Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije opet bdije, umjesto nad crkvenim knjigama, nad geografskim kartama i planira kako da Crnoj Gori uzme dio obale kod Igala. Radi se o sedam kilometara obale, odnosno tjesnacu Sutorina. Srpski vladika za to se ne moli svevišnjem. Više vjeruje zvaničnicima BiH i Fejsbuku.
Prije tri godine, o čemu je i Monitor pisao, Grigorije je vlastima BiH uputio inicijativu za međunarodnu arbitražu oko Sutorine, tvrdeći da taj dio jadranske obale treba da pripadne BiH. Prije dvije godine Grigorije je opet zahtijevao da se Trebinju vrati dio crnogorske obale, od Igala do Prevlake. Oni koji ga podržavaju pozivaju se na avnojevske granice koje su, kako kažu, prekrojene usmenim dogovorom.
Vlasti i BiH i Crne Gore izjasnile su se i tada i nekoliko puta kasnije da između dviju država nema spornih pitanja oko granica. Međunarodne granice BiH su one u kojima je 1992. godine ona priznata kao nezavisna država, poručili su zvaničnici obje države.
No, to vladiku nije nimalo pokolebalo. Svoju ideju propagira preko interneta i – dobija veliku podršku. Na Fejsbuku je otvorena stranica Sutorina je Bosna i Hercegovina i vratite nam je. Ima oko 5800 posjetilaca kojima se to – sviđa.
Te Grigorijeve aktivnosti nisu baš sada slučajno tempirane. Crna Gora uskoro treba da potpiše sporazum sa Bosnom i Hercegovinom o državnim granicama.
Grigorije ima vjerske ingerencije u Crnoj Gori, tako da su njegovi planovi protiv državnog integriteta i suvereniteta Crne Gore poznati i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Sutorina, Igalo sve do Tople, Mojdež, Prijevor i Njivice pod patronatom su Hercegovačke eparhije. Vjerske obrede obavljaju popovi iz BiH, uz Grigorijev blagoslov.
I Amfilohije je čak dopustio da oni nedavno služe parastos u Ruskoj crkvi na Savini, koja je u nadležnosti Amfilohijevoj. Inače, Grigorije je bio jedan od Amfilohijevih protivkandidata za srpskog patrijarha.
Uzgred, Ruska crkva je sagrađena bez potrebnih dozvola. Atamanski, kako kažu Novljani. Zbog divlje gradnje i ustupanja zemljišta Srpskoj pravoslavnoj crkvi na gazdovanje podnesena je krivična prijava prije četiri godine nadležnom državnom tužiocu, ali on još ćuti.
Grigorije je višestruko zanimljiv čovjek. Nedavno je na Crkvini kod Trebinja organizovao svečanu donatorsku večeru kojoj je prisustvovalo rukovodstvo Republike Srpske i brojni gosti iz Beograda. Time je zvanično počeo rad Fond Sveti Vukašin, koji je Grigorije osnovao za pomoć majkama koje rode treće dijete.
Sarajevska Slobodna Bosna tvrdi da je ,,priča o Fondaciji dio Grigorijevog plana za izvlačenje iz teške finansijske krize u kojoj se on nalazi”. ,,Prezaduženi vladika Grigorije preko Fonda Sveti Vukašin od najuglednijih ‘srpskih glava’ nije uspio skupiti prijeko potrebnih milion maraka koji će ga izvući iz ogromnih dugova”, navodi Slobodna Bosna.
Slobodna Bosna tvrdi da se u posljednjih pet godina vladika
Grigorije kod komercijalnih banaka zadužio oko deset
miliona maraka, za šta je pod hipoteku stavio srpske svetinje u Hercegovini. Možda bi to učinio i sa Sutorinom ako je se dokopa.
Milorad Dodik poklonio je iz budžeta Vlade RS 30.000 konvertibilnih maraka i lično donirao 1.000 KM.
Na spisku donatora nema poznatih beogradskih ličnosti: gradonačelnik Beograda Dragan Đilas, Emir Kusturica, Aleksandar Bocan Harčenko, ambasador Rusije, Dejan Bodiroga, Dragan Bjelogrlić… Niko od njih na toj večeri nije priložio ni marku za borbu protiv bijele kuge u Hercegovini i spasavanje Grigorija iz dužničkog ropstva. Grigoriju su dali moralnu podršku.
Maštoviti Grigorije je prije nekoliko godina osnovao Fondaciju za razvoj sporta i kulture, a prošle godine otvorio je Konjički klub za djecu sa posebnim potrebama.
Srpska crkva ima jak uticaj u Novom. SPC je u tom gradu podigla stambenu zgradu. Stanovi su za prodaju. Zgrada, koja je trebalo prema opštinskim dozvolama da ima 900 kvadrata, preko noći narasla je, uz aminovanje opštinskih vlasti, na 1250 kvadrata. Pored Parohijskog doma, SPC je otvorila kafić sa igraonicom, u kojoj se nalazi i automat za poker. Piće se donosi iz Parohijskog doma.
Grigorijev veliki prijatelj Milorad Dodik boravio je prije desetak dana u Herceg Novom.
Dodiku je opštinsko rukovodstvo priredilo svečani doček. Dočekali su ga predsjednik opštine Dejan Mandić, četiri potpredsjednika, glavni administrator, menadžerka, načelnici… Svi su se sjatili da mu pruže ruku.
Dodik im je prenio da je Republika Srpska zainteresovana za položaj i zaštitu interesa srpske nacionalne zajednice u Crnoj Gori.
– Želimo da zaštitimo srpski identitet i interes srpskog naroda u Crnoj Gori i želimo da se poštuju sva nacionalna prava Srba u Crnoj Gori, kao i konstitutivnost srpskog naroda, rekao je, pored ostalog, Dodik.
Izrazio je želju da ,,Republika Srpska i Crna Gora imaju sporazum o specijalnim paralelnim odnosima”. Osvrnuo se i na pretenzije fejs grupe na crnogorsku obalu. Saglasio se sa tim da treba poštovati odluku Badinterove komisije ,,da granice država nastalih raspadom SFRJ treba da budu istovjetne onim granicama dok su države bile republike”, ali i da ,,sa stanovišta eksperata treba dati konačnu ocjenu o čemu se tu radi”. A ekspertima, kako znamo, svašta može pasti na pamet.
Demokratska partija socijalista saopštila je da predsjednik Republike Srpske nije posjetio Crnu Goru i grad Herceg Novi u skladu sa međunarodnom diplomatskom praksom.
– Nije u skladu sa međunarodnom, diplomatskom praksom da se posjećuje druga država bez prethodnog dogovora i komunikacije sa njihovim državnim organima. Tako nešto nije u duhu odličnih odnosa Bosne i Hercegovine, odnosno njenih entiteta i Crne Gore, izjavio je portparol DPS-a Rajko Kovačević.
Slobodan Milošević je u vrijeme AB-revolucije boravio u Grahovu, a da o tome pojma nije imalo tadašnje crnogorsko rukovodstvo. Crna Gora je zvanično protestovala, ali Milošević je, kako se ubrzo pokazalo, uspješno obavio svoju misiju.
Dodik ne dolazi tek tako u Novi. Hercegnovsku opštinu početkom devedesetih zapljusnuo je veliki talas izbjeglica iz BiH. Tu su, stalno ili povremeno, utočište našle i brojne osobe koje su bile u ratnom stroju i Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Gojko Janković iz Foče je i dalje u biračkom spisku iako mu se sudi u Hagu. Otvorio je u Novom trgovačku radnju još dok je ratovao po Bosni. Mićo Stanišić, bivši šef Državne bezbjednosti Republike Srpske, kojem se takođe sudi u Hagu, u Herceg Novom je kupio stan. Tomo Kovač, ratni ministar policije RS, u Bijeloj ima pekaru Aleksandrija i više stambenih i poslovnih prostora. Vlada Crne Gore mu je u zakup dala i Grahovsko polje. Bivši predsjednik Skupštine RS Dušan Kalinić ima apartmane u Đenovićima. Bivši premijer RS Mladen Ivanić kupio je kuću u Kamenarima.
Nezvanično se tvrdi da je u posljednje dvije decenije oko 6000 izbjeglica iz BiH koje žive u Novom bez zakonskog osnova dobilo crnogorsko državljanstvo.
U Herceg Novom rijetko gdje možete vidjeti crnogorsku zastavu. Nema je ni na zgradi Skupštine opštine.
Veseljko KOPRIVICA