Istraga američkih vlasti i postupak pred Okružnim sudom u Njujorku protiv Mađar Telekoma – čiji su menadžeri u privatizaciji Crnogorskog Telekoma (CT) falsifikovali četiri ugovora – okončani su nagodbom sa tamošnjom Komisijom za hartije od vrijednosti kojom će, skupa sa Dojče Telekomom, kompanija „zbog inostranih kriminalnih radnji” isplatiti preko 95 miliona dolara kazni. U saopštenju Ministarstva pravde SAD od 29. decembra 2011. odaje se priznanje za pomoć u istrazi osobama i „međunarodnim partnerima” iz Švajcarske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Makedonije… A Crna Gora? Ne pominju je.
U „njujorškoj” nagodbi ne nalaze se bilo kakva ograničenja koja bi blokirala jurisdikciju crnogorskoga tužilaštva da pokrene postupak protiv podmićenih domaćih zvaničnika i povezanih lica. Da li će do toga doći?
Specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović se 5. januara oglasila tvrdnjom da navodno „od ranije prikuplja podatke i provjerava navode finansijskog izvještaja revizora u vezi sa zaključenjem ugovora u postupku privatizacije” i ukazuje na „okolnost da je zaključeno poravnanje jedna nova činjenica i sadržaj tog sporazuma u ovom trenutku nam nije poznat”.
No, zaboravila je da saopšti da je crnogorsko tužilaštvo već vodilo istragu o privatizaciji CT-a, te da se u toj istrazi, po ko zna koji put uostalom, teško kompromitovalo.
U vrijeme dok je 2005-2007. vođena ili, tačnije, simulirana istraga na čelu tužilaštva je bila Vesna Medenica, sadašnja predsjednica Vrhovnog suda i Sudskog savjeta. Ona je 2007. obavijestila upravu CT-a da je donijela službeni zaključak kako je privatizacija, sa stanovišta našeg pravosuđa, besprijekorno čista!
Po logici stvari i pravilima postupka, Medeničina istraga je morala obuhvatiti i provjere navoda iz izvještaja revizora Mađar Telekoma o privatizaciji CT-a, odnosno, ugovore koje sada pominje Đurđina Ivanović.
A nalazi revizora i nezavisnih pravnih savjetnika Mađar Telekoma su još tokom istrage Vesne Medenice jasno ukazivali na postojanje kriminalnih transakcija. No, Medenica je potpuno ignorisala takve činjenice. Iako je unutrašnja istraga u Mađar Telekomu o korupciji pri kupovini CT-a okončana tek krajem 2009, Medenica je obustavila istragu o tome dvije godine ranije!
Naime, rukovodstvo Mađar Telekoma početkom 2006. je dobilo analizu finansijskih izvještaja za 2005. koju je sačinio revizor PricewaterhouseCoopers Könyvvizsgáló és Gazdasági Tanácsadó Kft. Oko privatizacije CT-a revizor je tada „identifikovao dva ugovora čija priroda i poslovne namjere nijesu bile jasno iskazane”.
U februaru 2006. je Odbor za reviziju Mađar Telekom angažovao White & Case, nezavisne pravne savjetnike i investigatore, kako bi obavili unutrašnju istragu o „nelegalnim plaćanjima”. Odbor za reviziju Mađar Telekoma je 2. decembra 2009. dostavio Bordu direktora kompanije Finalni izvještaj, koji sadrži zaključke da „nema dovoljno dokaza da se utvrdi da su sedam miliona eura troškova vezanih za četiri konsultantska ugovora… napravljeni za legitimne poslovne svrhe” , zatim da „postoji potvrdan dokaz da su pomenuti troškovi služili u neispravne svrhe”, itd.
No, kako rekosmo, Vesna Medenica je 2007. obustavila istragu o ovim teškim krivičnim djelima koja su markirana i u američkoj istrazi. U Finansijskom izvještaju za 2008. CT-a, koji je dostupan javnosti na internet stranici kompanije, o crnogorskoj istrazi navodi se sljedeće:
„Godine 2007. Vrhovni državni tužilac Republike Crne Gore obavijestio je Odbor direktora CT-a o svom zaključku da ugovori koji su predmet unutrašnje istrage u Crnoj Gori ne sadrže elemente koji se mogu protumačiti kao kriminalne radnje na osnovu kojih bi se u Republici Crnoj Gori mogle podnijeti tužbe”.
Još gore, Medenica je 2007. zaključila istragu, iako je CT, upravo zbog unutrašnje investigacije o korupciji, probijao sve zakonske rokove za objavljivanje rezultata za prvu godinu postprivatizacionog poslovanja. Sve opisane činjenice nijesu bile osobita tajna; na primjer, čak je rukovodstvo Mađar Telekoma 21. decembra 2006. objavilo saopštenje u kojem crno na bijelo stoji:
„Očigledno je da su neki zaposleni u Mađar Telekomu, kao i CT-u, Telekomu i Monetu (sadašnjem T-mobile-u – prim.a.), ometali istragu o spornim ugovorima, uništavali i mijenjali elektronske dokumente i ometali istragu. Kompjuterski vještaci iz firme, koja je pomagala u istrazi, otkrili su da deset računara, dodijeljenih sedmorici zaposlenih, sadrže dokaze da su dokumenti izbrisani sa hard diska, kao i da je korišćen softver za njihovo trajno uništavanje. Istražitelji su konstatovali da izbrisani elektronski dokumenti uključuju i one koji su u vezi sa spornim ugovorima” .
Mađar Telekom je tada jasno naveo da postoje četiri sporna ugovora za konsalting koje je sklopio CT i da „nije jasno ko su stvarne ugovorne strane, kao i da se ne navode usluge koje treba da joj budu obezbijeđene, da njihov cilj nije ispravan, kao i da su sumnje revizora bile opravdane”.
Međutim, Vesni Medenici kao vrhovnoj državnoj tužiteljki, ništa od toga nije bilo sporno, jer je očigledno da su njen blanko imunitet uživali visokorangirani akteri i povezani insajderi u kriminalnim poslovima privatizacije CT-a.
Uostalom, od juna 2003, kada je imenovana za vrhovnu državnu tužiteljku, pa do decembra 2007. kada postaje predsjednica Vrhovnog suda, Medenica je, osim CT-a, neposredno uspjela ili pokušala da zataška i niz drugih najkrupnijih crnogorskih privatizacionih afera.
Aco, Duško i ostali
Kakva je uloga u privatizaciji CT-a Aca Đukanovića, većinskog akcionara Prve banke?
Njemu je 2007. prodata bivša upravna zgrada CT-a veličine 1.472 kvadrata u centru Podgorice za svega 1,1 milion eura . No, mlađi Đukanović je, sa katastarskim statusom „kupac”, suvlasnik i moderne poslovne zgrade u Podgorici gdje je, osim Hipo Alpe-Adria banke (HAAB), takođe i sjedište uprave CT-a i njegove Prve banke.
I ta činjenica dovodi nas do Duška Kneževića, tajkuna, koji je, prema saznanjima Monitora, vlasnik of-šor Fieste Investments Ltd. koju je američka Komisija za hartije od vrijednosti tretirala za jedan od ukupno četiri lažna konsultantska ugovora iz afere privatizacije CT-a. Naime, investitor zgrade u kojoj su se smjestili CT i Prva banka, bio je Fininvest, Kneževićeva firma. Dio zgrade je bespravno podignut na opštinskom zemljištu, no Miomir Mugoša se nije glasno bunio.
Kako smo ranije pisali, radovi na tom objektu su započeti prije nego što je CT (tada pod imenom Telekom Crne Gore a.d.) privatizovan a iz izvještaja o poslovanju te kompanije za 2002. se doznaje da je Fininvestu te godine isplaćen avans koji se odnosi na „izgradnju nove poslovne zgrade u Podgorici”.
MUP Crne Gore je tužilaštvu Vesne Medenice najkasnije 2004. dostavio službenu zabilješku o Telekomu Crne Gore, tada državnom preduzeću, sa činjenicama o kriminalnoj djelatnosti još od 1998. kada se kompanija izdvojila iz sastava Javnog preduzeća Pošta, Telegraf i Telekomunikacije Crne Gore. U to vrijeme u rukovodstvu Telekoma Crne Gore bili su Oleg Obradović i Miodrag Ivanović.
Obradović je sada predsjednik Borda direktora Prve banke, dok Ivanović u toj banci ima 1,62 odsto akcija (osim toga je i kum Aca Đukanovića).
Baš u vrijeme kada je Mađar Telekom krajem 2006. objavio saopštenje o nastojanjima pojedinih službenika u Podgorici da unište dokaze o najmanje četiri lažna ugovora kojima su podmićivani crnogorski zvaničnici i povezana lica, dotadašnji izvršni direktor CT-a, Milan Perović, „sporazumno je napuštio kompaniju zbog nastavka karijere u inostranstvu”.
Perović je blizak Milu i Acu Đukanoviću, pa je, nakon „karijere u inostranstvu”, krajem 2009. imenovan za predsjednika Borda direktora Prve banke a od sredine 2011. je glavni izvršni direktor banke.
Vladimir JOVANOVIĆ