Povežite se sa nama

MONITORING

Tražili ste, gledajte

Objavljeno prije

13 godina

na

branko-vojicic

Pomalo je tužno: skoro deceniju otkako se krenulo u transformaciju RTCG kako bi se od državne televizije napravio javni servis građana oslobođen uticaja vlasti, ista vlast razmatra da li da razriješi kompletan Savjet RTCG, upravljačko tijelo javnog servisa. Administrativni odbor parlamenta zatražio je ove sedmice od Ministarstva kulture i Savjeta RTCG da se izjasne o zahtjevu generalnog direktora RTCG Branka Vojičića koji je od Parlamenta tražio da razriješi Savjet. To je tijelo, prije ovog zahtjeva, odbilo da usvoji finansijski izvještaj RTCG za prethodnu godinu. To je, tvrdi Vojičić, nezakonito.

Zakon o javnim radiodifuznim servisima ne propisuje da će Savjet biti razriješen ukoliko ne usvoji finansijski izvještaj. U članu 47 Zakona kaže se da Skupština može razriješiti Savjet RTCG ako „u određenom roku ne objavi finansijski izvještaj”. Finansijski izvještaj RTCG objavljen je u roku.

„Mi nijesmo dužni da usvojimo finansijski izvještaj. To je kao da se raspusti skupština jer nije usvojila vladin završni račun budžeta”, komentariše za Monitor inicijativu Vojičića Dušan Simonović, predsjednik Savjeta RTCG. Simonović je još ranije ocijenio da je riječ o pritisku na njega i Savjet zbog finansijskog izvještaja kojeg većina u Savjetu smatra, u najmanju ruku, sumnjivim. Savjet je usvajanje tog dokumenta odložio dok Državna revizorska institucija ne završi revizorski izvještaj o poslovanju RTCG.

Zbog neusvojenog finansijskog izvještaja Simonović se našao ne samo pred parlamentarcima, nego i na internetu. Na Ju tjubu je prethodne sedmice postavljen snimak predsjednika Savjeta, napravljen bez njegovog znanja, na kom on Vojičića naziva „klasičnom budalom”, direktora opštih poslova Miodraga Vučinića “najvećim gangsterom”, a za direktorku TVCG Radojku Rutović kaže da “nema kapaciteta za posao koji obavlja”.

Pominje i neracionalno poslovanje menadžmenta RTCG.

Simonovića je, nakon što je kolegijum generalnog direktora RTCG, zatražio njegovu smjenu, podržala većina članova Savjeta, pa se očekuje da će na sljedećoj sjednici tog tijela biti pokrenuta inicijativa za smjenu Vojičića o kojoj se odavno govori. Savjet je smjenu Vojičića tražio ne samo zbog rukovođenja finansijama, nego i zbog programa RTCG.

Snimak je tajno napravljen nekoliko mjeseci ranije, a pušten je u trenutku kada je Savjet odbio da usvoji finansijski izvještaj. Finansijski izvještaj, i nezavisni revizorski izvještaj koji je Savjet usvojio, između ostalog pokazuju da Simonovićevim rječnikom kazano – „klasična budala”, „najveći gangster” i nekompetentna urednica, sa još dvoje direktora RTCG, crnogroske građane koštaju 204 000 eura godišnje. Više nego što se izdvaja za zarade svih zaposlenih Arhitektonskog fakulteta, na primjer. (vidi box). Nije strašno to što je uprava državne televizije plaćena papreno. Nego to što za taj novac građani u izvještajima RTCG dobijaju tek loše montiranu bajku o Crnoj Gori kao lideru u regionu.

Zašto se Skupština, s obzirom na to da nema zakonskog osnova za razrješenje Savjeta i da nije prekršen zakon, uošte upustila u tu proceduru, nije poznato. „Traženje mišljenja” od Vlade o razrešenju Savjeta je skupštinska inovacija. Vlada ne samo da po zakonu nije nadležna da raspravlja o sudbini Savjeta, kako su saopštili iz Ministarstva kulture, nego ne bi smjela bilo kako da utiče na rad i nezavisnost RTCG i njegove uprave. Dokle je RTCG stigla sa transformacijom u javni servis pokazuje i to da se u Skupštini čak čuo predlog da parlament obavi kontrolno saslušanje predsjednika Savjeta i generalnog direktora RTCG. Demokratski, nema šta.

Jedno je sigurno: deceniju nakon što su 2002. godine usvojeni medijski zakoni koji su državnu televiziju trebali da oslobode pritiska vlasti, RTCG je dalje od tog cilja nego ikada.

Problem državne televizije nijesu samo moguće neracionalno trošenje, loša kadrovska politika ili sukob na relaciji menadžment – Savjet. Smjena Vojičića ili Savjeta neće od RTCG napraviti servis građana. Pokušaj transformacije sistematski je opstruiran od strane vlasti, a stvari su danas postavljene tako da je RTCG više servis moćnijih krugova iz vrha vlasti, a ne građana.

Javni servis znači – na to su crnogorsku vlast više puta upozoravali međunarodni zvaničnici i eksperti – autonomiju organa upravljanja, javno finansiranje i program u skladu s opštim interesom. RTCG ne zadovoljava nijedan od uslova.

Crnogorskim parlamentarcima nije prvi put da tumače medijske zakone kako im se sviđa. Ubrzo, pošto je vlast shvatila da su zakoni iz 2002. godine demokratskiji nego što treba i da se RTCG možda može transformisati, zakoni su izmijenjeni. Nova rješenja, usvojena 2008. godine vraćaju RTCG na finansiranje iz budžeta (prethodno se pokušalo sa pretplatom preko računa) a izbor Savjeta RTCG, tijela koje mora biti nezavisno kako bi javni servis bio moguć, prelazi i formalno u ruke parlamentaraca koji od 2008. godine mogu da biraju, odnosno da potvrde ili ne potvrde imenovanja članova Savjeta iz civilnog sektora, Univerziteta i ostalih predlagača. Nijesu pomogli ni stavovi domaćih i stranih eksperata da će tim rješenjem definitivno biti onemogućena autonomija RTCG.

„ Ja sam veoma osjetljiva na problem upravljanja javnog servisa… Na tom pitanju obično stoji i pada ideja javnog servisa. Politici se ponovo otvaraju vrata za uticaj na javni servis, a kada ih jednom otvorite onda ih je jako teško zatvoriti”, upozoravala je između ostalih Sandra Hrvatin, ekspertkinja Evropske komisije, kada su izbor i razrešenje članova Savjeta prešli u ruke Skupštine. Uzalud.

Parlamentarci su tim izmjenama samo ozakonili sopstvenu dugogodišnju praksu kršenja medijskih zakona – birali su članove Savjeta iako im zakon to nije dozvoljavao. Skupština je po zakonu iz 2002. potvrđivala imenovanja članova Savjeta, nakon porvjere da li je neko od izabranih u konfliktu interesa.

Jedino je prvi Savjet, izabran krajem 2002. godine, pošto su zakoni usvojeni, formiran bez pritisaka vlasti. Četiri godine kasnije Skupština je počela da bira članove, ne potvrdivši izbor nekih sumnjivih lica iz civilnog sekrotra jer je bilo očigledno da bi poštovanjem zakona i vlast izgubila kontrolu nad Svjetom.

Neki nepodobni kasnije su „puštani unutra” kada je odnos snaga u Savjetu bio takav da njihov ulazak ne bi mogao da utiče na uticaj vlasti na to tijelo. Kada im je igra dojadila, zakoni su promijenjeni. Da vlast pokušava da zadrži uticaj na RTCG, bilo je jasno i nakon što je Parlament uporno ignorisao to što su neki članovi Savjeta bili u konfliktu inetresa ili nijesu ispunjavali uslove za članstvo u Savjetu.

Da se RTCG zabetonira pomogla je i izmjena zakona po kojoj je RTCG vraćena na finansiranje iz budžeta. Zakon iz 2002. je propisivao da se RTCG dominantno finansira od radio-difuzne pretplate. Taj model direktnog finansiranja od strane građana bio je u skladu sa Amsterdamskim protokolom, koji su zemlje EU usvojile još 1997. godine.

Zato sada za potrošene pare iz budžeta RTCG ne odgovara građanima već svom poslodavcu – vrhu DPS-a. A, vrh je već pokazao kakve kadrove dovodi da spašava svoje medije, kad prigusti.

Šta krije finansijski izvještaj RTCG

Finansijski izvještaj RTCG za prošlu godinu koji je Savjet odbio da usvoji pokazuje da RTCG posluje isključivo zahvaljujući novcu iz budžeta.

Crnogorski građani su za RTCG prošle godine izdvojili oko 10 miliona eura, što je malo manje nego za Univerzitet Crne Gore. Istovremeno, RTCG je tek nešto više od jednog miliona zaradila od marketinga, gotovo isto koliko je bila u minusu.

Slavica Striković, članica Savjeta RTCG, za Monitor kaže da je interesantno da je snimak na Ju tjubu na kom Dušan Simonović, predsjednik Savjeta RTCG, uvredljivo govori o direktorima i urednicima RTCG objavljen baš kada je Savjet odbio da usvoji finanijski izvještaj. Ona kaže da je snimak urađen prije nekoliko mjeseci.

„Izvještaj je, između ostalog, pokazao da je oko 10 odsto novca građana potrošeno za produkciju, a preko 80 odsto za plate, ili da su su troškovi održavanja voznog parka i goriva povećani otkad je nabavljeno šest novih vozila”, kaže ona.

Savjet je primijetio i da je RTCG duplirala troškove za prenos sportskog programa za koji je Simonović ranije prokomenatrisao da „nije vidio da ga emituju”. Za sportski program je RTCG utrošila nešto manje od 900 000 eura, od ukupno dva i po miliona utrošenih na program.

Prilično su povećani, skoro tri puta, i troškovi za otpremnine, a broj stalno zapošljenih neznatno je smanjen. Uvećana je i stavka „ostala lična primanja”, a za dnevnice za putovanja po zemlji i inostranstvu potrošeno je više od 400 000 eura, koliko godišnje na zarade potroši Medicinski fakultet.

Usvojeni nezavisni revizorski izvještaj pokazuje da RTCG nije prijavila kredit od oko 900 000 eura kod Atlas banke, radi otplaćivanja duga za satelit. U izvještaju se napominje i da nije pravilno procijenjena imovina RTCG, da nijesu utvrđena jasna pravila za utvrđivanje visine otpremnina i ostalih primanja…

Milena PEROVIĆ KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA: MUP će viriti u džepove policajaca

Objavljeno prije

2 dana

na

6 Septembra, 2024

Objavio:

Skupština Crne Gore usvojila je zakon kojim se detaljnije utvrđuje postupak prijave i kontrole imovine službenika policije

 

Bivši policijski službenik Petar Lazović u aprilu je Višem sudu u Podgorici ponudio 9,3 miliona eura kao jemstvo da ga puste iz zatvora. To je najveća ponuđena suma u istoriji crnogorskog pravosuđa, pred kojim su gonjeni neki od najvećih svjetskih narko bosova.Ipak, najveću sumu ponudio je bivši pripadnik policije. Optužen da je dio kriminalne organizacije koja je krijumčarila drogu, švercovala cgarete, ubijala, prebijala i mučila druge ljude.

Sud je odbio jemstvo i u obrazloženju, između ostalog, naveo da je Lazović raspolagao računom od preko 40 miliona eura. Međutim, do danas nije poznato da li neko od nadležnih provjerava njegovu imovinu i povezanost sa firmama i licima koja su stala iza ovog jemstva.

O policijskim službenicima i njihovoj djeci sa zavidnom imovinom pisalo se decenijama. Mnoge nevladine organizacije, od kojih se najviše isticala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), godinama pišu o značajnoj disproporciji zvaničnih prihoda i imovine policijskih funkcionera i njihove djece, ali i najobičnijih policijskih službenika.

U posljednje četiri godine, od razbijanja kriptovane aplikacije za komunikaciju SKY ECC, u Crnoj Gori je uhapšeno više desetina pripadnika policije, aktuelnih i bivših, koji su bili na vezi sa kriminalcima i pomagali im u krivičnim djelima. Mnogi od njih su nudili velika jemstva za svoju slobodu.

Iako odavno postoji potreba da se ispita imovina policajaca i njihove aktivnosti, Vlada je tek nedavno ušla u taj postupak. Do sada je postojala obaveza funkcionera u Upravi policije da prijavljuju imovinu, ali u sklopu Zakona o sprječavanju korupcije koji se odnosi na sve državne funkcionere. Postojao je i mehanizam provjere u Zakonu o unutrašnjim poslovima, kroz Odjeljenje za antikorupciju, ali taj se mehanizam do sada nije primjenjivao. Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je ovo pitanje, a pred Skupštinom je izložio izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima se planira dodatno tretiranje ovog problema. Zakon je najprije predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, a ponovo je usvojen na zasijedanju u srijedu.

„Postoje bivši, ali i neki sadašnji policijski službenici čija je imovina višestruko veća od one koju mogu opravdati i ako se to i potvrdi kroz provjere, za njih neće biti mjesta u službi“, kazao je Šaranović.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SAVEZI I RAZLAZI UOČI PODGORIČKIH IZBORA: Za jednokratnu upotrebu

Objavljeno prije

1 sedmica

na

30 Augusta, 2024

Objavio:

Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć

 

Mjesec dana pred podgoričke lokalne izbore, zakazane za 29. septembar, politički akteri su mahom  objelodanili modele učešča u ovoj izbornoj trci, iako  liste još zvanično nijesu predate. Posljednji rok za predaju  je 3. septembar, početak naredne sedmice.  Udruživanja i razdruživanja političkih partija kako bi osvojili vlast u glavnom gradu, pokazuju da je glavni zajednički imenitelj novih i bivših saveznika – moć.  Dojučerašnji ljuti protivnici postaju saveznici, i obratno. Sve je za jednokratnu upotrebu.

Ove sedmice savez uoči podgoričkih izbora objavili su Demokrate i Pokret Evropa sad (PES). Mediji su objavili da će na njihovoj zajedničkoj izbornoj listi PES imati 38 mjesta, od ukupno 59, dok će Demokratama pripasti 21 mjesto. U procentima PES će imati  64,4 odsto, a Demokrate  35,6 odsto.

Listu će, kako se i očekivalo, predvoditi Saša Mujović, ministar energetike. Doskorašnja gradonačelnica Podgorice iz redova PES-a Olivera Injac, prema pisanju medija, druga je na listi. Politička konkurencija to komentariše  kao još jedno premijerovo odricanje od bliskih saradnika. Kritičari podsjećaju da je savezništvo PES-a i Demokrata na državnom nivou proteklo u sukobima, posebno onom u bezbjednosnom sektoru, koji je rezultirao i  tužbom ministra policije iz redova Demokrata Danila Šaranovića Upravnom sudu protiv Vlade Milojka Spajića, zbog tadašnje odluke Vlade da na poziciju v.d direktora policije ne izabere  kandidata kojeg je predložio Šaranović, već drugog.  Tužba je odbijena, a Demokrate su  oročile podršku Vladi do dobijanja IBAR-a. IBAR smo dobili, savez Demokrata i PES-a na državnom nivou preživio je, a sada se učvršćuje i na lokalnom nivou. I to ne samo u Podgorici.

Demokrate Alekse Bečića i Spajićev PES dogovorili su i koalicioni nastup na lokalnim izborima u Budvi i Kotoru. Od 33 mjesta na izbornoj listi za Budvu, Demokrate će dobiti 22, a PES  11 mjesta.  U procentima, Demokrate će imati 66,7 odsto, a PES  33,3 odsto.

Iako su mediji već objavili da će na čelu liste u Kotoru biti Vladimir Jokić (Demokrate),  a u Budvi Dragana Kaženegra Stanišić (Demokrate), još nema zvanične potvrde o tome iz dvije partije.

Koaliciona partnerstva izazvala su unutrašnje diobe. Demokrate je napustio Đorđe Zenović, koji je predvodio listu Demokrata na prethodnim izborima.  On je pojasnio da više nije spreman da pravi kompromise na štetu Budve. “Razumijem državnu politiku i legitimne interese partija na državnom nivou, ali nisam više spreman da pravim kompromise na štetu grada u kom sam odrastao i u kom ću živjeti do zadnjeg dana”, saopštio je .

Savezništvo na podgoričkim izborima ozvaničili su ove sedmice i predsjednik države Jakov Milatović i lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović.

Milatović i Abazović predstavili su u utorak  zajedničku  listu Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović.  Uz Pokret za Podgoricu, koji čine bivši odbornici PES-a, koji su u razlazu na relaciji Spajić –  Milatović, stali na stranu predsjednika države, te GP URA, u ovom savezništvu je i Pokret za promjene (PzP).

Milatović je na predstavljanju pojasnio da se u podgoričke izbore uključuje jer je, kako je kazao, izabrao da ne okreće glavu na drugu stranu pred lošim praksama, bilo da su one na lokalnom ili državnom nivou.

 “Pitaju me neki zašto se uključujem u kampanju za podgoričke izbore. Valjda misle da, kao predsjednik, treba da samo stojim sa strane, da se samo slikam sa ambasadorima, potpisujem njihove nakaradne zakone i putujem po svijetu. To je, valjda, bila uloga koju su mislili da mi nametnu, dok svakodnevno obmanjuju građane, prilagođavaju državu njihovim funkcijama i svakodnevno trguju državnim interesima”,  kazao je Milatović.  Zvuči kao da nije znao šta su ingerencije predsjednika države, kada se na tu poziciju kandidovao i osvojio je.

Odmah po predstavljanju liste, politička konkurencija krenula je da podsjeća na nekadašnje oštre riječi razmijenjene između Abazovića i Milatovića.  Više je takvih.  U različitim periodima – onom dok je Milatović bio ministar ekonomije u vladi Zdravka Krivokapića, a Abazović njen potpredsjednik koji je potom ušao u projekat manjinske vlade uz podršku Demokratske partije socijalista (DPS), a posebno kasnije kada su  Spajić i Milatović  osnovali Pokret Evropa sad.  Tako smo od ocjena Milatovića da je Abazović „izgubio ono najvažnije u politici, povjerenje“, te da je „izgubio kompas“, stigli do savezništva koje će, kako sada  tvrdi Milatović „zaustaviti politički cirkus“.

Upitan da li smatra, imajući u vidu prethodne sukobe, da je njegova koalicija sa Milatovićem principijelna, Abazović je uzvratio: “Ne postoji principijelnija saradnja na nivou Crne Gore u ovom trenutku. On je jedina osoba na političkoj sceni koja zastupa tvrde opozicione stavove“, kazao je. Takođe, na pitanje da li vidi mogućnost za koalicionu saradnju sa PES-om i Demokratama,lider URA je odgovorio: “Ja tu ne vidim ništa sporno. Oni samo moraju da znaju da mi nismo za ovakav način vladanja, koji oni promovišu“, kazao je.  Abazović je s Bečićem bio u predizbornoj koaliciji na posljednjim državnim izborima. U tu koaliciju URA i Demokrate ušli su nakon višemjesečnih oštrih javnih sukoba, a savezništvo je trajalo do raspodjele pozicija i formiranja vlade. U koju Spajić zbog uloge u aferi Do Kvon nije želio Abazovića.

Listu Pokreta za Podgoricu, URA i PzP predvodiće  funkcioner URA i zamjenik gradonačelnice Podgorice Luka Rakčević. On je saopštio da se na  listi nalazi 59 ljudi različitih profesija i da vjeruje da će ona biti najkvalitetnije što građani mogu da zaokruže: “Lista ima preko 40 odsto žena. Vjerujem da će ovi ljudi nakon izbora moći da pomognu gradu znanjem i iskustvom. Mislim da je ova lista pobijedila predajom, učešćem, ostalo je da vidimo rezultat konkurenata”, kazao je on.

Iako je od raspisivanja izbora spekulisano da bi na izborima u Podgorici mogla nastupiti državna vlast u širokoj koaliciji, to se, jasno je, neće desiti. Osim savezništva PES i Demokrata, zajednički nastup najavile su NOVA i DNP, Andrije Mandića i Milana Kneževića. Listi bi, prema pisanju medija,  trebalo da se pridruže i Socijalistička narodna partija (SNP), Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora, no to još nije ozvaničeno.  Ono što se zna je da će listu predvoditi aktuelna predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović.

Šef kluba odbornika Nove u podgoričkom parlamentu Mitar Šušić  saopštio je da se zalažu za širu koaliciju, da su pregovori još u toku, te da bi njihov ishod trebalo da bude i zvanično poznat do kraja ove sedmice.

Bošnjačka stranke će  samostalno izaći na izbore, i ostati van aranžmana partija koje čine vlast na državnom nivou. Kako su saopštili, odluka o samostalnom nastupu donijeta je – jednoglasno.

Samostalno na izbore izaće će i DPS. Ta stranka ove sedmice započela je predizbornu kampanju skupom na kom je prisustvovao i bivši višedecenijski šef  te partije Milo Đukanović.

DPS je na društvenim mrežama naveo da je to bio “sastanak partijske mreže u Podgorici i zvanični početak kampanje ‘I riječju i djelom! – dr Nermin Abdić'”. Njihovu listu predvodi poslanik i šef podgoričkog odbora stranke Nermin Abdić.

Samostalno će nastupiti i Preokret Srđana Perića, koji na prethodnim podgoričkim izborima nije uspio da pređe cenzus. „ Mi – obični građani . Oni – partijske elite. To je jedina podjela na ovim izborima. Odluči gdje pripadaš”, poručio je Perić.

Kad je riječ o opoziciji, još ranije je najavljeno da će na podgoričkim izborima skupa nastupiti Evropski savez, koji čine Socijaldemokrate (SD), Socijalistička demokratska partija (SDP) i Liberalni savez ( LP). Listu će predvoditi Boris Mugoša, poslanik SD.

Osim nenadanih saveza i razlaza, na političkoj sceni na djelu je i usitnjavanje. Na ovim izborima samostalno  će nastupiti i nekoliko partija koje predvode bivši ministri ili pak premijeri Spajićeve, Abazovićeve i Đukanovićeve vlade.

Samostalno će nastupiti lista  doskorašnjeg ministra pravde Andreja Milovića, pokret Naprijed  Marka Kovača, ministra pravde u vladi Dritana Abazovića, te Stranka evropskog progresa nekadašnjeg Đukanovićevog bliskog saradnika i premijera Duška Markovića.  Samostalni nastup na podgoričkim izborima po prvi put  najavilo je i Udruženje podstanara.

To je predizborna postavka političke scene. Kako će izgledati nakon rezultata, niko ne zna. Osim da se politički akteri neće opet razilaziti i miriti zbog principa.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KOJI FAKULTETI VODE DO POSLA, A KOJI DO BIROA: Deficit strategije

Objavljeno prije

1 sedmica

na

30 Augusta, 2024

Objavio:

Statistika godinama govori o tome da je na birou rada od visokoškolaca najviše ekonomista, pravnika, vaspitača, nastavnika društveno-humanističke oblasti, menadžera i organizatora. Uprkos tome, studenti svake godine masovno upisuju fakultete koji školuju ovaj kadar

 

 

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje – studiranje se ipak isplati. Ako je za utjehu, najmanje je visokoškolaca među nezaposlenima.

U Crnoj Gori je nezaposleno 34.715 lica (blizu 59 odsto od tog broja čine žene), pokazuju podaci koje je Zavod za zapošljavenje dostavio Monitoru. Od ukupnog broja nezaposlenih, najmanje je onih sa fakultetskim diplomama – nezaposleni sa VI, VII i VIII nivoom kvalifikacija (visokoškolci) čine 3.687 ili 10,62 odsto. Nezaposlenih sa I i II nivoom obrazovanja (bez škole,  osnovna škola, niže stručno obrazovanje) ima 14.159 ili 40,79 odsto, a najviše je nezaposlenih sa završenom srednjom i višom  školom 16.869 ili 48,59 odsto.

Deficitaran kadar sa fakultetskom diplomom u posljednjih godinu dana, od 30. juna 2023. do 30. juna 2024, bili su nastavnici prirodno-matematičke struke (profesor matematike, fizike,  hemije, biologije). Nedostajalo je i medicinara (doktor medicine, specijalisti medicine, farmaceuti, nastavnici zdravstvene struke, nastavnici biotehničke struke), zatim grupa zanimanja elektroničari, nastavnici tehničko tehnološke struke (u okviru njih profesor računarske grupe). Veća tražnja od ponude zabilježena je i kod informatičara i zanimanja informacionih tehnologija. Prema podacima Zavoda, mnoga zanimanja nedostaju u prosvjeti –  iz oblasti muzičkog obrazovanja,  profesor psihologije, profesor njemačkog jezika, profesor likovne grupe predmeta, profesor razredne nastave, profesor vaspitanja predškolske djece, defektolozi…

Statistika godinama govori o tome da je na birou rada od visokoškolaca najviše ekonomista, pravnika, vaspitača, nastavnika društveno-humanističke oblasti, menadžera i organizatora… Uprkos tome, studenti svake godine masovno upisuju fakultete koji školuje ovaj kadar. U prvom upisnom roku za studijsku 2024/25. na Univerzitetu Crne Gore na  Ekonomskom fakultetu stiglo je 289 prijava, Filozofskom (249), Pravnom (231), Fakultetu političkih nauka (136). No, da se percepcija mladih mijenja govori i to da je najviše prijava podnešeno za upis na Medicinskom fakultetu (340), a 121 kandidata prijavilo se za upis na Prirodno-matematičkom fakultetu.

Više od dvije trećine svršenih srednjoškolaca se upisuju na studije. Iako svi ne završe, ranija istraživanja govore da se svake godine preko 2.000 svršenih visokoškolaca prijavi na biro rada .  ,,U odnosu na broj postojećih radnih mjesta, sektor visokog obrazovanja proizvede 3,5 puta više kadra”, konstatovano je u jednoj od Analiza stanja na Univerzitetu Crne Gore.

Najviše nezaposlenih visokoškolaca je  sa stečenim zanimanjima VII 1 nivoa obrazovanja obrazovanja (240, 180+60, 300, 360 ECTS);  – 2.326 ili 6,70 odsto od ukupnog broja nezapošljenih. Sa stečenim VI nivoom obrazovanja (180 ECTS) ima ih 1088 ili 3,13 od ukupnog broja nezaposlenih. Nivo VII-2 (180+120, 240+60 ECTS) ima 257 ili 0,74 odsto ukupno nezaposlenih, dok je na Birou najmanje onih sa najvećim zvanjem VIII (300+180 ECTS) 16 ili 0,05 odsto nezaposlenih.

U prvom polugodištu 2024. godine poslodavci su Zavodu prijavili 14.101 slobodnih radnih mjesta. U odnosu na prvo polugodište 2023. godine prijavljeno je 3.271 slobodno radno mjesto manje ili 18,83 odsto (u I polugodištu 2023. godine prijavljeno je 17.372  slobodnih radnih mjesta).

Za I i II nivo kvalifikacije obrazovanja (nekvalifikovani i polukvalifikovani radnici) prijavljeno je 3.551 SRM (25,18 odsto), za III, VI i V nivo (srednjoškolci) 6.577 SRM ili 46,64 odsto, a za VI, VII i VII nivo (visokoškolci) 3.973 SRM ili 28,18 odsto.

Iz Zavoda tvrde da je na tražnju za visokoobrazovanim kadrom, u posljednjih desetak godina, u velikoj mjeri uticao Program stručno osposobljavanje lica sa stečenim visokim obrazovanjem. ,,Kako kroz navedeni program poslodavci dobijaju ‘besplatnu’ radnu snagu, sa kojom su u velikoj mjeri zadovoljavali kadrovske potrebe za visokoobrazovanom radnom snagom, to je i iskazana tražnja-potreba za visokoškolcima, iskazana kroz prijavljena slobodna radna mjesta, značajno manja od stvarno potrebne’, kazali su nam iz Zavoda.

To potvrđuju i zvanični podaci koji govore da je u posljednjih 10 godina broj nezapošljenih visokoškolaca duplo manji: učešće nezaposlenih visokoškolaca u ukupnoj nezaposlenosti se kretala od 30,28 odsto krajem 2014. godine do 15,82 odsto krajem 2023. godine.

U novoj Strategiji razvoja visokog obrazovanja navodi se da Crna Gora ima preko 24.307 studenata. Najveći broj studira na UCG 18.000. na Univerzitetu Donja Gorica 3.000, Adriatik – 1535, Mediteran 1.000… Procjenjuje se da broj studenata iznosi četiri odsto populacije, a procjenjuje da sa onima koji studiraju i inostranstvu ukupan broj iznosi 4,5 odsto populacije.

Zanimljivo je koje oblasti Strategija mapira kao najznačajnije za zapošljavanje visokoškolaca: oko 50 odsto ukupnih potreba je kod djelatnosti obrazovanja, a zatim slijede: državna uprava i odbrana i obavezno socijalno osiguranje, administrativne i pomoćne djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Djelatnosti u kojima je pored diplome često presudna i partijska i druga podobnost. Na posljednjem mjestu po potrebi za novozaposlenima su stručne, naučne, inovacione i tehničke djelatnosti.

 

ZAPOŠLJAVANJE SA SREDNJOM ŠKOLOM
Deficitarna zanimanja

U proteklih godinu dana najtraženija zanimanja sa diplomom srednje škole bila su u ugostiteljstvu – pomoćni ugostitelj, pripremač pica, servir, točilac pića, pomoćni kuvar, konobar, sobarica, poslastičar, recepcioner, kuvar specijalista, pekari, …). Radnici su traženi i u građevinarstvu: pomoćni građevinski radnik, pomoćnik armirača, pomoćnik tesara, armirač, tesar, zidar, betonirac, fasader.. Veća tražnja od ponude zabilježena je i u grupi medicinskih zanimanja: medicinske sestre, medicinski tehničari, stomatološke sestre, farmaceutski tehničari, kozmetičari. Nedostajali su i profesionalni C, D i E kategorije.

,,Moramo naglasiti da određena zanimanja, posebno u ugostiteljstvu i turizmu, trgovini, mogu biti deficitarna u određenom dijelu države (primorski region) i u određenom periodu godine (ljetnji period), a da su ta ista zanimanja suficitarna u ostalim djelovima Crne Gore i u ostalim periodima godine”, rekli su iz Zavoda.

EU
U kojim zemljama mladi najbrže dolaze do posla

Prema zvaničnim podacima Eurostata za prošlu godinu, čak 83,5 ljudi koji su tek diplomirali, odmah su počeli da rade. U samom vrhu je Malta sa 95,8 odsto brzo zaposlenih diplomaca, a potom Holandija (93,2) i Njemačka (91,5).

Najniže stope zaposlenosti među onima koji su nedavno diplomirali zabilježene su u Italiji (67,5), Grčkoj (72,3) i Rumuniji (74,8).

Zvanični podaci pokazuju da ti brojevi rastu iz godine u godinu. Procenat onih koji su posao našli odmah poslije škole je prošle godine bio za 1,1 procentni poen veći nego u 2022. kada je iznosio 82,4 odsto, što je znatno više nego 2013. godine kada je iznosio 74,3 odsto. Jedini izuzetak je bila 2020. godina (78,7), kada je zbog pandemije virusa korona taj broj pao za 2,3 procentna poena u odnosu na godinu ranije (81 odsto).

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo