Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tržnica ruglo

Objavljeno prije

na

Zelene pijace ili tržnice mjesta su od posebnog značaja u svakom gradu, tu se ogleda duh, način života, bogatstvo i kultura njegovih stanovnika. Pijace su mjesto susreta, kupovine, prezentovanja proizvoda i preduzetništva. U pojedinim svjetskim metropolama neka od ovakvih mjesta imaju karakter kulturno-istorijskog spomenika i uživaju zaštitu države. Pijace predstavljaju i važan dio turističke ponude jer se na njima može procijeniti kakvi su, u kulturološkom i svakom drugom pogledu, ljudi koji u tom mjestu žive.

Zelena pijaca u Budvi je odraz haotičnog i komunalno neuređenog grada u kome privatni interes povlašćene manjine dominira u svakom segmentu društvenog života, pa i u domenu organizovane prehrane građana.

Nema grada u Crnoj Gori niti u bližem okruženju da je glavna gradska pijaca u stopostotnom privatnom vlasništvu, kao što je to slučaj u Budvi.

Pijaca je vlasništvo preduzetnika Miodraga Mitrovića koji je do ovog objekta došao kupovinom zgrade tržnog centra zajedno sa tržnicom 2010. godine od prethodnog vlasnika, privatne firme Montenegropromet.

Budvanskom je pijacom godinama upravljalo društveno preduzeće Jadran trgovina čija je bila i zgrada tržnog centra. Nakon privatizacije većinski vlasnik Jadrana, preduzeća ogromne vrijednosti sa velikim brojem nekretnina postao je fond HLT, nakon čega je preimenovano u Montenegropromet AD.

Poznati budvanski biznismen Mitrović, vlasnik lanca samousluga Megapromet i poslovni partner Opštine, postao je vlasnik pijačnog prostora jer se lokalna uprava ni tada, a ni ranije nije potrudila da ovaj komunalni objekat zadrži ili ga izmjesti i upravlja njime u skladu sa zakonom.

Komunalne djelatnosti su poslovi od javnog interesa kao nezamjenljiv uslov života i rada građana i njihovo obavljanje obezbjeđuje i uređuje jedino lokalna samouprava preko javnih komunalnih preduzeća, određeno je Zakonom o komunalnim djelatnostima.

Pijacama mogu upravljati i privatni preduzetnici ali na osnovu ugovora o javno-privatnom partnerstvu, povjeravanjem poslova na određeni rok na osnovu javnog oglasa ili koncesijom, što u slučaju budvanske pijace nije napravljeno.

Zakon izričito propisuje da svojina komunalne infrastrukture, objekta za obavljanje ove djelatnosti može biti samo lokalne samouprave, odnosno Crne Gore.

Mitrović je dobio saglasnost Opštine da na svom posjedu zadrži i vodi gradsku pijacu na način koji su građani Budve osjetili po svom novčaniku jer plaćaju najviše cijene poljoprivrednih proizvoda u zemlji. Cijene voća, povrća, mlječnih prozvoda i ribe, dostižu vrtoglave cifre.

Budvanska pijaca je puna preprodavaca i nekvalitetne robe jer proizvođači iz Grblja i sela oko Cetinja, Crmnice i Bara, koji su gravitirali budvanskoj pijaci, nemaju novca da plaćaju visoki zakup tezgi i okreću se susjednim gradovima sa daleko povoljnijim uslovima.

U poređenju sa načinom gazdovanja pijacama u gradovima na Crnogorskom primorju primjer Budve je šokantan. Pokazuje koliko se moćnici ugrađuju čak i u cijene krompira, paprike i paradajza.

U novoj zgradi opštinske uprave u Tivtu smještena je tržnica na kojoj mjesečni najam radnog stola dužine 1 metar iznosi 60 eura, dok dodatni kaskadni sto staje 30 eura. Obično se uzimaju po dva što zakupca staje 180 eura mjesečno.Slična ponuda u Budvi staje od 350 do 450 eura.

Godišnji najam prodajne tezge dužine 180 cm na pijaci u Baru iznosi od 492 eura do 1.800 sa PDV-om, zavisno od njenog položaja i vrste proizvoda.

Za tezgu dužine 2,2 m u Budvi za godinu treba platiti 3.800 eura uz popust od 10 odsto ukoliko je plaćanje u gotovini, dok prodavci ribe na budvanskoj pijaci tezgu plaćaju fantastičnih 7.000 eura. Vitrina za prodaju suhomesnatih prozivoda postavlja se po cijeni od 15.000 eura.

JP Komunalno u Kotoru nudi razne varijante iznajmljivanja, 15 tezgi u ljetnjem periodu izdaju se putem licitacije dok ostale mogu da se rezervišu na godišnjem nivou.

Godišnja rezervacija stola dužine 1,20 m staje 192,60 eura, što je obično namijenjeno prozvođačim sa sela. Pijačna uprava je u obavezi da čuva mjesto do 8 sati izjutra, nakon čega može da ga izda drugome.

Godišnji zakup 14 prodajnih mjesta za ribu ide na javnu licitaciju sa početnom cijenom od 100 eura.

Niske cijene zakupa tezgi nadomjeste se plaćanjem dnevnih pijačnih taksi od 3,70 do 7,49 eura. Za one koji svoje proizvode na kotorsku pijacu donose samo pijačnim danima koji predstavljaju poseban ritual u primorskim gradovima i priliku da se kupuje direktno od proizvođača, obezbijeđen je zakup stola za godinu dana po cijeni od 58 eura.

U Budvi takva mogućnost ne postoji.

Obezbjeđenje javnog interesa u obavljanju komunalne djelatnosti vrši se davanjem saglasnosti na cjenovnik usluga od strane skupštine lokalne samouprave.

Odbornici SO Budva lišeni su te zakonske obaveze pa se cijene na pijaci u Budvi formiraju prema slobodnom nahođenju privatnog vlasnika. Visoke namete zakupci ugrade u cijenu svojih proizvoda a ceh aranžmana plaćaju građani i turisti.

Pijace obezbjeđuju dobar izvor prihoda lokalnim upravama ali ih se Budva iz nepoznatih razloga odrekla. JP Komunalno Tivat prihodovalo je za 2011. godinu 82.000 eura od zakupa pijačnih tezgi, pa se na osnovu toga može naslutiti koliki se prihod ostvaruje u Budvi, na koji lokalna uprava nema kontrolu.

U pojedinim primorskim gradovima obezbijeđeni su posebni uslovi za prodaju osjetljivih proizvoda, hladnjače i komore za ribu, klime u zatvorenim prostorima, dok su slične inovacije i savremena tehnologija na najskupljoj pijaci nepoznanica.

U Beogradu, na primjer, uprava gradskih pijaca postavila je vazdušne zavjese na ulaze u hale sa mlječnim prizvodima koje sprečavaju prolaz insekata, prašine, neprijatnih mirisa i toplog vazduha.

Budvanskom se pijacom u vrelim ljetnjim danima miješaju teški mirisi ribe, ustajalog voća i povrća i javnog wc-a i amonijaka koji oštrim zadahom prosto „ubija”, a muve šetaju po siru, ribi i ostaloj hrani dok ih prodavci nonšalantno rastjeruju rukama.

Visoke cijene zakupa Mitrović opravdava velikim ulaganjima u modernizaciju pijace, koja golim okom nije vidljiva. Opštinske komunalne i sanitarne inspekcije zaobilaze ovo mjesto u širokom luku, higijena je na zabrinjavajućem nivou, vitrine sa mlječnim prizvodima postavljene su uz tezge na kojima se prodaje riba na suvom, bez leda i hladnjaka, neposredno pored wc-a, odakle se pijacom sliva prljava voda preko koje kupci kljačkaju u letnjoj obući.

Pijaca je smještena u prizemlju tržnog centra, u poluzatvorenom zagušljivom prostoru, bez ventilacije. Do nje je teško stići kolima a još teže pješice, zbog ponižavajućeg provlačenja između načičkanih vozila. Glavna gradska pijaca turističke metropole raspolaže sa desetak parking mjesta smještenih u uskom, gotovo neprohodnom tunelu iza velelepnog tržnog centra Plaza.

Tih nekoliko parking mjesta pokriva potrebe velike samousluge i tržnog centra na spratu Megaprometa, pa se može samo zamisliti kakva atmosfera vlada ispred ovih hramova budvanske privatizacione i urbanističke zbilje.

Koliko do juče pijaca je raspolagala sa prostranim parkingom i trgom sa palmama i zelenilom na kome se sada uzdiže kontroverzni stambeno-poslovni centar Plaza.

Sudeći po brizi koju lokalna uprava pokazuje za život rađana koji je otežan do granica izdržljivosti, Budvani su postali brojevi na izbornim listićima.

Prodato je sve što im je služilo ali je i pored toga Budva najzaduženiji grad u zemlji i turistički centar bez duše, bez biblioteke, bioskopa, pozorišta. Prodata je gradska tvrđava Citadela, filmska kuća Zeta film sa domom kulture, prodaju se legati i zadužbine, parkovi i trgovi, pa zašto ne bi i glavna pijaca na kojoj se hrane.

Branka PLAMENAC

ČEGA SE BOJE KRUPNE RIBE
A za kuma – zatvor

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo