Povežite se sa nama

DRUŠTVO

I ćorak je metak

Objavljeno prije

na

Dva posljednja dana februara 2012. u Skupštini Crne Gore divaniće se o povjerenju Vladi i sličnom. Zbog odluke Vlade da preuzme dug Kombinata aluminijuma Podgorica od 22 miliona eura, 29. februara, na inicijativu SNP-a, raspravljaće se o nepovjerenju Vladi. Dan ranije na dnevnom redu će biti nešto za šta još nije precizno utvrđeno šta je. Koliko se zasad zna, Vlada će Skupštini predložiti neke zaključke, pa će, ako oni budu podržani, biti podržana vladina politika oko KAP-a. O sudbini Vlade ne treba brinuti, šanse da DPS ne obezbijedi 41 glas u parlamentu u domenu su teorije. Počelo je time što je, nakon odluke Vlade da preuzme prvi KAP-ov dug, premijer Igor Lukšić najavio da će parlamentu uputiti inicijativu da se izjasni o povjerenju Vladi kada je u pitanju KAP i vođenje ekonomske politike. Objasnio je da je to potrebno kako bi se znalo da li Vlada ima mandat da nastavi da rješava taj problem. Kavgu su zametnuli ministri iz SDP-a. ,,Ministri za informaciono društvo i saobraćaj, Vujica Lazović i Andrija Lompar i ja smo bili protiv toga, kao i uvijek kada je bilo riječi o KAP-u”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović. Najavili su da će ,,na vrijeme” dati partijski stav u vezi vladinog vraćanja duga Kombinata aluminijuma Podgorica. To vrijeme još nije stiglo. SDP nije obnarodovao šta je Vlada, koja je prethodno dala bankama garancije da će KAP vratiti kredite, mogla da uradi osim da dug – preuzme. Mogla je, fakat, i da ga vrati odjednom, ali za to nema para. Ne zna se ni kako će skrpiti za vraćanje na rate, naročito kad na naplatu stignu ostali milioni. Njih 132.

Kad je skupštinska komisija za praćenje i kontrolu privatizacije raspravljala o Kombinatu aluminijuma, prihvaćeni su zaključci opozicije da je privatizacija bila nezakonita i štetna za državu. SDP nije bio tu. Ni da podrži vlast, ni opoziciju. Nijesu ponudili čak ni izgovor da im je poslanica Hidajeta Bajramspasić zavijana.

Sve to, naravno, ne sprječava SDP da bude – odlučan. ,,KAP je sistem pogrešnih koraka, zato i stižu sankcije, koje će biti teške za Crnu Goru, ali one moraju imati i političku odgovornost, do nivoa onoga što je svako zastupao u trenutku preuzimanja odgovornosti za veliki iznos u budžetu Crne Gore. Naravno, to na kraju mora biti uputna poruka da stajanje iza neke odluke, znači i punu odgovornost”, objasnio je ovih dana predsjednik SDP-a i parlamenta Ranko Krivokapić.

Veoma dosljedno SDP uzgaja tu logiku – naši ministri su glasali protiv, dakle, naša partije nije odgovorna; važno je ko iza čega stoji, a ne ko u Vladi sjedi. Ne isplati im se, pa se prave da ne znaju: jedno je reći da voz ide prebrzo, drugo povući kočnicu.

Funkcioneri SDP-a redovno podsjećaju kako su bili i protiv privatizacije Telekoma i prodaje telekomunikacione infrastrukture i da su zato izašli iz svih privatizacionih tijela. Tražili su i kontrolno saslušanje Vrhovne državne tužiteljke Ranke Čarapić povodom afere Telekom. Nakon petosatnog saslušanja zaključili su da im nije problem da sačekaju još dva mjeseca. Važno je da se okreće. I da SDP izgleda kao da se nešto pita. Uostalom, ko može da dokaže da nijesu, u sebi, opsovali svaku paru koju su s DPS-om potrošili.

Potpredsjednik socijaldemokrata Vujica Lazović umije da primijeti kako se njegova partija ne slaže sa DPS-om ,,u dijelu ekonomije oko funkcionisanja i opstanka državnog vlasništva i državnih preduzeća”. Krivokapić uočava da neoliberalni koncept predstavlja najveću prijetnju za nezavisnost Crne Gore i njen evropski put. Mora da se naš prekaljeni socijaldemokrata po zadatku ubacio u vlast, da oslabi neprijateljske kapitalističke redove.

Zbog neslaganja o krupnim odlukama ozbiljne partije izlaze iz vlade. Ali, to je SDP. Bilo da je riječ o 132 miliona ili o neslaganjima po pitanju broja sadnica malina koje će dogodine biti zasađene, posljedice su iste. Nikakve.

Godinama traje priča hoće li ministarstvo unutrašnjih poslova kontrolisati policajce u ovoj državi. SDP čvrsto zastupa stav da Upravi policije treba da šefuje ministar unutrašnjih poslova. Razni odbori takvo su rješenje u Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima podržali. Onda dođu amandmani DPS-a koji će omogućiti da direktor Uprave policije samostalno odlučuje o zapošljavanju i raspoređivanju ljudi u toj službi. Time sva priča o policiji koja nije pod direktnom kontrolom predsjednika Vlade, to jest DPS-a, pada u vodu. Svoje amandmane DPS može izglasati i bez SDP-a. Eto, opet, omiljene pozicije socijaldemokrata – oni su mislili najbolje, ali nijesu krivi što je drukčije ispalo.

Tačno je, jednom su išli do kraja. Uoči lokalnih izbora u Podgorici 2010. rekli su da više neće glasati za to da Miomir Mugoša bude gradonačelnik. Kad je došlo vrijeme za to, nijesu glasali, koalicija između DPS-a i SDP-a u glavnom gradu je raskinuta. Dan danas Vujica Lazović zna da se pohvali da je SDP na primjeru Podgorice pokazao svoj ,,politički šarm i prinicipijelnost” i da su njegovi politički konkurenti ostali zbunjeni kada su vidjeli da su ispunili svoje izborno obećanje. Na osnovu koalicionog sporazuma SDP-u je u opštinskoj vlasti Podgorice, uključujući sekretare, direktore i pomoćnike, pripadalo 17 funkcija. Izgubili su ih. Sreća te su tako široka polja crnogorske državne administracije. Ko za savjetnika, ko za pomoćnika – nijedan kadar SDP-a nije ostao nezbrinut. Koalicija na državnom nivou je stabilna. Količina privilegija kojima SDP raspolaže i njihovi nadnaravni napori da se što više udalje od odgovornosti dobijaju dimenzije zbog kojih više nije pitanje kako SDP trpi DPS, nego obrnuto.

Kažu da su u streljačkim strojevima neke puške napunjene ćorcima. Nada da je baš njihov metak bio ćorak valjda može strijelcima da donese mirniji san, ali ne mijenja činjenicu da su u stroju bili. I pucali.

Jako bi volio SDP kad bi stvarnost bila fotografija. Da se zabilježi kad njihovi ministri glasaju protiv, kad ne dignu ruku za Mugošu ili za DPS-ove amandmane, ali ne i šta se desilo poslije. Uprkos njihovim ozbiljnim naporima, vrijeme se, ipak, ne da zaustaviti. Ono koje dolazi je vrijeme plaćanja. Zasad je izvjesno da će platiti građani Crne Gore. Pitanje je samo – kada će neko platiti njima.

Esad KOČAN

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo