Povežite se sa nama

MONITORING

Bitka za moć u klupku intriga i podvala

Objavljeno prije

na

Afera listing, nalik pirotehničkom gromu, na trenutak je osvijetlila klupko intriga i podvala što se plete oko kormila izvršne vlasti. To je, nakon napisa i spekulacija o Fabrici duvana Tara u Mojkovcu i Bemaksa, već treća afera ove godine koja, različitim intenzitetima, pogađa čelnike Vlade: Igora Lukšića, Duška Markovića i Milana Roćena. No, premijer je, makar na papiru, najjači igrač i podigla se urnebesna medijska prašina. Lukšić se listingom našao na brisanom prostoru, intimno šokiran otvorenom dilemom da li su ga i po čijem nalogu neposrednoj paljbi izložili iz Uprave policije (UP), dakle one vladine službe koja bi morala da se pobrine za efikasnu istragu ukoliko je, kako se tvrdi, listing sračunat da se premijer kompromituje lažnim podacima.

U svakoj varijanti, službeno i neslužbeno emitovanoj, telefonski listing koji se 4. decembra pojavio u Danu je potekao iz UP-a. Uprkos tvrdnjama o svim ispoštovanim procedurama i normativima u pristupu i dostavljanju listinga Darka Šarića, činjenica je da je jedan policijski dokument, originalan ili falsifikovan, poslužio kao osnovica za kompromitaciju Lukšića, ili barem njen pokušaj.

No, uklanjanje Veselina Veljovića je pitanje o kojem Lukšić, uprkos ustavnim i zakonskim ovlašćenjima, nije mogao sa autoritetom i promptno odlučiti neđeljama.

Konačno, nađena je forma, pa je na sjednici Vlade 22. decembra usvojen prijedlog novog Zakona o unutrašnjim poslovima (policiji), koji je agendom Lukšićeve vlade rada bio predviđen za usvajanje još jesenas. UP će se, nakon šest godina djelovanja kao poseban organ uprave, vratiti pod okrilje Ministarstva unutrašnjih poslova.

Teorijski ostaje mogućnost da Veselin Veljović bude opet izabran, jer je novim prijedlogom predviđeno da ministar unutrašnjih poslova, sada je to Ivan Brajović iz SDP-a, shodno čl. 44 Zakona o državnoj upravi, raspisuje konkurs i za izbor direktora UP-a koji je javan. Može se prijaviti bilo ko, pa i Veljović.

Ali, malo je vjerovatno da će se Brajović za njega odlučiti, jer procedura predviđa da šefa policije, po sprovedenom konkursu, imenuje ministar „po prethodno pribavljenoj saglasnosti Vlade”. Dakle – Igora Lukšića.

No, što je ANB? Ništa manja odgovornost od UP-a u aferi listing je i na Agenciji nacionalne bezbjednosti, koja je čl. 6 Zakona o ANB izričito zadužena za kontraobavještajnu zaštitu predsjednika Vlade. Zaključak glasi da su UP i ANB, činjenjem i nečinjenjem, teško zakazale u odnosu na svog poslodavca – Vladu i njenog premijera. Ceh je zasad platio samo Veljović.

Lukšić sadašnje šefove policije i ANB-a nije postavljao, već su oni dio kadrovskog paketa prethodnika, Mila Đukanovića, koji je u Vladu, za početak kao ministra bez resora, sredinom prošle godine doveo Markovića. O njihovim snažnim vezama i koordinaciji poteza govori i to da je Markovićev odlazak sa vrha tajne službe bio uvod i za drugu demisiju Đukanovića.

U narednoj fazi, kada je predložen za premijera, Lukšić je izabrao ili je morao izabrati Markovića, novog vicepremijera za politički sistem, unutrašnju i spoljnu politiku i ministra sa resorom pravosuđa.

Marković je zimus preuzeo šokantan popis operativnih ovlašćenja. On sada kao vicepremijer – hijerarhijski posmatrano trebalo bi da bude Lukšićeva desna ruka – nadzire poslove bezbjednosti (ANB) i unutrašnje poslove (UP), sistem odbrane, vanjsku politiku i međunarodnu saradnju; a kao ministar pravde je član Sudskoga savjeta, ima zakonima utvrđene opcije da može pokrenuti opoziv i predsjednice Vrhovnog suda i svakog sudije/sutkinje ponaosob, takođe može predložiti smjenu vrhovne državne tužiteljke.

Čelnici policije i ANB-a, Veselin Veljović i Vladan Joković, Markovićev su izbor, svako na svoj način. Veljović mu je zavičajni komšija i davno ga je preveo iz vojničke u policijsku službu. Joković je njegov pitomac, karijerni udbaš, od operativca do načelnika sektora i člana kolegijuma direktora tajne službe.

No, kriterijumi za izbor Veljovića i Jokovića su bili posve različiti. Veljović je bivši mlađi JNA oficir, nije, dakle, policajac od zanata. Za razliku od njega, Joković je kao rješenje za mjesto šefa tajne službe izbio pod egidom da bi Markovićev nasljednik trabao da bude profesionalac.

Ostaje sada da se vidi što će biti krajnji kadrovski rasplet afere listing; dio medija je najavio smjenu i Jokovića. Smjene šefova policije i tajne službe – sada u Veljovićevom slučaju odluka da se ne reizabere, Joković ima zakonom utvrđen mandat na pet godina – oduvijek je bilo testiranje odnosa snaga u vrhu vlasti, jer onaj ko postavlja direktore policije i ANB ima suštinsku moć.

Duško Marković je poručio u parlamentu kako su „smjene djelotvorne ako proizilaze iz tačno projektovanog cilja i ako imate dobra rješenja; mogu donijeti promjenu, ali ako projektovanom cilju nijesu upodobljene realne kadrovske promjene, to može biti promašen potez”.

Što je htio reći? Odgovor će dati naredna runda: izbor novog direktora Uprave policije. Ko će nametnuti svoga kandidata – biće na dvoru pitanje svih pitanja.

Bitka za vojnu službu

U sjenci raspleta oko afere listing paralelno se odigrava i sukob oko kontrole bezbjednosnih poslova u Ministarstvu odbrane. Nedavno je na dužnost v.d. pomoćnika ministra odbrane imenovan Ivan Mašulović, donedavni savjetnik za bezbjednost Igora Lukšića, takođe blizak sa Milanom Roćenom, koji je, kako smo izvještavali, krajem 2009. bio smijenjen od strane Duška Markovića sa mjesta načelnika Centra ANB-a u Podgorici. Nikada nije objavljeno što su bili razlozi za smjenu.

Tokom posljednje dvije-tri godine, Duško Marković je, skupa sa partnerima iz SDP-a, bio najaktivniji na sprječavanju formiranja Obavještajno-bezbjednosne službe (OBS) Ministarstva odbrane, posebne firme koja bi djelovala nezavisno od ANB-a.

Nakon smjene Mašulovića, usvojene su decembra 2009. izmjene Zakona o odbrani kojim se „obavještajni i kontraobavještajni poslovi u oblasti odbrane organizuju u okviru ANB”. Identičan djelokrug rada kasnije je definisan Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ANB.

Tako nije došlo do formiranja OBS-a, iako je upravo posebna vojna služba, nezavisna od klasične državne bezbjednosti, jedan od službenih zahtjeva dostavljen Crnoj Gori od strane NATO partnera.

Da misterija bude veća, predložena normativna akta o OBS-u su rađena po ugledu na rješenja iz zemalja NATO-a. Iako će OBS prije ili kasnije morati biti ustrojena ako Crna Gora želi punopravno članstvo u Alijansi, do toga nije došlo.

No, neposredno nakon imenovanja Mašulovića na dužnost u Ministarstvo odbrane, objavljeno je kako su tamo upućeni i pripadnici ANB-a, koji su „u cilju postizanja NATO standarda i interoperabilnosti” zaduženi „za prikupljanje i obradu tajnih podataka od značaja za odbranu”, što je agenda iz Drugog godišnjeg nacionalnog programa za MAP.

Prije nego je Mašulović preuzeo dužnost u Ministarstvu odbrane, Božidar Lakić, savjetnik ministra odbrane za bezbjednost, otišao je u penziju. Lakić je bio dugogodišnji načelnik Centra ANB-a u Podgorici i blizak saradnik Duška Markovića.

Kako su objavile Vijesti 27. novembra, Marković nije bio prisutan na sjednici Vlade na kojoj je Ivan Mašulović izabran za pomoćnika ministra odbrane. Takođe je objavljena tvrdnja da su članovi Lukšićeve vlade iz SDP-a glasali protiv izbora Mašulovića, što je Ministarstvo odbrane demantovalo.

No, nije precizirano da li su iz SDP-a glasali za Mašulovića, odnosno, da li su podržali njegov izbor. „Nema zvanično dopisa iz SDP-a protiv Mašulovića”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PREGOVORI ZA FORMIRANJE VLASTI U PODGORICI: Centar uskih interesa   

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ponedjeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima.   U utorak su stvari krenule u potpuno drugačijem pravcu – vaskrsnuo je model građanskog centra i  „jedinstvenog PES-a“.  Šta god da je u pozadini pregovaračkih obrta, sve su prilike da je u njegovom centru sila uskih političkih interesa.  Teško da se ovako važne pretumbacije mogu desiti mimo volje i uticaja međunarodnog faktora. Preczinije, Kvinte

 

Kao da politički pravac određuje kakva viša sila, a ne politička logika, programi i principi, pregovori o formiranju vlasti u Podgorici za javnost su postali nedokučiva formula. Sve može i sve je nepredvidivo. Javnost je tu samo da navija.

U ponedeljak se činilo da će  Pokret za Podgoricu (PZPG), blizak predsjedniku države Jakovu Milatoviću, ući u koaliciju za Demokratskom partijom socijalista (DPS), i partnerima (Evropski savez i Stranka evropskog razvoja).  Skupa, imali bi 30 odbornika u lokalnom parlamentu, odnosno većinu.  U subotu, 28. decembra, posljednji je rok da se izabere predsjednik/ca Skupštine Glavnog grada, a rok da se konstituiše podgorički parlament  ističe 5. januara naredne godine.  U protivnom Podgorici prijete ponovni izbori.

Vidjeli smo: opozicija se oglašavala u medijima, predsjednik pričao o „antievropskoj i anticrnogorskoj vlasti“, nabrajajući sva njihova skorašnja nepočinstva, od navodnog ustavnog puča do netransparentnog i spornog  izbora čelnika ANB-a.  Kad se u tu jednačinu stave višemjesečne optužbe na relaciji Predsjednik -Premijer, logika sugeriše  da će se Milatović prikloniti DPS-u, odnosno opoziciji i da je to buduća podgorička vlast.  Bilo je toliko znakovito, da se Milatović čak slikao sa dva bivša predsjednika depees Ustavnog suda – Milanom Markovićem i Mladenom Vukčevićem, koji su mu potvrdili stav o Ustavnom sudu.  Falilo je samo da odnekud iskoči Filip Vujanović, za čiji je treći neustavni predsjednički mandat bio zaslužan Markovićev Ustavni sud.  I otvori šampanjac.  Vlasti su brujale o izdaji.  Iako im je tekovine sve teže razlikovati od  tekovina DPS-a.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKICA ZA KOLEKTIVNI PORTRET – ČETNICI IZ VLASTI: Dogodine u Briselu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispalo je kao da je najnovija prezentacija neočetnika iz NSD-a najviše uznemirila premijera Milojka Spajića. Samo što im on nije zamjerio veličanje ideologije zločina, o kojoj bi kao rođeni Pljevljak morao znati ponešto, već fizički izgled. „Vala ste se dobro spremili sa tim ćevap-tjelesinama i rumenim obraščićima“

 

Četa mala ali odabrana, potpisao je Dario Vraneš, predsjednik Opštine Pljevlja i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), fotografiju sa partijskim kolegama Markom Kovačevićem, predsjednikom Opštine Nikšić, i  Jovanom Vučurovićem, poslanikom NSD i predsjednikom skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Da pokaže kako okupljeni ne dijele samo zajednički prostor nego i ideje, odnosno ideologiju, Vraneš je svoju objavu uljepšao adekvatnom muzičkom podlogom: sprem’te se sprem’te četnici. Za one što ne znaju nastavak, ako ih ima: silna će borba da bude

Pošteno govoreći, ta borba već je počela. Nalik na 1941. godinu, za sada  (novo)četnici bolje stoje. Dobar dio zasluga za takvo stanje na terenu pripada Vranešu.

Otkako je, uz podršku Demokrata, GP URA i Pokreta Evropa sad, u aprilu prošle godine preuzeo funkciju prvog čovjeka Pljevalja, Dario Vraneš intenzivno i dosljedno demonstrira naum da svoj feud predstavi kao jednonacionalnu (srpsku) zajednicu koja se voljom dušmana, ali ne za dugo, nalazi van granica srpskog sveta. Zato se, od tada, u Pljevljima obilježavaju praznici Republike Srbije a ignoriše ili omalovažava sve što ima veze sa obnovom crnogorske državnosti, od NOB-a do danas.

Pljevlja su, veli Vraneš, “srpska zemlja” koju od etničke matice ne dijeli granica, nego “prevoj koji se zove Jabuka”. Ali to se, cijeni on, da riješiti. Da li kopanjem tunela koji bi “provjetrio Pljevlja”, ili brisanjem međa. “Nije slučajno što je srce srpskih zemalja odvajkada podijeljeno granicama koje su utvrđivali dušmani… a sa svake strane te tromeđe živi od iskona isti narod“, besjedio je Vraneš proljetos, nakon što je odsvirana himna Bože pravde, tokom pljevaljske proslave Dana državnosti Srbije. „U čast tog dana i mi smo se ovdje večeras okupili da kažemo i pokažemo da je ovaj praznik zajednički praznik, a himna Bože pravde zajednička himna svih Srba ma gdje živjeli“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 27. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUDBINA IZMJENA I DOPUNA PROSTORNO URBANISTIČKOG PLANA GLAVNOG GRADA: Kako Slaven kaže

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz vlade (resornog Ministarstva)  brojne primjedbe zainteresovane javnosti na ponuđeni dokument, nijesu željeli ni da ih čuju. Ko želi, može da im piše, saopštio je ministar Slaven Radunović, najavljujući skoro usvajanje pripremljenog PUP-a Podgorice

 

 

Obećano je pretvaranje Podgorice u „modernu metropolu“. Dobićemo građevinsko zemljište umjesto šuma u Rogamima i na Gorici. Višespratnicu umjesto gradskog bazena u Tološima (ulica Baku), stambena naselja umjesto igrališta i prostora za rekreaciju u Zagoriču, Zlatici, na Marezi. Potencijalna šetališta uz rijeke Moraču (Zlatica) i Širaliju (Rogami) takođe će postati prostori za stanovanje i komercijalne djelatnosti. Park prirode Zeta dobiće – kolektor. U dijelu zaštićenog prostora vodoizvorišta Mareza mogao bi nići dio novog grada Velje brdo.

Duž bulevara Podgorica –Tuzi, 300 metara sa lijeve i desne strane, umjesto vinograda uzgajaće se će –zgrade. Takođe na zahtjev Plantaža, i zemljište u Kokotima  (42 hektara) koje im je nekada dato na korišćenje, za podizanje vinograda, a sada se izgleda vodi kao njihovo vlasništvo, biće prenamijenjeno iz poljoprivrednog u zamljište „za centralne djelatnosti“ (magacini, hale…). Samo njima, ali ne i ostalim vlasnicima okolnog zemljišta. „Prođe li im što su zamislili, Plantaže će se proizvodnjom vina baviti samo iz hobija“, čuli smo od verziranih.

Ko se ne sjeća lekcija iz osnovne škole da je Crna Gora oskudna s poljoprivrednim zemljištem, moraće da ih pritvrdi. Usvoji li Vlada pripremljeni prijedlog izmjena i dopuna Prostorno urbanističkog plana Glavnog grada, na prostoru opštine Podgorica biće izgubljeno oko 10.000 hektara poljoprivrednog zemljišta (od sadašnjih oko 30 hiljada urbanizaciju će preživjeti 22.018 hektara). Najbolje poljoprivredno zemljište – čak i ono sa postojećim sistemima za navodnjavanje –postaće građevinsko.

Neke se stvari, opet, neće mijenjati. U PUP-u ostaje ucrtana saobraćajnica koja bi trebala da, dijagonalno, spoji kružni tok na ukrštanju ulica Džordža Vašingtona i Dalmatinske sa kružnim tokom na raskrsnici Moskovske i ulice 13. jula. Kada se ta saobraćajnica, daleke 1987. godine, prvi put pojavila u prostornom planu tadašnjeg Titograda, najavljivana je kao „obilaznica“. Sada bi išla preko kuća i kroz dvorišta. Ima toga još. Poznatog i nepoznatog (skrivenog), pošto se sve ponuđena planska dokumenta nijesu mogla otvoriti na običnim računarima, dok neke od izmjena u postojećim planovima (DUP-ovi) ne prati tekstualno objašnjenje.

Problema je bilo od starta. „Preporučili smo da se pitanja koja se tiču ne samo razvoja Glavnog grada već i čitave države, trebaju i mogu riješiti kroz cjelovit planski postupak što izmjene i dopune nijesu“, navodi u svom mišljenju (negativnom) član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, mr Dragoljub Marković. „Cjelovit planski postupak, između ostalog, obuhvata analitičke faze i na osnovu njih preciznu i jasnu ocjenu stanja- konstatovane probleme, potrebe i mogućnosti razvoja i sl., što bi bio pouzdan osnov za iznalaženje i izbor optimalnih rješenja.Istovremena, izrada Prostornog plana  Crne Gore bila je prilika da se po principu susretnosti planiranja usklade strategije razvoja, organizacije i uređenja prostora sa državnog i nivoa Glavnog grada“.
Moglo je, ali nije. Izmjene PUP-a Podgorica, koji je inače trebao da važi do kraja ove godine, biće usvojene prije Prostornog plana Crne Gore. Nezvanično, žuri se zbog najavljenih izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji, kojim će izrada PUP-ova, ponovo, biti vraćena u nadležnost lokalnih samouprava. Zvanično: razvoj ne može da čeka.

Ako se u minut do 12 ne dogodi kakvo čudo, javna rasprava o inoviranom Nacrtu Izmjena i dopuna prostorno urbanističkog plana Glavnog grada biće završena na dan izlaska ovog broja Monitora.

“Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je održalo dvije centralne javne rasprave na kojima je zainteresovanoj javnosti i korisnicima prostora data mogućnost da daju promjedbe, predloge i sugestije na Nacrt plana”, saopšteno je iz kabineta ministra Slavena Radunovićauz konstataciju da Ministarstvo “neće održavati dodatne javne rasprave po ovom planskom dokumentu”.I obavještenje da zainteresovani za konkretne lokacije neposredan uvid  u ponuđeni  dokument mogu izvršiti u jednoj od tri kancelarije Ministarstva koje su za građane bile otvorene radnim danima od 08 do 15 časova.

Iz saopštenog bi se moglo zaključiti kako sve ide u najboljem redu pa će se, vjerovatno, obistiniti najave da će Vlada, možda i do kraja godine, usvojiti dopunjeni/novi PUP Podgorice. Realnost je bitno drugačija.

“Dvije centralne javne rasprave” o kojima piše Ministarstvo prostornog planiranja ostale su u pokušaju i, sve skupa, trajale manje od jednog sata. Svi zainteresovani nijesu mogli da stanu u sale u kojima su sastanci organizovani. Oni koji su ugrabili mjesta i uspjeli da dođu do riječi imali su bezbroj primjedbi na ponuđeni dokument: od toga da je on rađen uz kršenje predviđene procedure, preko mišljenja da favorizuje  privatne interese investitora u odnosu na građane Glavnog grada,do tvrdnji da su detalji (tzv. tačkaste izmjene) inoviranog PUP-a prezentovani sa namjerom da ostanu nepoznati široj javnosti.

“Odluka Ministarstva da ne organizuje novu (pravu) javnu raspravu o inoviranom nacrtu Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice predstavlja produbljivanje praksi ranijih vlasti koje su tražile način da obesmisle svaki upliv građana i struke u ono što odluče partijske vrhuške”, kaže Srđan Perić, lider Preokreta i odbornik u SO Podgorica. “  Podsjetimo se da je recimo projekat Velje Brdo predstavljen od strane premijera i ministra osam dana prije podgoričkih izbora, da nije jasno kako su šumsko zemljište prevodili u građevinsko, da nam nije jasno, čak i da je to zaista projekat koji bi se realizovao i da za tren, ali samo za tren, stavimo po strani primjedbe stručnjaka iz oblasti prostornog planiranja i zaštite životne sredine, kako bi on uopšte funkcionisao, ko u tako kratkom roku do sredine 2026.može dovršiti vodovodnu i kanalizacionu mrežu…”

Perić zaključuje: “Dakle, radi se o par excellence političkom marketingu koji u konačnom šalje dvojako pogrešnu poruku: da se može pretjerivanjem obesmišljavati svaka ideja – u ovom konkretnom slučaju ideja o socijalnom stanovanju, ali i da se u tom poslu funkcioneri ponašanju kao da je to privatna – a ne javna stvar. Potrebno je raditi sasvim suprotno.”

Ministar  Radunović sve  je to video na drugi način. Iz njegove perspektive žrtve su Ministarstvo, Vlada i vladajuća koalicija. “Čuli smo čak i besprizorno ucjenjivanje oko formiranja nove vlasti (u Podgorici – prim. Monitora). Ali, poručujem svima koji ucjenjuju, da ovo Ministarstvo, ova Vlada i građani Podgorice koji dugo čekaju na PUP, neće dozvoliti da ih bilo ko reketira”, kazao je Radunović. Uz opasku kako on ponuđeni dokument “nije ni pogledao”.

Možda je to trebalo da bude ministrov alibi, za tvrdnje kako je plan rađen u dogovoru sa potencijalnim investitorima i vlasnicima zemljišta kome je predviđena promjena namjene iz poljoprivrednog u građevinsko. Nijesu, međutim, svi izrečenu  poruku shvatili na takav način.

“Nakon što je Ministarstvo urbanizma predožilo loš planski dokument, kojim se nastavlja devastacija našeg Grada, a nakon toga odlučilo da (po prvi put ikad) ukine javnu raspravu, ministar Radunović je u Skupštini otišao korak dalje i kazao da ‘PUP pogledao nije’, jer to nije njegov posao”, saopštio je Luka Rakčević, aktuelni zamjenik gradonačelnice Podgorice. “PUP je Zakon u oblasti prostornog planiranja, koji je za Podgoricu – najvažniji planski dokument. Ovo je kao da ministar pravde predloži izmjene Krivičnog zakonika i kaže da ih pogledao nije, jer ih, jelte, priprema Radna grupa”.

Od Rakčevića smo, prethodno, saznali da je Glavni grad već dva puta dao negativno mišljenje na vladine prijedloge izmjena i dopuna PUP Podgorice.Razlog je, objasnio je Rakčević, to što vladini planeri nijesu u zatražene izmjene PUP-a (inicijator su bile lokalne vlasti Podgorice) unijeli ono što su tražili predstavnici Glavnog grada, ali su zato mijenjali i ucrtavali ono što od njih nije traženo.

Na kraju, Velje brdo je došlo  kao svojevrstan dar. Samo što nije besplatan.

 

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata:
Nema  argumenata o potrebi izgradnje 20-tak hiljada stanova u Podgorici

Dragoljub Marković, član Savjeta za reviziju planskih dokumenata, u svom se mišljenju posebno osvrnuo na projekat Velje brdo, odnosno GUP Velje brdo kao sastavni dio PUP-a Podgorica, uz konstataciju da “u Planu nije iznijeta uvjerljiva argumentacija o potrebi izgradnje 20-tak hiljada novih stanova u Podgorici”.Prenosimo dio onoga što je napisao u svom  mišljenju.

“Na osnovu važećih planova i strategija može se zaključiti da je ideja o formiranju grada sa oko 36.000 stanovnika Velje Brdo, suprotna osnovnim strateškim opredjeljenjima i ciljevima razvoja:

– koncentracija tolikog broja novih stanovnika u Podgorici je suprotna opredjeljenju o ujednačenom regionalnom razvoju jer bi za posledicu imali dalju depopulaciju, i to radno sposobnog kontigenta iz naselja koja već duže imaju taj problem;

– dalji porast broja stanovnika u Podgorici bi uslovio razvoj novih funkcija i sadržaja u centru države i dodatno “ispraznio” postojeće sadržaje po gradovima iz kojih se iseljava stanovništvo (vrtići, škole, bolnice…), što je suprotno utvrđenom cilju i strateškom opredjeljenju o decentralizaciji Crne Gore;

– problem velikog broja podstanara i pored viška stanova u odnosu na broj domaćinstava u Podgorici, pa i drugim gradovima, treba prvenstveno rješavati poreskom politikom koja će stimulisati aktiviranje praznih stanova, fondovima za podršku podstanarima i sl.;

– sa aspekta opštih ciljeva i strateških opredjeljenja djeluje prihvatljivije da se sredstva koja bi trebala država da investira (600? miliona eura) u infrastrukturno opremanje planiranog naselja preusmjere u razvoj i uređenje naselja koja sada bilježe negativne razvojne i demografske trendove.

Na osnovu navedenog moja ocjena Plana je negativna.Ukoliko zajednički stav Recenzione komisije bude pozitivan, moj stav se može smatrati kao izuzeto mišljenje.”

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo