Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Trospratni kreveti u Kambodži

Objavljeno prije

na

Nijedan zatvor u svijetu nije hotel sa pet zvjezdica, ali u civilizovanim zemljama i prema onima koji se nađu iza rešeteka primjenjuju se standardi koji garantuju uslove dostojne čovjeka. Spuški i bjelopoljski zatvor još su daleko od toga. O tome svjedoče ne samo upozorenja Evropske komisije, nevladinih organizacija, nego i protesti zatvorenika. U prošlogodišnjem izvještaju Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja i kažnjavanja (CPT) konstatovano je da se hitno mora obezbijediti dovoljno prostora u spuškoj pritvorskoj jedinici. Pretrpanost zatvora znači da oni žive u ponižavajućim i nečovječnim uslovima. Stanje u zatvorima govori da vlast za te opomene ne mari.

Uslove u spuškom zatvoru ovako nam je opisao Mustafa Radončić iz Bara, koji se poslije izdržane petnaestomjesečne kazne nedavno opet našao na slobodi:

,,Zatvor u Spužu je kazamat za ‘sitne ribe’. Ponekad je i po tridesetak ljudi smješteno u sobi od 28 kvadrata, a u njima se nalazi i po 15 kreveta na tri sprata. Zbog toga su prostorije na drugom spratu, od broja jedan do šest, prozvane Kambodža. Zatvorenici su izloženi posebnim tretmanima kada je u pitanju njihovo lično dostojanstvo. Po ustaljenom receptu moraju se povinovati beskrupuloznim pravilima koje donose pojedinci. Uprava postupa prema zatvorenicima po ličnim ubjeđenjima, na osnovu simpatija, prijateljstva, poznanstva”.

U drugim sobama, gdje su smješteni privilegovani zatvorenici,

priča je sasvim drugačija, tvrdi Radončić. ,,Tamo je manje ljudi na više prostora. Imaju sve za razliku od onih u Kambodži, gdje ponekad nemate ni ono što vam po zakonu pripada, kao što je redovno kupanje. Sobe u Kambodži su i ljeti i zimi pune buba, higijena je na najnižem mogućem stepenu, nema tople vode da operete suđe ili veš, pa od rodbine morate naručivati posteljinu i druge neophodne stvari”.

On se nakon izlaska iz zatvora obratio zaštitniku ljudskih prava i sloboda Šućku Bakoviću. Opisao mu je kako se sve tamo krše ljudska prava i slobode, odnosno ne poštuju prava predviđena zakonom i međunarodnim konvencijama, ali ni do danas od ombudsmana nije dobio odgovor.

Radončić se kao zatvorenik obraćao upravi ZIKS-a s molbom da se vjernicima islamske vjeroispovijesti obezbijedi hranu u skladu sa vjerskim običajima, ali ignorisali su, kako kaže, na brutalan način.

,,Hrana je često loša, naročito ručak – dobijate samo vodu, neku supu bez ičega, večera – viršle,viršle, konzerve”, tvrdi Radončić.

Proteklih dana slične priče objavljivali su i mediji.

Obratili smo se direktoru Zavoda za izvršavanje krivičnih sankcija Milanu Radoviću s molbom da prokomentariše navedene tvrdnje, ali sa te adrese nije nam, do zaključenja ovog broja stigao odgovor.

Njegov imenjak i prezimenjak Milan Radović, koordinator programa ljudskih prava u Inicijativi mladih za ljudska prava (YHIR), kaže za Monitor da je najveći problem crnogorskih zatvora to što su pretrpani.

,,U zatvorima je smješteno pedeset odsto više osuđenika nego što su njihovi kapaciteti. Situacija je u tom pogledu posebno zabrinjavajuća u bjelopoljskom zatvoru. Standard je devet kvadratnih metara po osuđeniku. Sada u nekim sobama jedna osuđena osoba ima svega dva kvadratna metra prostora kada se podijeli kvadratura prostorije i broj onih koji u njoj borave. Spavanje na trospratnim krevetima dovoljno govori o situaciji u našim zatvorima”, kaže Radović.

U bjelopoljskom zatvoru uglavnom boravi oko 160 zatvorenika, iako su mu kapaciteti predviđeni za duplo manji broj. Zbog toga zatvorenici spavaju i u prostoriji namijenjenoj za gledanje TV programa i dnevni boravak.

Prije dvije godine direktor ZIKS-a Milan Radović najavio je gradnju nove zatvorske zgrade u Bijelom Polju, ali još joj ni temeljac nije postavljen. Sadašnja je sagrađena prije Drugog svjetskog rata.

Ipak, ovdje nije sve tako crno. Jedan bivši zatvorenik (kaznu odslužio u julu) kaže da je čistoća na zavidnom nivou. ,,Da nije tako, ovo bi bio neviđeno leglo zaraze. Zatvorenici marljivo ribaju i čiste prostorije da se ne bi razboljeli”, kaže on.

U pretrpanim zatvorima krše se ljudska prava osuđenih, niži je nivo bezbjednosti, lošiji su zdravstveni i uslovi za rekreaciju i slobodno vrijeme, ali nezadovoljavajući su i uslovi za normalan rad zatvorskih službenika, objašnjava Radović.

Po mišljenju Radovića potrebno je hitno poboljšati zatvorske uslove. Prije svega treba razviti sistem alternativnih sankcija i tako značajno rasteretiti zatvore. ,,Neophodno je rekonstruisati i prilagoditi stare zgrade u Podgorici, Spužu i Bijelom Polju kako bi se u njima stvorili uslovi koji ispunjavaju minimum evropskih standarda”.

Priča o katastrofalnim uslovima u spuškom zatvoru nije nova. U aprilu 2004. godine oko 150 zatvorenika poluotvorenog odjeljenja za kratke kazne štrajkovalo je glađu. Tražili su da im se poboljšaju uslovi boravka i zdravstvena njega, ali žalili su se i na selektivni otpust.

,,Umjesto sedam dana, koliko sleduje radno angažovane zatvorenike, daju nam po dan, dva, tri… Onima, koji imaju veze omogućavaju puni otpust”, tvrdio je tada jedan od zatvorenika, dodajući da su veoma loši higijenski uslovi i zdravstvena njega.

Tadašnji načelnik Odjeljenja za kratke kazne Duško Bijelić potvrdio je da u ZIKS-u ima od 1600 do 1800 zatvorenika i samo jedan ljekar.

I prije dvije godine oko 600 pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu štrajkovalo je glađu zbog loših uslova smještaja. Tada je u medijima objavljeno da u ćeliji od 25 kvadrata boravi i po 20 ljudi.

Bilo je tamo i raznih incidenata. U septembru 2005. godine, u Istražni zatvor upali su pripadnici Specijalne jedinice crnogorske policije. Tom prilikom povrijeđen je 31 pritvorenik. Istražni sudija Višeg suda Hamid Ganjola, koji je izdao nalog za pretres, izjavio je da su specijalci zloupotrijebili ovlašćenja. Epilog – samo su tri zatvorska službenika kažnjena odbijanjem 30 odsto od jedne mjesečne plate.

Prošlog ljeta zatvor u Spužu bio je toliko pretrpan da je više od hiljadu pravosnažno osuđenih na zatvorsku kaznu čekalo slobodno mjesto. U njemu je tada boravilo pet stotina osuđenika više nego što dozvoljavaju kapaciteti. Po evropskim standardima svaki zatvorenik treba da ima najmanje četiri kvadrata sopstvenog prostora ukoliko sobu dijeli sa drugim zatvorenicima. Oni u samici šest kvadrata. Po tom standardu, spuški zatvor je pretrpan 300 odsto.

Poseban problem je to što često sa osuđenicima za teška kriminalna djela borave i osuđeni za lakše saobraćajne ili neke druge prekršaje. U spuškom zatvoru kaznu izdržavaju i maloljetni prestupnici.

Prošle godine u spuškom zatvoru našao se i Milorad Mitrović, direktor NVO Breznica, zbog saopštenja za javnost. Bio je u tzv. zatvoru za „kratke kazne”.

„To nije zatvor, to je koncentracioni logor. U zatvorenom odjeljenju pedesetak ljudi u sobama i na hodniku obavlja sve svoje životne aktivnosti”, opisao je Mitrović zatvorske uslove u razgovoru za Monitor.

Pretprošle godine Inicijativa mladih za ljudska prava tražila je od Ministarstva pravde da smijeni kompletnu Upravu ZIKS-a, prije svega zbog kršenje prava na zaštitu od zlostavljanja i torture. Po mišljenju te NVO kršeno je i pravo na ispravnu hranu i vodu, što je potvrdila i Zdravstveno-sanitarna inspekcija.

Šućko Baković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda, prošle godine obišao je spuški zatvor, pojeo zatvorski pasulj, i pohvalio ga pred TV kamerama. U međuvremenu do javnosti su često stizale vijesti o nehumanim uslovima u tom zdanju.

Nismo čuli da su ni on ni bilo ko drugi iz vlasti to makar javno osudili.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

VLADA DALA SAGASNOST ZA GRADNJU NA PLATAMUNIMA FIRMI  KOJA SE POVEZUJE SA OLEGOM DERIPASKOM: Radunović odobrio davno osmišljeni plan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, Ministarstvo prostornog planiranja dalo je saglasnost za gradnju hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor

 

 

Na kraju prošle godine, 27. decembra 2024. Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dalo je saglasnost kompaniji KPM limited Doo iz Podgorice na dopunjeno idejno rješenje arhitektonskog projekta ekskluzivnog turističkog naselja na obali Donjeg Grblja, na potezu Platamuni – Trsteno, u zahvatu Prostorno urbanističkog plana Kotor.

Saglasnost na idejni projekat koji potpisuje arhitekta Mladen Krekić, pečatom i potpisom ovjerio je ministar Slaven Radunović. Saglasna je bila i v.d. generalna direktorica Direktorata Glavnog državnog arhitkete, Mirjana Đurišić. To je ujedno i epilog čuvene afere Trsteno koja je obilježila prodaju  oko pola miliona kvadrata državnog zemljišta na dugoj morskoj obali Opštine Kotor.

Vlasniku zemljišta, kompaniji KPM Limited iza koje navodno stoji kapital ruskog milijardera Olega Deripaske, dozvoljena je gradnja hotelskog kompleksa, apartmanskih naselja, vila i pratećih sadržaja, koji se protežu uz pojas morskog dobra, od Rta Platamuni do pješčane uvale Trsteno.

Urbanistički parametri su obeshrabrujući. Na nekoliko katastarskih parcela predviđenih za gradnju, ukupne površine od 168.700 m2 gradiće novo turističko naselje T2 sa pet zvjezdica. Građevinsko područje podijeljeno je na dvije zone. Na jednoj, lociranoj na isturenom Rtu Platamuni, uz morsku obalu, planirana je izgradnja hotela sa 300 kreveta ili 138 ključeva. Pored ekskluzivnog hotela sa bazenima  predviđeno je  oko 90 brendiranih apartmana, zatim iste takve brendirane vile sa 39 ključeva ili 218 kreveta.

Na drugoj lokaciji, koja se prostire uz postojeću saobraćajnicu gradiće se obični apartmani sa 86 ključeva ili 228 kreveta.

U totalu to izgleda ovako. Na prostoru koji je u katastru nekretnina označen kao šume 4. klase, umjesto zelenila i mediteranske makije, prema  prihvaćenom idejnom rješenju, izgradiće se raznovrsni građevinski objekti sa  više od 1.000 kreveta ili 364 ključa. Bruto građevinska površina iznosi više od 50.000 kvadrata ili bruto izgrađena građevinska površina sa svim tehničkim postrojenjima, podzemnim garažama, servisima i terasama na tlu, iznosi oko 103.900 metara kvadratnih.

Poređenja radi, to su dvije budvanske Zavale  ili  duplirani Stari grad Budva. U pitanju je gruba intervencija u netaknutom prirodnom prostoru započeta donošenjem Detaljnog urbanističkog plana Platamuni-Trsteno. Ovaj planski dokument tipičan je primjer investitorskog plana donijetog prema potrebama poznatog investitora, što je bila najčešća praksa urbanizacije djelova morske obale. Plan je usvojen u Skupštini Opštine Kotor, 2014. godine. Njegova važnost je prestala donošenjem PUP-a za područje kotorske opštine.

Rukovodilac tima za izradu PUP-a bio je arhitekta Krekić i njegov biro Businessart,  pa je logično da su sve smjernice i urbanistički  parametri za gradnju na Platamunima iz DUP-a unijeti u novi plan. Sveprisutni „dvorski“ arhitekta čije se ime pojavljuje iza najvećih investicija i poslova iza kojih stoji država, našao se u ovom slučaju u konfliktu interesa, jer je nedopustivo da se obrađivač plana bavi projektovanjem objekata u prostoru na koji se plan odnosi.

Priča oko urbanizacije dijela obale na granici između dvije opštine, Kotora i Budve, počinje 2004. godine, kada je tadašnja vlast u Kotoru, koalicija Liberalnog saveza i SNP, odlučila da proda obalni zemljišni pojas od Rta Jaz, zaleđa plaže Trsteno i Rta Platamuni u dužini od 4 kilometra. Na namještenom javnom tenderu jedinom ponuđaču, ruskoj kompaniji KPM Limited prodato je 483.488 m2, zemljišta u državnoj svojini za 6 miliona eura. Pola miliona kvadrata prodato je bez saglasnosti Vlade kao vlasnika, jer je Opština Kotor imala status korisnika.

Skandalozna prodaja zemlje na neizgrađenom dijelu Crnogorskog primorja  dovela je do političke afere i podjele u vrhu Liberalnog saveza. Ova nesvakidašnja priča dobila je svoju stranicu i na Vikipediji.

„Afera Trsteno je naziv za korupcionaški događaj iz 2004. godine u koji su bili uključeni visoki funkcioneri Liberalnog saveza Crne Gore, tadašnji politički lider Miodrag Živković i predsjednik Opštine Kotor Nikola Samardžić. Uvala Trsteno predstavlja jednu od najljepših plaža na regiji Donjeg Grblja i spada u 9 najljepših plaža Crnogorskog primorja. Prodaja atraktivnog neurbanizovanog zemljišta u zaleđu predivne plaže Trsteno, površine oko pola miliona kvadrata, dobila je obrise prave korupcionaško-špijunske afere koja je dovela do podjela u Liberalnom savezu“….navodi se na Vikipediji.

Krajnji ishod višemjesečnih  međusobnih optužbi za kriminal i korupciju bio je da je na vanrednom kongresu partije Miodrag Živković smijenjen sa funkcije lidera Liberalnog saveza i isključen iz članstva stranke. Iz stranke je isključen i Nikola Samardžić, a pokrenuto je i pitanje njegove krivične odgovornosti.

Osam godina kasnije, tadašnji poslanik I lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, uputio je zahtjev Vrhovnom državnom tužilaštvu na čijem je čelu bila Ranka Čarapić, kojim je zatražio poništenje nezakonite odluke SO Kotor o prodaji navedenog kompleksa, kao i pokretanje istražnih postupaka radi utvrđivanja krivične odgovornosti lica koja su tome učestvovala. Kada je kasnije u Skupštini postavio pitanje šta je bilo sa njegovim zahtjevom, uslijedio je odgovor tadašnjeg ministra pravde Duška Markovića, da je formiran predmet o prodaji zemlje na Trstenom.

Slučaj je  udesio da nakon 13 godina od Mandićevog zahtjeva za raskid štetnog ugovora sa ruskom kompanijom, njegov partijski kolega, potpredsjednik NSD i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slaven Radunović, potpiše saglasnost za gradnju i omogući realizaciju davno osmišljenog plana.  Poslije 20 godina od nesretne prodaje vrijednog prostora, ministar Radunović stavio je tačku na jednu od najvećih pljački državne imovine.

Kompanija KPM Ltd gazduje plažom Trsteno za čiji je zakup na prethodnom tenderu ponudila iznos od vrtoglavih 140.000 eura iako je početna cijena zakupa za 90 metara pijeska, bila 30.000. Zanimljivo je da je ove godine, na javnom tenderu za zakup crnogorskih plaža koji je u toku, Trsteno stratovalo sa početnih 4.000 eura. Što je ubjedljivo najmanja cifra u odnosu na kvalitet i ljepotu kupališta. Što znači da se i JP Morsko dobro prilagođava starom zakupcu.

Pored ruske kompanije KPM kojoj pripada ogroman zemljišni posjed na priobalnom dijelu kotorske opštine, u neposrednoj blizini, u zaleđu Platamuna, naselio se i milijarder Oleg Deripaska, vlasnik imanja površine 2,5 hektara. Deripaska  je kupio nekadašnju vojnu bazu Vojske Jugoslavije na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Ekskluzivnu parcelu na obali mora površine 25.098 kvadrata pazario je za 627.000 eura. Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma „Overseas Assets Management“  DOO iz Podgorice.

Navedena kompanija proširila je svoj posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne of šor kompanije Overseas, prostire se na 35.583 m2 pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, na području katastraske opštine Krimovice. Na lokaciji sa koje se pruža očaravajući pogled na morsku pučinu, zaklonjenoj od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Deripaska je podigao raskošni letnjikovac sa nekoliko luksuznih vila i pratećih objekata.

Međutim, neposredno po dobijanju saglasnosti za gradnju turističkog rizorta, u januaru ove godine kompanije Overseas Assets Management i KPM Limited,  promijenile su vlasnika. U Centralnom registru privrednih subjekata kao osnivač upisana je druga of šor firma – Jolie Services Ltd.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŠTA OD DEPOLITIZACIJE DRŽAVNE UPRAVE: Spremni za nove uhljebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene. Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima

 

 

Evropska komisija godinama upozorava da Crna Gora i njen budžet ne mogu da izdrže sve glomazniju javnu upravu. Iako je svaka vlada deklarativno najavljivala da će polako smanjivati broj zaposlenih u javnoj upravi, njihov broj se sve više povećavao, toliko da u pojedinim državnim i opštinskim kancelarijama nema dovoljno stolica za zaposlene.

Da će tako ostati potvrđuje i  Predlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještencima, koji je izazvao burne reakcije u javnosti, ali i na sjednici Vlade.

Iako je ministar javne uprave Maraš Dukaj predložio rješenje koje bi u mnogome depolitizovalo javnu upravu i smanjilo broj zaposlenih, poslanici vladajuće većine nijesu bili zadovoljni ograničenjima koja bi tim aktom bila propisana za rukovodioce državnih organa i preduzeća. Zato je standardno nastala paljba amandmanima, kako bi se ta rješenja ublažila.

Najspornija rješenja odnose se na konkurse gdje bi bio izabran najkvalifikovaniji, čime bi ministar izgubio diskreciono pravo da sam bira jednog od tri najbolja kandidata, kao što je sada slučaj. To značajno sužava prostor malverzacija pri izboru rukovodilaca i drugih kadrova. Takođe je pojedinim ministrima bilo sporno da vršioce dužnosti biraju iz reda zaposlenih u tom resoru ili preduzeću, umjesto da dovode vanjske „stručnjake“. Najspronije je bilo što se traži da rukovodioci moraju imati završen fakultet.

Vlada je  konačno usvojila  Predlog zakona, ali ne onako kako ga je Ministarstvo javne uprave predložilo i usaglasilo sa Evropskom komisijom (EK). Usvojeni su zaključci u odnosu na odredbe koje nijesu odgovarale većini ministara, pa će tako dopunjen propis biti dostavljen poslanicima na diskusiju i odlučivanje.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo