Pobjeda nacionaliste Tomislava Nikolića na predsjedničkim izborima u Srbiji zabrinula je zvaničnike u Briselu. Tehnokrate u sjedištu EU slažu se da bi uspjeh bivšeg saborca Vojislava Šešelja mogao imati većeg odraza na susjede Srbije nego na tu zemlju. ,,Ovaj ishod predstavlja težak udarac evropskoj politici na Balkanu i regionalnoj stabilnosti”, smatra šef socijaldemokrata u Evropskom parlamentu Hanes Svoboda, koji je odmah pozvao novog srpskog predsjednika na promjenu kursa zbog građana Srbije. Iako pokušava da njeguje proevropsku retoriku, jasno je da će se u spoljnoj politici Nikolić više oslanjati na Rusiju nego na Zapad i da će imati manje volje da čini kompromise neophodne za članstvo Srbije u Uniji od svog prethodnika. Njegova izjava da ,,nipošto neće priznati nezavisnost Kosova, pa i u zamjenu za članstvo u EU”, pokazuje da Nikolić nije državnik koji će prekinuti gotovo 170. godišnji san o velikoj Srbiji. Upravo tvrd stav o Kosovu i zalaganje za borbu protiv korupcije, osigurali su mu pobjedu na izborima protiv bezbojnog Borisa Tadića. Zato će on teško uspjeti da očuva vjerodostojnost, dok će Srbija ubuduće još više lutati u određivanju svojih spoljnopolitičkih prioriteta, što bi moglo komplikovati proces pridruživanja Srbije EU, ali i ostalih zemalja regiona.
Kao odgovor na ovaj izazov šefica hrvatske diplomatije Vesna Pusić je na nedavnom samitu NATO-a predložila da se u tu vojno-političku organizaciju prime Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Makedonija. ,,Sigurni smo da će to doprinijeti stabilizaciji odnosa i sigurnosti u regiji”, ocijenila je ona. Opravdan je strah da bi nacionalističke i kriminalne snage regrutovane od bezbjednosnih službi koje su izazvale sukobe devedesetih godina 20. stoljeća, mogle ponovo izazvati nestabilnost ukoliko jugoistok Evrope ostane van Sjevernoatlantske alijanse i Unije.
Crnogorski čelnici ponadali su se da će im pobjeda Nikolića donijeti olakšanje. I to ne samo u odnosima sa zvaničnim Beogradom, već i s Briselom, kako bi se i dalje mogli predstavljati kao faktor stabilnosti u regionu. No, ocjene zapadnih zvaničnika i posebno pisanje zapadnih medija, koji Crnu Goru sve češće označavaju kao mafijašku državu, pokazuju da je ta nada bila bez osnova. Zemlje EU razumiju da su organizovani kriminal i sistemska korupcija glavni izvori nestabilnosti na Balkanu. Nakon gorkog iskustva s Bugarskom i Rumunijom, one više nijesu spremne da olako otvaraju vrata za problematične države.
Obaveze Crne Gore su jasne. Početak takozvanih pristupnih pregovora ogoliće do kraja nakazni sistem u našoj zemlji i uzrokovati tektonske promjene na društvenoj i političkoj sceni. Tu nikakvih pregovora suštinski nema. Dogovara se samo rok do kojeg se pravni, politički, ekonomski i socijalni sistem Crne Gore mora prilagoditi pravilima i standardima koji vrijede u EU. Ono što je za ovu zemlju najvažnije jeste da postoje precizna mjerila za zatvaranje 35 pregovaračkih poglavlja. Stoga Crna Gora počinje sa najzahtjevnijim: 23. i 24., koja se odnose na vladavinu prava. Slučaj Hrvatske potvrđuje da je za samo tri godine moguće otvoriti i zatvoriti sva ta poglavlja ukoliko se iskreno i naporno radi. Posebno je to olakšano činjenicom da Crna Gora nema problematične odnose ni sa jednom susjednom državom i što je njezina ekonomija slabašna da bi mogla izazvati bilo kakve turbulencije na zajedničkom evropskom tržištu. Značajno je takođe što je Hrvatska, kao buduća članica Unije, zainteresovana da Crna Gora što prije bude u toj organizaciji, kako ona ne bi ostala rubna država EU.
Sve je ovo poznato crnogorskim čelnicima, baš kao i činjenica da su zemlje EU sve strože i nepopustljivije prema budućim članicama. Zato je odgovor lidera DPS-a Mila Đukanovića i njegovih najbližih saradnika bio imenovanje nejakog Igora Lukšića za premijera, kao i anonimusa Aleksandra Pejovića za glavnog pregovarača s EU, pa su rezultati porazni, posebno u oblastima borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Samo snažan politički imperativ Brisela i Berlina da se drže otvorenim vrata za prijem balkanskih država, doveo je Crnu Goru na prag EU, a građanima ove zemlje dao nadu. Uprkos problemima u Uniji, među građanima ove zemlje ne blijedi njezin sjaj i privlačnost. Razumije se da je iz svih kriza EU, u pravilu, uvijek izlazila jača i spremnija za integraciju i proširenje. Stoga, na sreću, prostora za šibicarenje, prikrivanje ili uljepšavanje crnogorske stvarnosti više nema. ,,Svi podaci i činjenice koje Crna Gora bude prezentovala Briselu biće pažljivo provjeravani, kao i način upravljanja njezine Vlade”, kaže analitičar iz Londona Džon Palmer.
Hrvatski analitičari navode da je najgore kupovati vrijeme i angažovati lobističke agencije. Treba stvarati ambijent povjerenja jer, kako navodi Davor Đenero, što se više otežu, pregovori postaju složeniji, a dobiti se zbog njihove dužine za zemlju smanjuju. Na Crnoj Gori, njezinoj novoj Vladi i građanima je da uvjere EU da, radi svoje budućnosti, mogu krenuti u reforme koje se od njih traže.
Mustafa CANKA
INTERVJU4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
FOKUS4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
HORIZONTI4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice