Povežite se sa nama

MONITORING

Kad ufati ne pušta

Objavljeno prije

13 godina

na

milomugi

Pojedini crnogorski funkcioneri toliko dugo praktikuju vlast na istom radnom mjestu da medijske internet arhive ne pamte kad su prvi put zaposjeli funkciju. Neki će na tim mjestima, kako stvari stoje, ostati i doživotno. Najčuveniji ovdašnji rekorder vlasti je naravno dvodecenijski vođa Milo Đukanović. On je gotovo 15 godina bio premijer Crne Gore. Četiri mandata je bio predsjednik Vlade – od 1991 do 2010, sa pauzom od 1998. do 2003. godine, kada je izabran za predsjednika države. Politiku je na kratko napustio 2006. Često se ističe da je Đukanović jedini biviši jugoslovenski lider koji je na vlasti od 1990. do današnjih dana.

,,Svjestan sam dužine svog političkog trajanja. Politika je moja djelatnost”, objašnjavao je nakon što je 2010. godine napustio državničke funkcije o ostao tek šef DPS-a. Ne nedostaje znakova koji pokazuju da Đukanović i dalje vlada Crnom Gorom. ,,Nije moj manir da povlačim konce iza kulisa, a da javnu odgovornost prevaljujem na druge”, govorio je Đukanović 2007, kad je bio van svoje djelatnosti.

Što je Đukanović na nacionalnom, Miomir Mugoša je na lokalnom nivou. Gradonačelnik Podgorice postao je u julu 2000. godine, a prošlog ljeta opet je izabran za gradonačelnika glavnog grada. Tada je na jednom portalu organizovana anketa – da li Mugošu proglasiti za doživotnog gradonačenika. Anonimni glasač porkomentarisao je: „Podržavam ga za doživotnog predsjednika pod novim imenom =MITO (Mi omir+Ti to)”.

No, Mugoša nije dugo praktikovao samo mjesto gradonačelnika. U stilu kad ufati, ne pušta, gradonačelnik Podgorice imao je i podugačak staž ministra u Vladi Crne Gore. I funkciju ministra zdravlja zaposjeo je bio čitavu deceniju – od 1990. do novembra 2000. godine, sa pauzom od tri mjeseca koje je proveo naravno kao – ministar, ali rada i socijalnog staranja.

Da ponovo bude izabran za gradonačelnika, Mugošu prošlog ljeta nijesu spriječile ni prijetnje koalicione SDP da će napustiti savezništvo ako opet bude izabran. Mugoša je, bez obzira, izabran zahvaljujući glasu poslanika Nove Bojana Vujačića, nakon čega su se odbornici međusobno optuživali za trgovinu i prodaju glasova.

„Demokratija i matematika imaju sličnosti, a ne možete nekog ko je većina proglasiti manjinom”, prokomentarisao je Mugoša nakon što je izabran. Mugošina matematika jasna je. No, nesmjenjivost kažu i nema veze baš sa demokratijom.

Mugoša nije jedini crnogorski gradonačelnik rekorder. Nusret Kalač, gradonačelnik Rožaja odolijeva smjeni evo 18 godina. Prvi put je za gradonačelnika tog gradića na sjeveru izabran daleke 1993. godine, kao tridesetjednogodišnjak. Od vladanja napravio je kratki predah – od 1997. do 1998. godine radio je u AD Gornji Ibar.

„Nema formule za politički uspjeh. Potrebna je jaka partija da vas podržava”, objašnjavao je svojevremeno Kalač svoju gotovo dvodecenijsku karijeru na mjestu predsjednika opštine. Provjerio čovjek: počeo je gradonačelničku karijeru kao član SDP –a onda se samounprijedio u DPS kadar. Kada se za gradonačelnika kandidovao prošle godine, peti put, objasnio je da „mora da završi neke nedovršene poslove”. A posla ne fali.

Na istom radnom mjestu naradio se i potpredsjednik Skupštine Rifat Rastoder. On je na toj funkciji od daleke 1998. Ranko Krivokapić je Rastoderu četvrti šef. Prethodno je sa mjesta predsjednika Skupštine ispratio Svetozara Marovića, Vesnu Perović i Filipa Vujanovića. I Krivokapić će ubrzo ući u rekordere vlasti, koji su na istoj funkciji prebacili deceniju. Za predsjednika parlamenta izabran je 2003. godine. Iste godine za predsjednika države izabran je Filip Vujanović. I on je još tamo.

Među rekorderima u zadržavanju funkcije sigurno je i Zoran Đurišić, direktor Montenegro erlajnsa. Đurišić je prvi i jedini direktor nacionalne aviokompanije osnovane oktobra daleke 1994. godine. Nakon što je posljednji put izabran, mediji su podsjetili da je u periodu otkako je Đurišić na čelu Montenegro erlajnsa, JAT promijenio čak devet direktora! U Montenegro erlajnsu su se mijenjale samo stjuardese.

Nije to jedini slučaj. Đoko Jočić je prvi i jedini predsjednik Ljekarske komore Crne Gore, koja je osnovana u julu 1994. godine. Za 18 godina koliko je na čelu Ljekarske komore, Jočić je uspio da ne stane na stranu niti jednog pacijenta, niti da kazni bilo kog ljekara u Crnoj Gori zbog propusta. Pronašao formulu.

U vrhu liste je i dugogodišnji predsjednik Saveza samostalnih sindikata (SSSCG) Danilo Popović. Popović je na čelu Sindikata bio od 1990. do 2008. godine, nakon čega je do nedavno bio predsjednik Skupštine Sindikata. Posao u Sindikatu donio mu je još čitav niz uticajnih i profitabilnih funkcija – od Savjeta za privatizaciju, preko niza upravnih odbora manjih i većih preduzeća, do aktuelnog zvanja predsjednika Upravnog odbora Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju.

Popović je ove sedmice kazao da ,,da nije u Savezu bio zbog nadoknade, već da bi pomogao SSCG da postane jaka i stabilna institucija”. Radio je kaže iz entuzijazma i ,,dijelio sudbinu ostalih radnika kojima duguju zarade”. Greota od Boga.

Među ministrima rekorderima je definitivno Milutin Simović koji je mjesto ministra poljoprivrede napustio 2010. godine, nakon 12 godina ministrovanja. Prvi put je izabran 1998. godine. Njegov tadašnji pomoćnik Milosav Anđić još je tamo. I poljoprivredni razvoj je đe je bio.

Isto toliko vremena, 12 godina, na mjestu šefa Agencije za nacionalnu bezbijednost bio je Duško Marković, što je rijedak primjer tako dugog trajanja na tako osjetljivom i zahtjevnom mjestu. Marković je otuda „šampion tajni”.

Među rekorderima je i Zoran Đikanović, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti. Na tu funkciju je izabran 2002. godine, a član Komisije postao je dvije godine ranije. Tu je i Ana Mišurović, direktorica Centra za ekotoksikološka istraživanja koja je na tom mjestu takođe prebacila deceniju.

Moguće da ima onih koji su izostavljeni sa naše liste dugovjekih u vlasti. A moguće da će neke od pobrojanih i naša djeca pamtiti po funkcijama koje kao da su se zalijepile za njih.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

Izdvojeno

POLITIČKA KRIZA JOŠ BEZ RJEŠENJA: Blokadom na blokadu

Objavljeno prije

3 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Dok obesmišljavaju demokratske principe i institucije, neko na državnom nivou, neko u lokalu, zavisno od interesa, partije se spremaju za izbore u Nikšiću koji su zakazani za 13. april.  Za još jedan, što bi rekli, „praznik demokratije“

 

 

“Parlamentarce koji vole podijum i blokade – da pošaljemo na par dana nezasluženog odmora. Mi jesmo za dijalog i kompromis – ali zbog prestanka mandata sutkinje Dragane Đuranović (koja je pritom uzela pozamašnu naknadu) ostaće na hiljade penzionera koji nemaju novca za grijanje i hranu i ne mogu više da čekaju njihovu milost kao fatamorganu”, tvitnuo je krajem sedmice premijer Milojko Spajić. Nije pojasnio šta konkretno znači mjera “par dana nezasluženog odmora” za opoziciju, koja blokira rad parlamenta otkako je penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đurović. Opozicija tvrdi da je na djelu  “ustavni puč”.  U pozadini bojkota, ali i penzionisanja sutkinje Đuranović, o čemu je Monitor već više puta pisao,  priča je o političkoj borbi za prevlast u Ustavnom sudu, tokom koje Ustav i vlast i opozicija tumače kako im kad odgovara. DPS želi da stvari vrati u pređašnje stanje kada su tri njihova partijska vojnika u Ustavnom sudu mogla da blokiraju sve.

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić još nije pojasnio koju je kaznu namijenio poslanicima opozicije koji su prethodne sedmice blokadom Skupštine blokirali i usvajanje budžeta. Mandićevi partijski saborci smatraju da je “previše tolerantan”, kako je to ove sedmice kazao poslanik Jovan Vučurović. Prema poslovniku, predsjednik parlamenta može poslaniku koji ometa rad plenarne sjednice oduzeti riječ, izreći opomenu i udaljiti ga iz plenarne sale na 15 dana. Moguće da je Spajić  mislio na udaljenje poslanika na 15 dana.

Mandić još nije zakazao nastavak sjednice Skupštine na kojoj bi trebalo da se raspravlja o budžetu.  U video obraćanju saopštio je da će Skupština  odluku o rješenju blokade parlamenta donijeti kroz dijalog parlamentarne većine i opozicije.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZA U BUDVI: Sjednica parlamenta pod znakom pitanja

Objavljeno prije

3 dana

na

31 Januara, 2025

Objavio:

Rok za konstitusanje skupštine opštine Budva ističe 12. februara. Održavanje nove sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, trenutno je krajnje neizvjesno

 

 

Na vanrednoj elektronskoj sjednici Vlade u kasnim večernjim satima 27. januara, pred isticanje zakonskog roka, zakazana je nova sjednica budvanskog parlamenta za 11. februar ove godine, sa početkom u 9 časova. Već sjutradan, 12. februara, ističe rok za konstitusanje skupštine opštine Budva, kojim je propisano da ukoliko se do tog dana parlament ne uspostavi, na redu je raspisivanje novih, trećih lokalnih izbora u ovoj  opštini za manje od  godinu dana.

Održavanje  sjednice na kojoj se do ponoći  toga dana mora izabrati predsjednik parlamenta, krajnje je neizvjesno.

Iz koalicije Za budućnost Budve, lidera Mladena Mikelja, pozvali su nadležne da smijene Nikolu Jovanovića sa mjesta potpredsjednika Opštine. Kao uslov za održavanje sjednice traže od  Ministarstva javne uprave da sprovede svoj nalaz iz decembra prošle godine, po kojem je Jovanović nezakonito imenovan na potpredsjedničku funkciju, bez obavezujuće saglasnosti Skupštine .

Jovanovića je na mjesto potpredsjednika opštine Budva imenovao predsjednik Milo Božović iz pritvora u Spužu, smijenivši prethodno potpredsjednicu Jasnu Dokić. Ministar Ministarstva javne uprave (MJU) Maraš Dukaj donio je rješenje po kojem je imenovanje Jovanovića nezakonito, ali se na tome sve završilo. Nijesu preduzeti naredni koraci.  Ministar je takođe tražio razješenje Božovića u martu prošle godine, ali se ni po tom pitanju nije ništa desilo.

Iz koalicije Za budućnost Budve  mogu se čuti optužbe da ministar Dukaj potezima u poslednja dva mjeseca, odrađuje posao za povratak DPS-a na vlast u Budvi nakon osam godina.

Nemoć ili opstrukcija Ministarstva javne uprave u slučaju Budve, doveli su do toga da Budvom danas upravljaju osobe koje u uređenom društvu to nikako ne bi mogle. U aprilu se navršavaju dvije godine od kada se opštinom rukovodi iz Spuža. Predsjedniku najpoznatije crnogorske turističke opštine potvrđena je optužnica za teška krivična djela, kriminalno udruživanje i trgovina narkoticima.

Drugi uslov Mikeljeve koalicije da se sjednica uopšte održi jeste da njoj prisustvuju isključivo odbornici. Ukoliko bi se ispunio zahtjev da Jovanović bude smijenjen, on neće moći prisustvovati odlučujućoj sjednici, jer nije odbornik, što može pokolebati njegove sledbenike u namjeri da glasaju za opciju vraćanja DPS-a na vlast.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 31. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje

Objavljeno prije

1 sedmica

na

24 Januara, 2025

Objavio:

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora

 

Propao je još jedan pokušaj skupštinske većine da usvoji predloženi Zakon o budžetu za 2025. godinu. Opozicione  snage predvođenje DPS-om onemogućile su održavanje zasijedanja. Utisak je da se vladajuće partije  nijesu zbog toga baš potresle. Politika, izgleda, ima primat nad ekonomijom, posebno pred lokalne izbore u Nikšiću i Herceg Novom koji će se održati 13. aprila. Neki skeptici sumnjaju da neusvajanje budžeta može vlastima  poslužiti kao pokriće za dolazeće probleme u crnogorskoj ekonomiji.

Uglavnom,  u Vladi je usvojena Odluka o privremenom finansiranju. I njena primjena je započela, uz već poslovično kašnjenje od nekoliko dana. Zbog toga  su kasnile isplate takozvanih socijalnih davanja (penzije to nijesu).

Ministar finansija Novica Vuković poručuje kako njih u Ministarstvu “vrlo uznemirava” iščekivanje da predloženi budžet bude usvojen. I naglašava kako su oni dali sve od sebe da budžet bude usvojen u redovnoj proceduri, krajem prošle godine.

To i nije sasvim tačno.  Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti  (član 33) propisuje da “predlog zakona o budžetu države utvrđuje Vlada i do 15. novembra ga dostavlja Skupštini”, Vlada Milojka Spajića nije obavezu obavila u propisanom roku. Zakasnili su tri dana i nijesu se, ni riječju, potrudili da to kašnjanje obrazlože. Da je Vlada svoj posao završila na vrijeme  postojala je mogućnost da ovogodišnji budžet bude usvojen prije decembarskog sukoba vlasti i opozicije. I blokade parlamenta.

Susjedne Srbija i Hrvatska ovogodišnje budžete usvojili su u novembru. Istog mjeseca je i EU dobila zajednički budžet za 2025. godinu. U Crnoj Gori to se tradicionalno obavi zadnjih dana decembra. Na brzinu. Naknadno, građani i njihovi narodni predstavnici čude se stavkama koje su našle svoje mjesto u budžetu. Ili nijesu.

Sad smo se uvjerili kako uvijek može gore. Odnosno, da je možda bolje imati bilo kakav budžet nego nemati nikakav. Možda.

Privremeno finasiranje ima ograničene domete. Prema pomenutom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ovako je:  “Ako se zakon o budžetu države ne donese do 31. decembra tekuće, za narednu fiskalnu godinu, Ministarstvo finansija, do njegovog donošenja, potrošačkim jedinicama mjesečno odobrava sredstva do iznosa 1/12 (jedne dvanaestine) stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini”. To znači da Vlada može imati tehnički/administrativni problem sa budućom isplatom plata i penzija. Novac, trenutno, nije problem. Ali jeste to što su potrebni iznosi, nakon primjene programa Evropa sad 2 i očekivanog redovnog januarskog usklađivanja penzija, veći od prošlogodišnjeg prosjeka.

“Vlada sve finansijske obaveze može servisirati bez problema do kraja prvog kvartala ove godine”, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković, uz ocjenu da bi se problemi mogli pojaviti krajem prvog kvartala (april) kada državu očekuje otplata dijela duga u iznosu od 500 miliona. “Mi nemamo taj novac. To znači da bismo morali da se zadužimo novim kreditom, kako bi pokrili, to jest refinansirali stari”.

Problem je dvostruk. Prije nego Skupština odobri njen plan zaduženja u 2025., Vlada ne može tražiti nove kredite. Pride, i sama činjenica da budžet i paket pratećih zakona nijesu usvojeni u redovnom roku, državu dovodi u cajtnot i utiče na cijenu neophodnih zaduženja (veća kamata).

Na taj dio priče fokusira se Miloš Vuković, izvršni direktor Fideliti konsaltinga. Po njegovom mišljenju, država će teško održati obećanje da novim kreditima neće finansirati tekuće rashode i rashode fondova zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja. Oni su značajno uvećani nakon odluke Vlade da značajno smanji, odnosno ukine, doprinose za PiO i zdravstveno osiguranje. I to već stvara ozbiljan deficit u državnoj kasi.

„Predloženo zaduženje Crne Gore, gdje je plan da se u naredne tri godine zadužimo tri milijarde, od čega dvije milijarde za vraćanje starih dugova, zapravo znači da su se stare prakse nastavile”, kazao je Miloš Vuković.

Ministar finansija reaguje na takve analize. “Da bi se davali komentari, mora se poznavati dinamika isplata po mjesecima. Da su došle na naplatu obveznice u januaru pitam analitičare kako bi se to servisiralo. Proces servisiranje duga je sada zaustavljen i neizvjesno je servisiranje tih obaveza u narednom periodu. Mogu se servisirati iz depozita, a prioritet su mandatorni troškovi (plate, penzije, socijalna davanja)”, objašnjavao je Novica Vuković u parlamentu, ne baveći se onim što se podrazumijeva – da država, bez novih zaduženja, nema novca za redovne troškove i otplatu/refinansiranje dugova koji dospijevaju za vraćanje. Samo je upozorio: “Ako se ne plati jedna rata, sve dospijeva na otplatu. Recimo, ako ne platimo ratu za autoput dospjelo bi 650 miliona eura”.

Treba primijetiti da su se analitičari bavili realnim podacima o očekivanim prihodima i rashodima državne kase, a ne hipotetičkim šta bi bilo da je bilo. Otuda i njihova ocjena da, ukoliko su vladini podaci o postojećim depozitima i očekivanim budžetskim prihodima tačni, Vlada do proljeća – i u modu prvremenog finansiranja – neće imati problema sa izmirenjem svojih obaveza. Ukoliko bi, međutim, u privremenom stanju  dočekali kraj marta i april, državi bi zaprijetio bankrot.

Političari su se radije fokusirali na ono što bi im kod glasača moglo donijeti  poene, prije svega na (ne)mogućnost uredne isplate penzija i plata. I najavljene povišice koje, dijelom, zavise i od usvajanja paketa zakona koji čekaju normalizaciju stanja u državnom parlamentu.

Prije svega to se odnosi na izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO). Bez njega, potvrdio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić nema obećanih penzija od 450 eura za blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera. Mada smo , između redova, shvatili i da novac potreban za tu namjenu nije precizno opredijeljen u predloženom budžetu za ovu godinu. “Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju”, konstatovao je ministar Gutić.

Redovna povišica penzionerima koji imaju penzije veće od 450 eura ne bi trebala doći u pitanje. Očekuje se da će ona biti realizovana već uz februarske isplate, nakon što Monstat zvanično saopšti  podatke o rastu zarada i inflaciji, na osnovu kojih će se izvršiti redovno januarsko usklađivanje penzija. Tu bi problem mogao biti političke, a ne finansijske prirode, ukoliko se obistine pesimističke prognoze da će očekivano povećanje biti manje od najavljenih 50-60 eura za svakog penzionera koje je obećavao premijer Spajić. Te računice biće poznate najkasnije do kraja naredne nedjelje.

Dodatno pitanje glasi: treba li predloženi budžet da, prije usvajanja, pretrpi izmjene koje nijesu samo kozmetičke prirode? Recimo, u prijedlogu ovogodišnjeg budžeta za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za 2024. godinu. To, kazao je  tadašnji direktor UP Zoran Brđanin, znači da neće biti novca za angažovanje novih policajaca, pa čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije (nezvanično, riječ je o približno 200 osoba). „To nam je nekih milion i po“, rekao  je Brđanin. Vlada  je, u međuvremenu, pokrenula proceduru zapošljavanja više od 800 policajaca. Njima, kada budu primljeni u policiju, treba dati platu, uniformu, opremu i naoružanje… Obučiti neobučene. Tih para, a riječ je o makar 500 hiljada eura mjesečno samo za plate, u ovom budžetu nema.

Budžetskih stavki koje će, vjerovatno, zahtijevati više novca od planiranog ima još. Kao i onih, na strani prihoda, gdje bi priliv novca mogao biti manji od očekivanog. Najvažnije je ipak  pitanje:  šta ako ovogodišnji budžet ne bude usvojen u, sve kraćem, periodu koji će državi omogućiti relativno normalno funkcionisanje?

Za razliku od nekih drugih zemalja, Crna Gora nema propis koji predviđa pad vlade ukoliko budžet ne bude usvojen u nekom propisanom roku. Isto važi i za parlament. Bez zakona o vladi i Skupštini, političarima je sve dato na volju. Građanima preostaje da se uzdaju u njihov zdrav razum i strah od budućih izbora.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo