Povežite se sa nama

INTERVJU

URLIKE LUNAČEK, POSLANICA PARTI JE ZELENIH U EVROPSKOM PARLAMENTU: Nedavni protesti su dobar znak

Objavljeno prije

na

MONITOR: Izjavili ste više puta da se zemlje u regiji moraju fokusirati na vladavinu prava, pa kako je u Crnoj Gori?

LUNAČEK: Mnogo je pozitivnih pomaka, ali glavni problem je ostao – korupcija široko rasprostranjena, u koju je duboko umiješana politička elita, uključujući i strane investitore (i one iz zemalja EU, kao što su Italija, Mađarska, Njemačka). Ključno uporište za korupcije bio je, a i dalje je u mnogim zemaljama, proces privatizacije kompanija u državnom vlasništvu. U Crnoj Gori to se odnosi na privatizacije iz oblasti aluminijske industrije, telekomunikacija i elektroenergetskog sektora, kao i u oblasti finasiranja političkih partija. Jasno – implementacija reformi, sa posebnim fokusom na vladavinu prava i fundamentalne slobode, mora biti povezana sa mjerama za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Sigurna sam da će te mjere biti ključ tokom procesa integracije Crne Gore. MONITOR: U rezoluciji EP posvećenoj Crnoj Gori insistira se na borbi protiv korupcije na svim nivoima. Kako komentarišete činjenicu da izostaje istraga, a nema ni te jedne presude za korupciju na visokom nivou i pored jakih indicija da su visoki zvaničnici uključeni u sumnjive transakcije vezane za privatizaciju Telekoma, KAP i td?
LUNAČEK: Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, gospodin Čarls Tanok, prezentovao je u svom predlogu Rezolucije dosta dobrih elemenata, ali nije išao dovoljno daleko u nekim oblastima. Ja i moja politička grupa Evropski Zeleni – slobodna alijansa, željeli bismo znatno više kritike vezano za korupciju: u našem amandmanu mi smo podvukli činjenicu da u Crnoj Gori nije bilo dovoljno progresa u oblasti borbe protiv korupcije, niti dovoljno napretka u implementaciji novih zakonskih rješenja. Evropska komisija dijeli takođe ovo naše stanovište. Mi smo, takođe, htjeli da navedemo u Rezoluciji korupciju u slučaju Telekoma. Išlo se u amandmanima i korak dalje, postavljeno je pitanje – šta se dešava u domenu politike cijena električne energije i telekomunikacijskih usluga: građani plaćaju izuzetno visoke cijene, dok se nekim pojedincima i institucijama dozvoljava da uopšte ne plaćaju račune za struju i telekomunikacije. Ovo pokazuje da je nešto veoma pogrešno i da pojedine državne institucije ne prate tržište i ne štite interes potrošača i građana. Dodatan razlog za brigu je i činjenica da članovi Vlade javno napadaju organizatore nedavnih protesta oko politike cijena, umjesto da rade svoj posao, da osiguraju da funkcioniše tržište i da su prava potrošača zaštićena. I još nešto, neprihvatljivo je da tijela koja bi trebalo da nadgledaju finasiranje političkih partija – kao što su Državna izborna komisija i Komisija za sprečavanje konflikta interesa, budu sastavljena od predstavnika političkih partija. Ovo ne vodi rješenju, već produbljuje problem. To ne znači ništa drugo do novi i ozbiljan konflikt interesa. Ali, kao što znate, pregovori, za koje se nadam da će biti otvoreni u junu, počinju poglavljem 23 i 24, (pravosuđe, fundamentalna prava, uključujući borbu protiv korupcije, slobode i bezbjednost). Borba protiv korupcije biće, dakle, na samom vrhu agende EU. I to od početka do kraja pregovaračkog procesa. Crna Gora tako ima šansu da popravi svoj rekord u ovoj oblasti i pokaže da se sa odgovornošću odnosi prema ovim problemima.

MONITOR: Ipak, Rezolucija EP nije uključila neke stvari na kojima ste insistirali, vezane za Telekom, KAP, MANS. Zašto?
LUNAČEK: Nema dovoljno odlučnosti da se imenuju ljudi ili kompanije u izvještajima Evropskog parlamenta, jer se postavlja pitanje zašto se imenuje baš taj, a ne svi ostali slučajevi. Taj argument nekad može imati smisla, ali ja se ne slažem uvijek sa tim.

MONITOR: Predsjednik vladajuće DPS Milo Đukanović nedavno je rekao da bi vođe opozicije i medija, koji traže procesuiranja i hapšenja, trebalo sami da završe u zatvoru i da bi to, prema njegovim riječima, bio najbolji doprinos evropeizaciji Crne Gore. Kako biste Vi protumačili njegovu izjavu?
LUNAČEK: Nisam je čula, ali ako je zaista to rekao preporučujem predsjedniku DPS-a Milu Đukanoviću da pročita Lisabonski ugovor i Povelju o osnovnim pravima, član 11 o medijskoj slobodi i pluralizmu. Pravo na saopštavanje i primanje informacija, bez uplitanja javnih zvaničnika, je fundamentalno pravo u Evropskoj povelji o osnovnim pravima i u Lisabonskom ugovoru to se tretira kao evropska vrijednost. Nema demokratije bez slobode medija. Sloboda izražavanja i sloboda medija je suštinska vrijednost EU. To mora biti tako i u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za EU, kao i u članicama. Nedavna odbrana medijskih sloboda u Mađarskoj pokazuje jako partnerstvo između Evropske komisije i Evropskog parlamenta u zaštiti ove suštinske vrijednosti EU. Sloboda izražavanja je jedan od stubova demokratije. Visoki standardi u toj oblasti neophodni su u svim zemljama, pa i u Crnoj Gori.

MONITOR: I pored upozorenja iz Evrope, nijedan napad na novinare nije rasvijetljen u Crnoj Gori, a verbalne prijetnje prema medijima koje ne kontrolišu vladajući krugovi sve su izraženije?
LUNAČEK: Kao što znate, Evropski parlament je pozivao crnogorske vlasti da istraže temeljno slučajeve fizičkih napada i zastrašivanja novinara, kao i da pokažuposvećenost medijskim slobodama bez uplitanja politike. Tako je, prema mom mišljenju, EP jasno pokazao da je sloboda medija standard i da o tome ne može biti pogađanja. Mislim da bi Vlada trebalo da se fokusira na reforme, posebno implementaciju novog zakonskog okvira, umjesto što troši energiju napadajući predstavnike medija.

MONITOR: Crnogorski zvaničnici su osudili predstavnike MANS-a zbog učešća u nedavnim masovnim protestima, ističući da to ne vodi reformama. Da li se slažete sa ovakvim ocjenama? I kako vidite ulogu NVO u društvu?
LUNAČEK: Pošto sam i ja bila u civilnom pokretu, veoma poštujem nevladine organizacije, grupe koje se okupljaju oko određene teme i igraju važnu ulogu u društvu, i koje u svoje aktivnosti uključuju i organizovanje mirnih protesta i demonstracija. I ja sam učestvovala u protestima, i još to radim ako je nekim inicijativama potrebna podrška parlamentaraca. Naravno, sve civilne organizacije ne zastupaju moje i evropske vrijednosti. Neke propagiraju ekstremni nacionalizam, jezik mržnje i nasilja. To je protiv vrijednosti otvorenog i pluralističkog društva. Lisabonskim sporazumom i Poveljom o osnovnim pravima, civilne inicijative i aktivizam civilnog društva jedna su od ključnih činilaca demokratije. U demokratskom okruženju – vlada, parlament i civilno društvo treba da rade zajedno i konstruktivno. Kritika je dio demokratske igre – kao političari mi moramo da naučimo da se nosimo sa tim na konstruktivan način, bez represije. To uključuje formalne mehanizme, kao što su konsultacije. Tako vlada, političke partije i administracija treba da ohrabre i doprinesu međusobnom razumijevanju, da rade zajedno sa civilnim sektorom i da stvore mehanizme za saradnju. Po mom mišljenju MANS radi dobar posao: oni rade isto što bi svaka vlada i administracija, uključujući pravosuđe i policiju, trebalo da rade – bore se protiv korupcije pojedinačno i na svakom nivou. Glavno sredstvo koje koristi MANS je jačanje transparentnosti, pritisak na odgovorne da djeluju i – organizovanje mirnih građanskih protesta. Vidite, zrelu demokratiju uvijek karakteriše aktivno civilno društvo, pa su nedavni protesti dobar znak.

MONITOR: Pitanje unapređivanja ljudskih prava je od izuzetnog značaja za sve u regionu. U Crnoj Gori posebno je važno jačati prava manjinskih seksualnih grupa.
LUNAČEK: Pozitivno je to što je donesen zakon o antidiskriminaciji, što je imenovan savjetnik premijera za antidiskriminacijsku politiku i što Vlada tijesno sarađuje sa civilnim društvom na pitanjima LGBT populacije. Nedavno usvojeni zakon, koji se odnosi na transrodne osobe, takođe je korak naprijed. Ali, i pored toga cjelokupan pravni i institucionalni okvir još uvijek nije sačinjen. Takođe, još nas nijesu ubijedili u potpunu posvećenost predstavnici policije i pravosuđa: incident koji se desio u maju 2011. tokom obilježavanja međunarodnog dana protiv homofobije još nije istražen na pravi način. Nadam se da će Vlada i nadležne službe uraditi sve što je u njihovoj moći da mi u 2012. vidimo Paradu ponosa u Crnoj Gori i da je oni podrže. Više napora trebalo bi uložiti kako bi se popravila pozicija lica sa posebnim potrebama. Tu su i problemi vezani za rodnu ravnopravnost. Iako čine više od 50 odsto populacije, žene su nedovoljno predstavljene u parlamentu, na visokim pozicijama u vladi, javnom i privatnom sektoru. Podržavam novinu da na partijskim listama tokom izbora bude 30 posto žena, ali još sam zabrinuta i mislim da rodna ravnopravnost nije garantovana u praksi. Tu je i neophodna borba protiv nasilja u porodicama i za ravnopravnost oko zarada.

MONITOR: Na kraju, podržali ste civilne inicijative vezane za zaštitu Morače, tokom rasprave o izgradnji hidroelektrana na toj rijeci. Koliko je važno za Crnu Goru, na njenom putu ka EU, pitanje ekologije i poštovanja standard u toj oblasti?
LUNAČEK: Za mene, kao člana Zelene partije, životna okolina veoma je važno pitanje. ,,Biti zelen,” mogao bi biti značajan adut Crne Gore, zemlje koja je sebe definisala kao ekološku državu u Ustavu. Učinjeni su početni napori oko problema otpadnih voda, otpada, kanalizacije i ekološke legislative. Ali jedan od najvećih problema u Crnoj Gori je vezan za pitanje čvrstog otpada, najviše zbog odsustva deponija koje ispunjavaju evropske zahtjeve. Uspjeh Zelenih je što je Evropski parlament „pozivao crnogorske vlasti da razmotre planove oko izgradnje velikih hidroelektrana” i zahtjev da vlast u budućnosti uključi organizacije civilnog društva tokom planiranja izgradnje hidroelektrana, kao i da učine javnim rasprave, mišljenja eksperata i druge dokumente. Poslije brojnih posjeta regionu, na Zapadnom Balkanu i Crnoj Gori, kada je ekologija u pitanju, najveći je izazov da se promijeni odnos ljudi prema prirodi, radi budućih generacija. Mora se osigurati da ekonomski razvoj u regionu bude u skladu sa zaštitom okoline i prirodnih resursa, kao što se i kaže u Rezoluciji EP o Crnoj Gori.

Milka TADIĆ-MIJOVIĆ

Komentari

INTERVJU

BILJANA MASLOVARIĆ, PROFESORICA SOCIOLOGIJE NA FILOZOFSKOM FAKULTETU UCG: Podijelili smo se, pa se izgubio građanin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Naš problem je što nikad niko nije odgovarao, ni za jednu stvar, ni za jednu politiku koja se sprovodila. Na primjer neoliberalni koncept, sve je to palo, a svi znamo kreatore, počev od Vesa Vukotića, i ništa. Nema odgovornosti za ratne zločine, Štrpce, tragediju na Bioču…

 

 

MONITOR: Podržali ste javno proteste, kako gledate na napad vlasti, posebno Demokrata, na grupu Kamo  śutra?

MASLOVARIĆ: Kao profesorka i građanka iskazujem najdublje žaljenje zbog tragedije na Cetinju. Dok mi pričamo i tumačimo oni ostaju sa tom enigmom, ostali su bez članova porodice, bez dvoje djece, i onda se otkopavaju one stvari koje smo zatrpali kao društvo. Kao događaj u Medovini i ta ubistva, gdje smo vidjeli da režim u stvari nikad ne radi on samo zatrpava a ne otkriva stvari. Sada je kulminiralo ovim događajem na Cetinju nakon koga smo svi u šoku. A vlast računa, posebno Demokrate, na naše kratko pamćenje.

Ne znam što bi trebalo da se desi da ne podržim mlade ljude sa kojima radim i znam kolika je njihova čista energija. Posebno u situaciji gdje vlast svrstava grupu mladih ljudi da su nečiji. Grupu koja se odvažila da protestuje da mi kao društvo saznamo što su koraci, i gle čuda traže ostavke dva čovjeka koji uporno izbjegavaju taj čin. Gažeći građane tim što neće svoju foteljicu da predaju.

Ovo će biti trajna promjena, u smislu javnog govorenja, tog bunta, uprkos tom dijeljenju etiketa koje samo izaziva dodatni revolt. Ne možemo više smatrati ni da su to greške, jer vidim da vlast, PES i Demokrate, da se mi – građani i oni razilazimo u vrijednosnom smislu. Oni su diletanti, prilično nesposobni i da, jedini im je fokus da ostanu u foteljama, a da su im građani slučajna greška. Pa bi mi trebalo da i dalje budemo pokorni i da im tolerišemo nerad. Mislim da je dosta toga. Poručujem mladima da ne odstaju i da ima i starijih koji ih podržavaju i da neko mora odgovarati.

MONITOR: Daleko smo od odgovornosti.

MASLOVARIĆ: Naš problem je što nikad niko nije odgovarao, ni za jednu stvar, ni za jednu politiku koja se sprovodila. Na primjer neoliberalni koncept, sve je to palo, a svi znamo kreatore, počev od Vesa Vukotića, i ništa. Nema odgovornosti za ratne zločine, Štrpce, tragediju na Bioču…

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DR STEFAN SURLIĆ, FAKULTET POLITIČKIH NAUKA, BEOGRAD: Vučićev bezuspješan pokušaj umanjivanja nezadovoljstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ostavka Miloša Vučevića, predsjednika vlade Srbije, neće umanjiti duboku krizu povjerenja između vlasti i različitih društvenih grupa

 

 

MONITOR: Situacija u Srbiji već više od dva mjeseca dobija i izvjesne dramatične dimenzije. Da li je ostavka  premijera Miloša Vučevića i odluke Predsjednika Srbije o pomilovanjima učesnika protesta, dobar manevar režima ili znak da on počinje da gubi kontrolu nad događajima?

SURLIĆ: Situacija u Srbiji nosi elemente ozbiljne društvene krize, koja je započela sa nezadovoljstvom studenata. Na iznaneđenje mnogih, studentske blokade su kulminirale potpunom paralizom viskoobrazovnih institucija u zemlji, a protest se prelio i na srednje škole. Ubrzo je usledila podrška iz polja nauke, umetnosti i kulture. Protesti su pokazali visok stepen nezadovoljstva, ali nisu uspeli da zahvate sve slojeve društva. Vlast i dalje ima kontrolu nad ključnim institucijama, ali su kontinuirani protesti i studentske blokade narušili njenu sposobnost da nesmetano upravlja političkim procesima i određenim institucijama. Ostavka premijera Vučevića i pomilovanja demonstranata su deo strategije deeskalacije, ali deluju kao bezusupešni pokušaji umanjivanja nezadovoljstva. Reč je o dubokoj krizi poverenja između vlasti i različitih društvenih grupa koje osećaju opravdan revolt zbog višegodišnjeg zarobljavanja institucija.

MONITOR: Studentskim blokadama se, povremeno, pridružuju i neke esnafske ili sindikalne organizacije…One se i „isključuju“ pošto sa Vladom postignu dogovor. Unija prosvjetnih radnika Srbije je to učinila pozivajući se na svoju zadatu apolitičnost, ali se ispostavilo da mnogi prosvetari i dalje učestvuju u protestima. Da li su studentske blokade nekima tek dobrodošao „kišobran“ da ispune i svoje želje?

SURLIĆ: Studentski protesti su se pokazali kao snažan mobilizatorski faktor koji je privukao različite društvene grupe, uključujući sindikate i profesionalna udruženja. Neki sindikati su se priključili protestima kako bi povećali svoj pregovarački kapacitet, ali su se nakon postizanja dogovora sa Vladom povukli. Ovo ne znači da su studenti iskorišćeni, već da su njihove blokade pružile prostor drugim nezadovoljnim grupama da artikulišu svoje zahteve. Međutim, činjenica da mnogi prosvetni radnici i dalje učestvuju u protestima pokazuje da sindikalni dogovori nisu nužno smirili celokupno nezadovoljstvo u obrazovanju.

Nastasja RADOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

INTERVJU

DRAGOLJUB VUKOVIĆ, NOVINAR: Zakon interesa i vlastite čapre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako pričamo o kršenju Ustava i zakona, toga je bilo toliko u minulim godinama, računajući i ove od avgustovske prelomnice 2020. godine, da bi mogla biti ispisana prilično dugačka povjesnica. Samo se podsjetimo da u Ustavu piše da je Crna Gora ekološka i država socijalne pravde, pa to uporedimo sa stanjem na terenu i vidjećemo koliko je našoj političkoj klasi stalo do konstitucije i zakona. Stalo im je jedino onda kada se to tiče njihovih interesa i njihove vlastite čapre

 

 

 

MONITOR: Kako vidite blokadu parlamenta, ali i situacije u lokalu, poput skorašnjih slika iz Budve?

VUKOVIĆ: Crna Gora je, na žalost, nedovršena država i sve što se sada dešava izraz je te nedovršenosti. Da je bilo sreće, već bi imali institucije neupitnog kredibiliteta i autoriteta, ali sreća nas je razminula. Novoj vlasti nije bilo ni na kraj pameti da odrobljava institucije, nego samo da ih prevede u svoje ropstvo. Kad stvari tako stoje, kad nema čvrste i pouzdane institucionalne i pravne infrastrukture, onda se politika svodi na nadmetanje u stilu kafanskog obaranja ruku.

MONITOR: Da li se u parlamentu vode borbe za ustav i zakone, kako se to predstavlja,  ili za partijske interese?

VUKOVIĆ: Ako pričamo o kršenju Ustava i zakona, toga je bilo toliko u minulim godinama, računajući i ove od avgustovske prelomnice 2020. godine, da bi mogla biti ispisana prilično dugačka povjesnica. Samo se podsjetimo da u Ustavu piše da je Crna Gora ekološka i država socijalne pravde, pa to uporedimo sa stanjem na terenu i vidjećemo koliko je našoj političkoj klasi stalo do konstitucije i zakona. Stalo im je jedino onda kada se to tiče njihovih interesa i njihove vlastite čapre. O interesima građana i građanki i njihovim kožama samo onoliko koliko se to poklapa sa interesima pripadnika političke klase, kako pozicione tako i opozicione.

MONITOR: Ako su partijski interesi  ključ za razumijevanja crnogorske političke scene, gdje nas to vodi?

VUKOVIĆ: Crnogorsko društvo je razoreno po više osnova i njegovi komadi plutaju po površini koju talasaju političke partije i svu energiju troše na to da što više tih plutajućih komada privuku sebi i manipulišu njima na nacionalnoj, vjerskoj ili nekoj drugoj osnovi. Kada političke partije mantraju o evropskom putu, recimo, meni to ne zvuči kao iskrena želja da od toga puta obični ljudi ovdje imaju vajde, već kao vazalno dodvoravanje i pokazivanje spremnosti da se ispunjavaju tuđe agende. Takva politika ne integriše društvo i ne skicira jasno njegovu budućnost.

MONITOR:Protesti na kojima se traže ostavke čelnika bezbjednosnog sektora, nakon masovnog zločina na Cetinju,  se nastavljaju i čini se rastu.  Kako vidite reakciju Demokrata koji rukovode bezbjednosnim sektorom na te proteste?

VUKOVIĆ: Činjenica je da su Demokrate naslijedile probleme u bezbjednosnom sektoru, ali to im se ne može uzimati kao olakšavajuća okolnost za nesnalaženje i nepokazivanje spremnosti za samokritiku i snošenje odgovornosti. Umjesto proaktivnog djelovanja u tom pravcu, oni su svojim nesamokritičnim odbrambenim gardom nalili vodu na mlinski točak opozicije. Ne ulazim u to da li je pojavu ad hoc grupe Kamo śutra pogurala opozicija ili neke sa njom interesno povezane neformalne ili formalne grupe, ali su Demokrate dodatno pogriješile što su tu grupu odmah kriminalizovale.

MONITOR: Kako vidite medijsko izvještavanje nakon zločina na Cetinju?

VUKOVIĆ:  Koliko sam uspio da ispratim, čini mi se da u ovim iole ozbiljnijim medijima nije bilo ozbiljnijeg kršenja profesionalnih standarda i etičkih principa. Agencija za audiovizuelne medijske usluge je skrenula pažnju na problematične sadržaje u programima dvije po medijskom poganstvu od ranije poznate televizije iz Srbije, a sličnog poganstva je bilo ponegdje i na nekim ovdašnjim portalima.

Saglasan sam sa onima koji misle da je u crnogorskim medijima izostalo produbljenije bavljenje pitanjima koja je aktuelizovao ovaj strašni zločin.

MONITOR: A izlive mržnje na društvenim mrežama?

VUKOVIĆ:   I najzdravija društva imaju osobe koje jedino dobro funkcionišu u simbiozi sa mržnjom. Ovakvi zločini i tragedije u nezdravim društvima, a Crna Gora je, na žalost, takvo društvo, dodatno podižu mrzilački talog sa društvenog dna.

MONITOR: Ove sedmice podnijeta je prijava protiv policijskog službenika zbog sumnje da je dostavio srpskim tabloidima privatni snimak žrtve samoubistva. Isti tabloidi su na sličan način izvještavali o zločinu na Cetinju. Šta su mehanizmi za borbu protiv tabloidizacije?

VUKOVIĆ: Tabloidizacija medija na balkanski način je rezultat spoja burazerskog kapitalizma i lokalnog primitivizma i poganluka. Bojim se da su svi raspoloživi legalni mehanizmi nedostatni za borbu koju pominješ, čak da tim mehanizmima rukuju najčestitiji ljudi.

MONITOR: Obilježava se Dan novinara. Mijenja li se nesto od jubileja do jubileja?

VUKOVIĆ: Ne vidim da se išta značajno nabolje dešava, na žalost. Imamo sada nešto bolje medijsko zakonodavstvo, ali ćemo tek vidjeti je li to nešto što će unaprijediti kvalitet novinarstva u Crnoj Gori. Nacionalni javni emiter RTCG se dodatno kompromituje pod nezakonitim menadžmentom, a kvalitetni novinari napuštaju profesiju nezadovoljni statusom i zaradama. Ne zvuči optimistično.

MONITOR: Kad premijer tvitne God bless the USA  koja se čula na inauguraciji Donalda Trampa, nakon sto mu drugi put čestita mandat, šta pomislite?

VUKOVIĆ: Lično me je bilo sramota zbog ovakvog ljuboskuta, ali nije iznenađenje da jedan crnogorski japijevac, „maneken kapitala“, odnjihan u zipci neoliberalnog doživljaja svijeta klikće imperiji koja svojim demonima opsjeda cijeli svijet.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo