da im zapjevamo”, prokomentarisao je zvižduke građana upućene Vujanoviću posjetilac jednog internet sajta.

Indikativno je da je te večeri na podgoričkom trgu najviše bilo omladine – vršnjakinja i vršnjaka dvodecenijske DPS-ove vlasti.

Sjutradan je premijer Igor Lukšić sportistima obećao svakakva čuda, uključujući i jačanje sportske infrastukture. Premijerova obećanja povod su više da se podsjetimo na ranije slične bajkovite priče crnogorskih političara. No, prije toga valja se zapitati odakle osiromašenoj Crnoj Gori novac za ,,jačanje sportske infrastrukture”. Hoće li to Lukšićeva vlada podići još koji kredit, koji će vraćati naši unuci?

Upućeni tvrde da se u sport ulaže malo i da država nema strategiju razvoja sporta, pa mnogi nekad uspješni klubovi jedva životare kao, recimo, vaterpolo klub Primorac, rukometni i košarkaški klubovi na Cetinju, rukomentni klub u Beranama, ili fudbalski klubovi u Nikšiću. Nije isključeno da će takva sudbina zadesiti i ove koje danas slavimo. Reprezentativci imaju bijedne dnevnice koje se neredovno isplaćuju. Sportisti se uglavnom pripremaju u neadekvatnim uslovima. Podsjetimo, Mišelu Platiniju, predsjedniku UEFA, prije dvije godine, dok je boravio u posjeti Fudbalskom savezu Crne Gore, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša predstavio je idejno rješenje za istočnu tribinu fudbalskog stadiona u Podgorici, uz obećanje da će biti završena ove godine. Nije. Platini je prije svega došao u Podgoricu da bi popričao o sportskoj infrastrukturi sa državnim vrhom Crne Gore. Primio ga je i Filip Vujanović. Podgorica nema ni atletsku stazu.

Političari majstorski koriste sport za sopstvenu promociju. I Savjet mladih Demokratske partije socijalista Podgorice vidio je šansu da se glasne povodom uspjeha crnogorskih olimpijaca. Uputio je zahtjev Miomiru Mugoši da se dio Cetinjskog puta od kružnog toka kod spomenika Sv. Petru Cetinjskom do raskrsnice sa Nikšićkim putem i Ulicom Vojislavljevića nazove Bulevar Zlatnih lavica.

,,Molimo cjelokupnu crnogorsku javnost da ovaj gest ne shvati nikako drugačije od gesta čiste ljubavi prema našoj domovini koju DPS kao državotvorni politički subjekat nikad nije morala dokazivati”, dao je na znanje Savjet mladih DPS-a Glavnog grada. Koliko nas košta ta DPS-ova ,,čista ljubav prema našoj domovini” uvjeravamo se svakodnevno.

Poput Crne Gore, i ostale su države slavile svoje sportske heroje. Olimpijske igre su, kao i svaki put do sada, iznjedrile fenomene i zvijezde o kojima će se dugo pričati. Da li će tako biti i sa našim olimpijcima? Hoće li ih se sjetiti premijer Lukšić, Vujanović, mladi depeesovci nakon oktobarskih izbora. Ili će i dalje organizovati prigodna slavlja na kojima će sve da pršti od velikih obećanja i namjenskog rodoljublja i već sjutradan na njih zaboraviti? A možda su oni što su zviždali na podgoričkom trgu nešto važno za oktobar poručili dugovječnim vladaocima.

Uspjeh za istoriju

Naše ,,zlatne lavice” i ostali članovi crnogorskog olimpijskog tima, zaslužile su veličanstven doček u Podgorici.

Rukometašice su odigrale kako je trebalo. Izgubile su u finalu iako bi priča bila drugačija da nisu izgubile toliko lopti na početku meča, kada su mogle samljeti Norvežanke.

Sportska Crna Gora od osamostaljivanja ne pamti veće razočarenje od onog iz utakmice za bronzu na vaterpolo olimpijskom turniru. Vjerovatno ni sami akteri ne znaju kako objasniti činjenicu da neko šest minuta prije kraja vodi 11:8 protiv grogiranog protivnika, koji ima veliki broj isključenja igrača i trenera, pa opet izgubi utakmicu sa 12:11. Srbija se digla iz pepela i potpuno je zaslužila bronzanu medalju.

Naš barjaktar na Olimpijskim igrama Srđan Mrvaljević, realno, nije ni trebalo da ide na OI zbog narušenog zdravlja. Rezultat toga bio je poraz u drugom kolu, iako smo se nadali da bi mogao i do trona.

U atletici su nas predstavljali bacač diska Danijel Furtula, evropski juniorski vicešampion i maratonka iz Nikšića Slađana Perunović. Furtula ima samo 19 godina i bio je najmlađi među kolegama na Olimpijskim igrama u Londonu. To je vezalo ruke perspektivnom atletičaru da ne uđe u finale.

Slađana Perunović je najavila da želi da na olimpijskom maratonu u Londonu popravi nacionalni rekord i to je postigla. Stara je izreka da su svi koje završe maraton i pobjednici, pa je tako pobjednica i Slađana, jer je bila među 107 koji su prošli kroz ciljnu ravninu, nakon nešto više od 42 kilometra trčanja. Završila je na 77. poziciji u vremenu 2:39:07, popravila lični i nacionalni rekord i istrčala rezultat koji je joj garantuje učešće na Svjetskom prvenstvu u atletici iduće godine u Moskvi.

Jedriličar Milivoj Dukić posljednji je ušao na spisak učesnika za OI, ali je najduže nastupao na olimpijskim borilištima. Najmlađi od crnogorskih olimpijaca, još junior, nekoliko dana se borio sa mnogo starijim i iskusnijim takmičarima, i dokazao da će biti velika nada za neke naredne globalne sportske susrete. Osvajanje 30. mjesta u konkurenciji 49 takmičara u klasi „laser” je, s obzirom na to kakvo je stanje našeg jedrenja u odnosu na ostale zemlje-učesnice, uspjeh ravan podvigu.

Ostala dva crnogorska olimpijca bokser Boško Drašković i strijelac Nikola Šaranović mogu se svesti pod Kubertenovu -Važno je učestvovati. Bez imalo ironije.

Veseljko KOPRIVICA – Željko MILOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo