Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Korist za sve

Objavljeno prije

na

Evrotehnokrate u Briselu nijesu krile oduševljenje. Njima je trebao neki čvrst dokaz za uspjeh zajedničke evropske politike. „Strog, ali pošten pristup” najzad je polučio opipljivi rezultat: Hrvatska će 1. jula 2013. godine postati 28. članica EU. „Taj važan korak Hrvatske signal je ostatku jugoistočne Evrope: on pokazuje da proširenje funkcioniše, da se EU ozbiljno pridržava svojih obaveza i da se strukturalne reforme u zemlji isplate”, rekao je predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso. Posebno je bio zadovoljan službeni Berlin, koji je od osamostaljivanja najviše pomagao Hrvatskoj. „Vaša je zemlja tokom pristupnog procesa opravdala povjerenje koje joj je ukazala Evropa, naročito Njemačka”, rekao je šef njemačke diplomatije Gido Vestervele. POVJERENJE: Svi se u Briselu slažu da ostale zemlje na Balkanu moraju još mnogo toga da urade kako bi dobile povjerenje EU. Možda će proći čitavo desetljeće dok neka druga zemlja iz regije ne postane članica Unije. Pokazuje to slučaj Hrvatske: proći će punih deset godina od kandidature za članstvo do njezinog prijema. Državama u regiji i njihovim elitama na vlasti se žuri, posebno ako se približavaju izbori. Ali, čak i ovaj ogroman uspjeh teško da će hrvatsku premijerku Jadranku Kosor i njezinu Hrvatsku demokratsku zajednicu spasiti od poraza na predstojećim izborima. Pitanje je, takođe, čemu se na izborima početkom naredne godine može nadati srpski predsjednik Boris Tadić i njegova Demokratska stranka čak i ako ta zemlja krajem ove godine dobije status kandidata i otpočne pregovore o članstvu. Jer, osim evropske retorike, srpske demokrate nemaju što drugo ponuditi osiromašenim građanima Srbije. Albanija, Kosovo i Bosna i Hercegovina zarobljene su svojim nesposobnim elitama, a Makedonija se spori sa Grčkom. Zajedničko za sve zemlje je endemska korupcija, koja je postala način ponašanja i razmišljanja, model života, te kriminal i nepotizam.

OPREZ: Čelnici EU svjesni su da bi zaustavljanjem širenja ti problemi samo narastali. Predsjednik Evropske inicijative za stabilnost Gerald Knaus uvjeren je da će EU biti manje primamljiva ako ne bude poštovala obećanje o evropskoj perspektivi Balkana. Zato je, navodi on, u najdubljem interesu Evrope da se uredi Balkan. Ubuduće će te zemlje biti stavljene pod jači „mehanizam monitoringa”. Evropljani nastoje na sve načine da izbjegnu loše iskustvo s Rumunijom i Bugarskom, koje su 2007. godine nepripremljene ušle u EU. Dakle, više od „zamora od proširenja”, u Uniji je prisutan oprez pri proširenju. „Postoji ta neka želja da se uspori a možda i stane na neko vrijeme, ali s druge strane postoji i svijest da bi to moglo imati veoma negativne posljedice za stabilnost na Balkanu”, kaže njemački politolog Bodo Veber. On tvrdi da proces proširenja najviše guraju Britanci i članice Višegradske grupe (Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska), čiji lideri smatraju da EU nipošto ne smije stati na pola puta. „Ako bacite pogled na geografsku kartu, onda između Grčke i Mađarske vidite ‘sivu zonu’ i uvijek imate osjećaj nedovršenog posla. EU neće dovršiti svoj okvir sve dok ta ‘siva zona’ ne nestane”, ističe mađarski premijer Viktor Orban.

IZAZOVI: Stvari se, ipak, mijenjaju dramatičnom brzinom. Ukoliko EU želi da i dalje bude jedan od najvažnijih faktora na globalnoj sceni, moraće da se mijenja, razvija i širi, čak iako je to protivno volji nekih većih članica. Činjenica je da EU nikada nije bila statična, već stalno u nekom razvojnom procesu. Mnogo je važnih izazova pred tom organizacijom: budućnost eurozone, sprovođenje Lisabonskog ugovora, ustrojstvo evropske diplomatije. Još su veći izazovi porast ksenofobije, nedostatak vođstva (mnoge zemlje ne žele za lidera Evrope Njemačku, koja to objektivno jeste), politička kratkovidost, nedostatak solidarnosti, pad nataliteta. Integracija Balkana bila bi pogonsko gorivo za evropsku politiku, nova energija „staroj Evropi”, najbolje sredstvo za uzajamnu stabilnost i sigurnost naročito nakon njenog nerazumijevanja demokratskih revolucija na sjeveru Afrike. Tek s Balkanom, priznaje Vestervele, Evropa postaje jedinstvena, snažnija, uspješnija. „Te silne ekonomske i političke slobode u Evropi garancija su za blagostanje u globalnom dobu”, ističe šef njemačke diplomatije. Zato je proširenje EU na Balkan, što uključuje i Tursku, u interesu svih zemalja na našem kontinentu, iako bi tada od 36 članica Unije trećina bile balkanske države!

Retorika i praksa

Vlast u Podgorici najuspješnija je na Balkanu u proevropskoj retorici, iako praksa u zemlji uspješno demantuje priču. Crna Gora nema nikakve bilateralne sporove, a zbog svoje veličine predstavlja neznatan trošak za evropske poreske obveznike. No, neuspjeh Vlade u borbi protiv korupcije i kriminala na visokom nivou ne može se prikriti nikakvim statistikama, pa će ,,impresioniranost” briselskih birokrata dnevno blijediti.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

GODINA ZA NAMA: Korak naprijed, nazad dva

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Briselu, 26. juna, Crna Gora je dobila IBAR,  ispunivši prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Nakon dva dana, parlamentarna je većina izglasala Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, kao odgovor na glas Crne Gore za Rezoluciju UN o Srebrenici.  Iz Hrvatske su račun su ispostavili i ovog decembra kada Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za  zatvaranje poglavlja 31

 

 

Godina je počela svađom premijera Milojka Spajića i predsjednika države Jakova Milatovića, dok su Andrija Mandić i Milan Knežević sve glasnije insistirali na rekonstrukciji 44. Vlade.

Na sjeveru nije bilo snijega ni skijanja, ali je odjeknula vijest da je  u Kolašinu porcija kačamaka 30 eura. „ Pita Podgoričanin djevojku sa kojom je došao u Kolašin: Hoćeš da idemo na kačamak ili da ti kupim patike?“, smislili su duhoviti.

U januaru je završena Vladina akcija Stop inflaciji, pa su cijene ponovo vraćene na staro – skupo.

Saznali smo i da Skupština ima 35 automobila, a od njih 10 kupljenih 2023. i pored zaklinjanja u racionalizaciju. U februaru novi podatak – registrovano 4.658 vozila u državnom vlasništvu, za 377 više nego u odnosu na 2022.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić primio je u goste mitropolita SPC Joanikija. Za tu priliku Mandić je u svoj kabinet postavio trobojku, a mitropolit se pohvalno izrazio o radu Skupštine. Opozicija je protestovala, trobojka ostala.

Zbog kritike visokih predstavnika SPC pred podgoričkim sudom za prekršaje počelo je krajem  januara suđenje istoričaru Bobanu Batrićeviću. Peticiju podrške Batrićeviću potpisalo je 1.800 građana. Postupak je kasnije obustavljen.

Monteput je raspisao javni poziv za izradu projekta autoputa Bar-Boljare, dionica Andrijevica-Berane-Boljare, dužine oko 50 kilometara.

Krajem januara, Milorad Marković izabran je za vrhovnog državnog tužioca Crne Gore. Njegovim izborom završeno je petogodišnje vd stanje  nakon što je mandat istekao  Ivici Stankoviću.

Izbori i u DPS-u,  Danijel Živković postao je lider te partije. Četvrti u istoriji te stranke, nakon Momira Bulatovića, Milice Pejanović- Đurišić i Mila Đukanovića.

Dobili smo i prve preliminarne rezultate popisa – broj stanovnika se od 2011. do 2023. povećao samo za dva odsto, dok je došlo do rasta broja stanova za 26 odsto.

Početkom februara u romskom naselju ispod brda Volujica u Baru od požara stradale četiri osobe – 19-godišnja djevojka, dva maloljetnika i jedna ženska osoba.

Opština Pljevlja je 14. februara organizovala svečanu akademiju povodom 220 godina od Prvog srpskog ustanka i 189 godina od donošenja Sretenjskog ustava Knjaževine Srbije. Skup koji je počeo intoniranjem srpske himne Bože pravde, blagosiljali su mileševski episkop Atanasije Rakita i gradonačelnik Pljevalja Dario Vraneš.

U Podgorici srušen i posljednji ostatak nekadašnjeg giganta crnogorske metaloprerade Radoja Dakića, za potrebe gradnje stambeno-poslovne zgrade.

,,Oćemo li kupat đecu ili ne”, jedan je od komentara roditelja na najavu štrajka prosvjetara. Kada je štrajk počeo, za tri dana se našlo i rješenje. Koeficijenti u prosvjeti su povećani za 10 odsto od 1. jula, a od septembra najmanje 17 odsto.

Posljednje sedmice februara, po nalogu SDT-a Vladimira Novovića uhapšeno više biznismena i policajaca pod optužbom kriminalnog udruživanja i šverca cigareta međunarodnih razmjera. Među njima i Aleksandar Mijajlović, jedan od neformalnih suvlasnika kompanije Bemax.

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik posjetio je Crnu Goru, gdje se 27. februara, od crnogorskih zvaničnika, sastao samo sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem. Zbog posjete Dodika, nekoliko stotina građana protestovalo je ispred Skupštine sa porukom ,,Mandiću i Dodiku moramo reći NE! Da je vječna Crna Gora. Da je vječna BiH”.

Ulazeći u zgradu parlamenta okupljene je pozdravio sa tri prsta, na šta su građani zviždali i poručivali mu “fašisto”. Sastanak je upriličen baš na dan kada se obilježavala 31. godišnjica zločina u Štrpcima

Posljednjih dana februara  Milatović je i zvanično napustio Pokret Evropa sad, u kome je imao funkciju potpredsjednika. Ubrzo je iz stranke  isključen ministar pravde i član Predsjedništva PES-a  Andrej Milović.

Početkom marta premijer Spajić nam je uhvatio muštuluk o novom zaduženju od 650 miliona eura sa kamatnom stopom od 5,8 odsto. Ministar finansija Novica Vuković je kasnije pojasnio da je zaduženje malo više, 687 milion, kao i kamatna stopa koja iznosi 5,88.

Stiglo je i upozorenje Savjeta Evrope da su uslovi rada novinara u Crnoj Gori zabrinjavajući. Stav je potvrdio i gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević koji je policiji prijavio, između ostalih, i više novinara zbog ugrožavanja bezbjednosti njega i njegove porodice. Novinari eto pišu kada Kovačević  sije nacionalizam ili pokazuje srednji prst dok se intonira himna. Ministar Nik Đeljošaj  optužio novinara da ga mrzi,  Andrej Milović  oteo telefon novinarki.

U Herceg Novom u sklopu karnevala spalili su lutku kolumniste i pisca Andreja Nikolaidisa, osudivši ga da ne voli Njegoša, Andrića,  Dostojevskog, da je dželatov šegrt, produkljanski Grk, predstavnik savremene crnogorske fekalne književnosti… Nakon devet mjeseci iz Kancelarije Ombudsmana je stiglo upozorenje Opštini Herceg Novi da je spaljivanje lutke sa likom Nikolaidisa govor mržnje i diskriminacija.

Skupština je prvo proljećno zasjedanje u martu počela u tonu kakav će se nastaviti tokom cijele godine – hvatanjem za revere Milana Kneževića i Oskara Hutera.

Da nekom u državi dobro ide saznali smo kada su objavljeni rezultati poslovanja banaka u 2023. Imale su rekordnu dobit od ukupno 146 miliona, što je povećanje od čak 75 odsto u odnosu na 2022. I trgovinski lanci su tokom 2023. ostvarili profit od 31 miliona,  13 miliona više nego 2022.

Od početka godine do marta bilo je 45 lažnih dojava o bombama u školama na primorju i Podgorici.

Tokom marta PES i Demokrate su se sukobljavali oko direktora Uprave policije. U prvoj martovskoj rundi pobijedio je PES i za vd direktora  izabran Aleksandar Radović. Zbog te odluke, ministar MUP-a Danilo Šaranović je Upravnom sudu podnio tužbu protiv sopstvene Vlade. Presudom Upravnog suda, kajem juna, Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave polcije.  Ministrov favorit Lazar Šćepanović je došao na čelo policije tek u decembru, nakon što je Brđanin dao ostavku i preuzeo savjetničku poziciju u ANB-u.

Umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta Janko Jelić je u aprilu zabranio odigravanje predstave IzloŽene. Po Jeliću tema rodne ravnopravnosti je izlizana, jer u  stvari ,,žene diskriminišu”.

Sredinom aprila uhapšeni su bivši visoki funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić. Terete se za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja. Milo Đukanović je povodom ovih hapšenja ocjenio: ,,U Crnoj Gori je na sceni politički revanšizam, kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta”.

Zbog zloupotrebe službenog položaja, uhapšena je i direktorica Agencije za sprječavanje korupcije Jelena Perović.

Kontroverzni crnogorski biznismen Branislav Brano Mićunović, umro je 19. aprila. U Crnoj Gori i zemljama regiona je najčešće pominjan kao vodeća ličnost organizovanog kriminala još iz perioda bivše Jugoslavije, kako ga je označio i američki Stejt Department u novembru 2023. kada ga je stavio na listu sankcionisanih kompanija i pojedinaca sa Zapadnog Balkana. Nijedna optužba protiv njega nije dokazana kroz sudski proces.

Posljednjeg dana aprila, biznismen Duško Knežević izručen je Crnoj Gori, pet godina nakon što je za njim raspisana međunarodna potjernica. Plave torbe još nema.

Glavna tema u maju bila je usvajanje UN Rezolucije o genocidu u Srebrenici. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u svom maniru izvrtanja stvarnosti, iznio je stav da će usvajanjem Rezolucije Srbi biti proglašeni genocidnim narodom. Vučićev nalog dobro se primio u Crnoj Gori, pa se krenulo sa teškom ofanzivom zamjena teza i pritisaka od domaćih prosrpskih političara i crkve.

Rezolucija UN kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja u Srebrenici usvojena je i za nju je glasala i Crna Gora.

Na međuvladinoj konferenciji Evropske unije i Crne Gore, 26. juna u Briselu, Crna Gora dobila IBAR,  ispunivši prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Nakon 12 godina pregovaračkog procesa. I  višegodišnjeg zastoja u pregovorima.

Već nakon dva dana, na Vidovdan, u Skupštini Crne Gore parlamentarna većina je izglasala, kao svojevrsnu protivrežu glasu za rezoluciju o Srebrenici, Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen. Iz Hrvatske su oštro reagovali, a račun su ispostavili i ovog decembra kada Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za  zatvaranju poglavlja 31 o spoljnoj politici i bezbjednosti.

U julu je predsjednik parlamenta lansirao novu, kako je kazao, pomiriteljsku ideju o obnovi kapele na Lovćenu.

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za direktora RTCG, Boris Raonić je podnio ostavku. Savjet ga je imenovao za vd-a i raspisao konkurs za novog direktora javnog servisa. Na konkursu je, gle čuda, ponovo izabran Raonić.

U julu je konačno predstavljen program Evropa sad 2. Kalkulatora za izračunavanje  zarade nije bilo. Saznali smo da će građani, ne baš svi, oktobarske zarade primiti uvećane. Minimalna zarada za srednjoškolce 600 eura, a visokoškolce 800 eura. Poslodavcima smanjene obaveze plaćanja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje sa 15 na 10 odsto. Rasterećeni i doprinosa od 5,5 odsto bruto plate.

Krajem jula došlo je do rekonstrukcije Vlade. U izvršnu vlast ušli su kadrovi stranaka Mandića i Kneževića, te Bošnjačke stranke. Dobili su ukupno osam resora i po jedno potpredsjedničko mjesto. Spajićeva Vlada postala jedna od najglomaznijih – 26 ministarskih mjesta, sedam potpredsjednika od kojih dva rukovode i resorima i pozicija premijera.

Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova, notom upućenoj ambasadi Crne Gore u Zagrebu, saopštilo je da su  Mandić, Milan Knežević i Aleksa Bečić proglašeni nepoželjnima u Hrvatskoj „zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa sa Hrvatskom i kontinuirane zloupotrebe te države u unutrašnje političke svrhe“.

Kad je krenula sezona požara premijer obećao da će Vlada kupiti bar jedan kanader. Turistička sezona tekla sa manjkom turista i povećanim cijenama.

Nakon što je registrovana kju groznica kod 250 grla u Nikšiću i Danilovgradu, vlasti počele sa eutanazijom zaraženih grla. Životinjske ostatke zakopavali su na više lokacija u ove dvije opštine. Nakon što su se mještani pobunili, nadležni su iskopavali ostatke pa ih premještali na druge lokacije. Ispostavilo se da u Crnoj Gori ne postoji spalionica niti prerada otpada životinjskog porijekla, kao ni stočno groblje.

Predstavnici nacionalnih partija Albanaca i Bošnjaka napustili su sjednicu Vlade zbog njene odluke da izda saglasnost za podizanje spomenika u Beranama pokojnom mitropolitu Amfilohiju.

Mandić i Knežević lansirali priču o neophodnosti dvojnog državljanstva.

Podgorički izbori 29. septembra, donijeli su opomenu vladajućim partijama jer je DPS osvojio najviše glasova – 30 odsto. Od izborne noći traju kombinacije, pregovori i ucjene. Rok za formiranje vlasti je 5. januar.

Mandić i Knežević u oktobru lansirali novu ideju – zakon o agentima stranog uticaja, kojim bi se ispitalo djelovanje nevladinih organizacija a i medija. Koalicioni partneri u vlasti nijesu imali sluha.

Monstat  prezentovao rezultate popisa. Nacionalisti su bili nezadovoljni jer ni jedne nacije nije bilo ubjedljivo više ili manje u odnosu na popis iz 2011. Demografi su upozorili na alarmantne podatke da se sve opštine u Crnoj Gori nalaze u stadijumu demografske starosti.

U novembru je Osnovni sud u Podgorici odredio pritvor od 30 dana kontroverznom biznismenu Zoranu Ćoću Bećiroviću. On je sa svojim tjelohraniteljima, od kojih je jedan policajac, napao novinarku Anu Raičković, njenog sina i još jednu osobu. Osumnjičeni su bili u alkoholisanom stanju, udarali su i gušili novinarku, a bijes su iskalili i na autu.

Mandić je javnost i poslanike obavijestio o još jednom iskoraku. Budžetom institucije na čijem je čelu predviđeno je da svaki poslanik može da angažuje po jednog savjetnika koji će mu pomoći u radu.  81 poslanik, 81 savjetnik. Ljepota.

Velikan crnogorske umjetnosti,  slikar Vojo Stanić preminuo je 19. novembra u 101. godini.

Krajem novembra Sudski savjet izabrao je Valentinu Pavličić za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore. Čelna pozicija u Vrhovnom sudu bila je upražnjena od decembra 2020. godine, kada je ostavku na tu funkciju podnijela Vesna Medenica. Kojoj se još sudi.

U decembru je odjeknula afera seksualnog uznemiravanja u školama. Nakon teksta CIN-CG-a, o svemu je javno progovorila bivša učenica podgoričke Gimnazije Sara Vujisić. I dok nove slične afere isplivavaju, političari brane svoje kadrove na čelnim mjestima.

Ivica Janović imenovan za vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Janović ne poznaje bezbjednosni sektor, ali njega poznaju u vrhu PES-a.

Policija je uhapsila bivše ministre poljoprivrede Milutina Simovića i Petra Ivanovića, a krivičnom prijavom je obuhvaćen i još jedan bivši ministar Budimir Mugoša.

Javna rasprava o Prostorno urbanističkom planu Podgorice, čiji je sastavni dio projekat Velje brdo ili kako iz Vlade kažu Novi grad, u dva navrata nije uspjela da se održi, zbog slabe organizacije i propusta nadležnih. Onda je ministar urbanizma  Slaven Radunović presjekao i kazao da javne rasprave neće ni biti. Građani kritike mogu da šalju mejlom.

Zbog dešavanja oko Ustavnog suda pretposljednje sedmice ove godine pratili smo bacanje dimne bombe u Skupštini i bojkot opozicije. Vlada je u problemu jer se ne može usvojiti Budžet za sljedeću godinu.

I pored Vladinih obećanja o zatvaranju 10 poglavlja u pregovorima o pridruživanju Crne Gore EU do kraja ove godine, u decembru su zatvorena tri. I četvrto bi da nije bilo trgovine oko rezolucija. Ostalo nam je zatvaranje još 27 poglavlja.

Tokom prošle godine 31. decembra u tri saobraćajne nesreće stradalo je petoro ljudi. Pazite.

U januaru ćemo saznati da li će i koliko biti povećani računi za struju, vodu, komunalije… A tokom godine da li je priča o EU realna ili će od nje ostati samo dugmići pred naletima nacionalističkog populizma.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAJZVUČNIJI SUDSKI POSTUPCI JEDVA NA POČETKU: Pravda spora, a pravosuđe još sporije

Objavljeno prije

na

Objavio:

Više sudskih postupaka u najvećim predmetima sporo klacka u mjestu.Slučaj  Vesne Medenice, bivše predsjednice Vrhovnog suda, vraćen je   na početak. Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda ili  on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu

 

 

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica uhapšena je 17. aprila 2022. godine. Iako je tužilaštvo već u oktobru iste godine podiglo optužnicu, sud je nakon gotovo dvije godine predmet vratio na ponovno suđenje.

Medenica je gotovo 20 godina bila alfa i omega crnogorskog pravosuđa, a koliko je ta institucija urušena pokazuje njen sudski proces koji jedva da je i počeo, a moraće da počne ponovo. Nakon godine, 10 mjeseci i četiri dana od potvrđivanja optužnice i poslije više od 20 odgođenih ročišta, Viši sud u Podgorici odlučio je da konačno zamijeni predsjednicu Vijeća suda Nadu Rabrenović, koja je zadužila predmet.

„Rješenjem predsjednika Višeg suda u Podgorici Zorana Radovića, predmet je oduzet predsjednici Vijeća suda, sudiji Nadi Rabrenović, i on je, metodom slučajne dodjele, zadužen u rad kod sudije Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Vesne Kovačević“, precizirali su iz Višeg suda.

Predsjednik suda je, navode, to učinio jer je riječ o pritvorskom predmetu ,,koji je hitne prirode“. Predmeti, čija je hitna priroda propisana zakonom, mogu se oduzeti sudiji ako sudija zbog spriječenosti za rad nije u mogućnosti da u tim predmetima postupa blagovremeno, odnosno, u zakonskom roku. Zbog odsustva sutkinje  Rabrenović, od 2. oktobra se čeka odluka o još jednom u nizu prijedloga da se Milošu Medenici uz jemstvo da neće pobjeći, omogući da se brani sa slobode. On je u pritvoru od 25. maja 2022.

Shodno zakonu, Miloš Medenica u pritvoru može biti još pet mjeseci i četiri dana, kada će izaći na slobodu ukoliko do tada ne bude izrečena presuda i on, eventualno, bude osuđen na kaznu zatvora kraću od njegovog dotadašnjeg boravka u Spužu. Sud je dužan da u roku od tri godine od podizanja optužnice donese presudu, u protivnom nema pravo da optuženima dalje produžava pritvor.

Organizacija Miloša Medenice, koja broji 16 članova, prema stavu Specijalnog tužilaštva stvorena je radi šverca cigareta, marihuane, kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka. Suđenje se više puta odlagalo iz različitih razloga – nepojavljivanja svjedoka, izostanaka advokata, zahtjeva za izuzeće tužilaca, nedolaska osumnjičenih zbog, kako su, pored ostalog, obrazlagali, uraslog nokta, kašlja, temperature… A u posljednje vrijeme zbog bolovanja sutkinje Rabrenović.

Stiče se utisak da Vesni Medenici polazi za rukom da manipuliše sudskim sistemom, koji je godinama krojila, kako bi se odužio postupak, dok bi pred kamerama prozivala sudove zbog neefikasnosti.  Vesna Medenica je nedavno osuđena na šest mjeseci zbog zloupotrebe službenog položaja, ali u predmetu gdje joj prijeti mnogo veća kazna, postupak nije ni mrdnuo.

Grupi Miloša Medenice se sudi nakon što su isplivale njegove prepiske o švercu droga i duvana, kupovini oružja, kao i pozivanja na uticaj njegove majke, koje je vodio na kriptovanoj SKY aplikaciji. Više pravnih eksperata smatra da je taktika Medenicinih advokata, kao i odbrana drugih, kojima se sudi na osnovu prepiski do kojih je došao Europol, bila da odlažu ročišta dok se o pravnoj valjanosti ne oglasi Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. Zagovarali su da se SKY dokumentacija izuzme jer nije dobijena putem instituta međunarodne pravne pomoći, odnosno posredstvom Ministarstva pravde, već u međupolicijskoj saradnji.  Evropski sud pravde osporio je pojedine dokaze sa kriptovanih aplikacija zbog nepoštovanja procedura u zemljama EU, a sud u Strazburu je u jednom slučaju prihvatio dokaze dobijene sa kriptovanih aplikacija kao dokaz. Za crnogorske sudove ključno je  mišljenje suda u Strazburu, jer se odnosi na sve potpisnice Evropske konvencije za ljudska prava, a ne samo na članice EU.

Djeluje da od početka novembra, kada je objavljen stav suda u Strazburu, glatkije idu slučajevi u kojima se osumnjičenima sudi nakon prepiski sa SKY aplikacije. Najpoznatiji takav predmet je Zorana  i Petra Lazovića, visokih službenika policije.

Nekadašnji neformalni vođa policijskog Tima za posebnu operativnu podršku koji je djelovao u sastavu Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, Petar Lazović, uhapšen je 18. jula 2022.  Nekadašnjeg tajnog agenta SDT tereti za izvršenje najtežih krivičnih djela, a dominantan posao odnosio se na šverc kokaina, ali i da je policijsku službu podredio kavačkom kriminalnom klanu.

Transkripti sa nekad zaštićene Skaj aplikacije, koje je crnogorskim istražiteljima dostavio Europol, pokazuju da je službu podredio kavačkom klanu. Poruke pokazuju i da je izvršavao naloge šefa kavčana Radoja Zvicera – tukao škaljarce, hapsio ih, otimao, ali i da ga je obavještavao o kaznama koje navodno dogovaraju sa SDT-om… U jednoj od optužnica nalazi se i uhapšeni gradonačelnik Budve Milo Božović,  i više policajaca poput Ljuba Milovića, Milete Ojdanića i desetak drugih.  Tu su i narko bosovi poput Radoja Zvicera, Darka Šarića, Veljka Belivuka, Marka Miljkovića…

Lazovićevo ime nalazi se u više predmeta tog tužilaštva, a 29. novembra 2024. godine, odlukom krivičnog vanraspravnog vijeća Višeg suda u Podgorici, potvrđene su dvije optužnice kojima je i on obuhvaćen. Tim aktom potvrđene su optužnice koje je SDT podnijelo 3. aprila 2024. i 5. aprila 2023. godine, a one terete Petra Lazovića da je izvršio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i tri krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

Osim teških optužbi koje mu na teret stavljaju specijalni tužioci, protiv njega se vodi nekoliko postupaka pred osnovnim sudovima, u kojima ga terete da je zlostavljao i mučio uhapšene pripadnike  škaljarskog klana, ali i klana za koji je radio, prema tvrdnjama tužilaštva. Nijedan od ovih slučajeva još nije doveden do presude.

Optužnica protiv  dugogodišnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, kojom su obuhvaćeni i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i njegov bivši zamjenik Saša Čađenović, pred Višim sudom  čeka potvrdu.

Na osnovu SKY prepiske uhapšena su prošle godine  i dva bivša direktora Uprave policije – Veselin Veljović i Slavko Stojanović. Oni su uhapšeni  zbog zloupotrebe položaja kako bi omogućili šverc cigareta. Stojanović je potpisao sporazum o priznanju krivice. Grupi čiji je dio Veljović i dalje traje suđenje. Tužilaštvo Veljovića tereti da je povjerljivim informacijama pomagao šefu kriminalne organizacije Aleksandru Mrkiću da švercuje cigarete.

Iako se nezakonito potrošena sredstva iz Agrobudžeta izviđaju još iz Katnićevog vremena, tek su nedavno uhapšena dva bivša ministra poljoprivrede Petar Ivanović i Milutin Simović. Ivanoviću je još 2021. godine u Skupštini skinut imunitet, dok je još bio poslanik DPS.  Zbog nezakonite isplate novca iz Agrobudžeta kojom je pričinjena šteta državi od 300.000 eura  uhapšen je i bivši državni sekretar Nemanja Katnić i nekadašnja načelnica Službe za finansije, računovodstvo i javne nabavke Vukica Perović. Krivičnom prijavom Specijalnog policijskog odjeljenja obuhvaćen je i još jedan ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Budimir Mugoša. Optužnicom se tereti i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Abu Dabi fond za razvoj (ADF) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara. Optužnicom SDT-a oni se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda.

Kažu da je pravda je spora, ali dostižna. Izgleda da u tu poslovicu nije uključeno i sporo pravosuđe, usljed kojeg je  pravda još dalja.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine

 

 

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.

Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.

SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.

Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.

Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.

Advokat Veselin Radulović,  podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.

Član Odbora za antikorupciju, gradonačelnik Nikšića i poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević pozdravio je hapšenje: ,,Mora se odati priznanje, ali i konstatovati da smo samo dotakli mali vrh debelog brijega kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Inače, parlamentarna većina mjesecima odbija da se izjasni o zahtjevu tužilaštva da se poslaniku Kovačeviću ukine imunitet.

S druge strane Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra, izjavila je da je ponosna na sve što je njen suprug učinio za Crnu Goru.  ,,Ovom prilikom želim da kažem da sam veoma ponosna na ono što je moj suprug proteklih 20 i kusur godina uradio za ovu državu. I da uzdignute glave hoda cijela naša porodica širom Crne Gore za sve ono što je učinio u sektoru poljoprivrede tokom svog rada”, rekla je Simović.

Prema podacima u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP), a koje se odnose na 2015., 2016. i 2017. godinu, određene isplate sa budžetske linije za subvencije u poljoprivredi i ribarstvu pokazuju da su pojedinim NVO plaćani iznosi od par stotina eura, pojedinim po više hiljada eura, a nekima u desetinama hiljada. Iz ASP-a navode da je novac namijenjen poljoprivredi isplaćivan nevladinim organizacijama koje se bave kulturom, socijalnom zaštitom, dječjim pravima, mentalnim zdravljem, studentima, kao i sportskim organizacijama – fudbalskim i biciklističkim. ,,Pored toga, sa pozicije subvencija za poljoprivredu i ribarstvo novac je u desetinama hiljada eura tokom 2015. godine i 2016. godine plaćan i jednoj turističkoj agenciji u Podgorici”, navode iz ASP-a.

IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine. ,,Čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura”, piše u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.

Agrobudžet u vrijeme dok je Ivanović bio na čelu resora poljoprivrede u Vladi premijera Mila Đukanovića tokom 2014. godine iznosio je 14 miliona, a naredne 2015. godine nepunih 15 miliona. SDT vjeruje da je šema nezakonite isplate novca NVO u manjem obimu funkcionisala sve do ljeta 2019. godine, kada je Agrobudžet iznosio 22 miliona eura.

Milutin Simović bio je od 2016. do 2020. godine ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednik Vlade u vrijeme dok je premijer bio Duško Marković. Bio je Simović i dugogodišnji gradonačelnik Nikšića. Poljoprivredom je rukovodio i početkom 2000-ih ih kada je izbila afera oko prosipanja 50.000 litara mlijeka zbog kvara u fabrici mlijeka Zora u Beranama. Optužio je tada ministar Simović novinare za dezinformacije: ,,neprijatelji ne daju Zori da svane”. Kasnije je direktor fabrike Tom Hodž uhapšen i odležao je godinu dana zatvora, dok njegovi domaći pomagači nikada nijesu kažnjeni.

Petar Ivanović bio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2012. do 2016. godine, a potom je obavljao posao poslanika u Skupštini. Ivanović je od 2018. do maja 2023. godine bio ekonomski savjetnik bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Budimir Mugoša je takođe bio ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine, a bio je i na čelu Opštinskog odbora SDP-a u Podgorici.

Katnić je bio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od januara 2013. do oktobra 2017. u vrijeme dok su ministri bili Petar Ivanović, kratko Budimir Mugoša i kasnije Milutin Simović. U septembru 2017. godine, Katnić je prešao u Ministarstvo finansija, gdje je obavljao poslove vezane za finansijsko upravljanje i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola IPA programa.

Ivanović je uhapšen u kući u Doljanima, a brojni policijski pripadnici satima su pretresali vilu, imanja i vinograd u vlasništvu funkcionera Demokratske partije socijalista i bliskih mu srodnika. Javnost je na TV snimcima mogla da vidi luksuznu vilu i vinograde bivšeg ministra. Pretres Ivanovićeve imovine u Podgorici, Baru i Kotoru trajao je puna dva dana.

Monitor je 2021. istraživao finansije tada odlazećeg predsjednika Opštine Nikšić Milutina  Simovića koji jeu septembru 2019. godine kupio imovinu vrijednu 242.000 eura. Ispostavilo se da prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, zaključeno je u istraživanju, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac.

Simović se tako hapsi i pušta za 8.200 eura. A političari sada više i ne pominju dugo najavljivani u pripremama Zakon o porijeklu imovine.

 

 

Abu Dabi fond

Viši sud krajem oktobra ove godine potvrdio je optužnicu za aferu Abu Dabi fond, a sudski postupak u tom predmetu očekuje okrivljene bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugošu, koje SDT optužuje za zloupotrebu položaja u ovom slučaju.Optužnicom je obuhvaćen i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Na optužnici za nenamjensko trošenje kreditne linije od 50 miliona dolara (plasirana je, otprilike, polovina tog novca) su i nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Blagota Radulović i procjenitelj Milan Adžić.

Abu Dabi fond za razvoj (ADF) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara.Optužnicom SDT-a oni se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda.

Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović više je puta govorio o navodnim nezakonitostima koje je zatekao u tom resoru, nakon smjene DPS vlasti u  avgustu 2020.

U februaru 2021. godine, pred novinarima je govorio o dokumentaciji o kreditu iz Abu Dabi fonda, rekavši tada da je bivši ministar Ivanović otvorio specijalni račun u Prvoj banci na koji su legle dvije tranše kredita iz Abu Dabi fonda u ukupnom iznosu od 29,6 miliona dolara, mimo državnog trezora.Tada je rekao i da je kompletnu dokumentaciju predao SDT-u.

,,Novac je prebačen na specijalni račun u Prvoj banci koji se nalazi van sistema državnog trezora. Nemamo informacije ko je otvorio ovaj račun, niti o tome ima podataka u Ministarstvu finansija.Sva plaćanja koja se tiču državnog novca moraju ići preko sistema trezora”, rekao je Stijović tada.

Kazao je i da su od Prve banke tražili informacije o tome ko je otvorio specijalni račun u Prvoj banci, gdje je novac uplaćivan po nalozima bivših ministara Simovića i Ivanovića, dok je Nemanja Katnić ,,pratio cijeli posao”, a Blagota Radulović odobravao.

Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo