Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Neki to vole vruće

Objavljeno prije

na

Konačno je u Crnu Goru, u danima između vaskršnjih i prvomajskih praznika, stigla vijest od koje su mnogima krenule suze radosnice. „Centralna banka će narednih dana u potpunosti ukinuti zabranu kreditiranja uvedenu prije tri godine Prvoj banci”, obavijestio je svjetsku javnost preko agencije Rojters guverner CBCG Radoje Žugić, „Imamo informacije da je Prva banka dostigla potrebne parametre za poslovanje i narednih dana ćemo i zvanično objaviti da je ta banka postala slobodan igrač na bankarskom tržištu”. DA LI ĆE SLOBODA UMJETI DA PJEVA: U međuvremenu, detaljno smo informisani i o tome ko je sve i koliko platio da bi Prva povratila status „slobodnog igrača”. Na pitanje zašto, odgovor ćemo, na žalost, čekati nešto duže.

Ispostavilo se, uglavnom, da su glavni teret projekta revitalizacije porodičnog biznisa, uz Vladu Crne Gore i nekadašnjeg ministra finansija i aktuelnog premijera Igora Lukšića, iznijeli čelnici dvije kompanije u državnom vlasništvu. Tim preduzećima su vlade Mila Đukanovića (njihovog kolege akcionara iz Prve banke) u minulih dvadesetak godina u više navrata pokrivale višemilionske dugove. Pošto se dobro dobrim vraća – oni su, što državnim (Srđan Kovačević, predsjednik Odbora direktora EPCG) što privatnim novcem (Miodrag Ivanović, predsjednik Odbora direktora Pobjede) , sakupili preko 5,5 od ukupno deset miliona eura mukotrpno prikupljenih u jednogodišnjem postupku dokapitalizacije Prve.

To, naravno, ne znači da treba potcijeniti entuzijazam sa kojim su ministri i poslanici vladajuće većine – od Predraga Sekulića do Miodraga Vukovića – odlučili da, doduše značajno manji, dio svoje ušteđevine ulože u ovaj posao. Za svaku je pohvalu činjenica da visoko pozicionirani članovi DPS-a vjeruju predsjedniku svoje partije toliko da su u njegu spremni da ulože i vlastiti novac. Međutim, svaki građanin Crne Gore mora se zabrinuti nad činjenicom da uticajni predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti nijesu u stanju da na elementarno racionalan način raspolažu vlastitim imetkom. Kako drugačije razumjeti to što su novopečeni akcionari Prve banke kupovali akcije po cijeni 20 ili 30 odsto većoj od ponuđene na berzi? I još važnije: kako od njih očekivati da se racionalno ophode sa našim novcem, kada to ne rade ni sa svojim?

Ili je to, ipak, neophodna cijena koju treba platiti za slobodu o kojoj govori guverner Žugić.

KONTINUITET BEZVLAŠĆA: Sada iz CBCG stižu najave po kojima je to sasvim dovoljno da se Prva banka vrati na tržište, bez ikakvih posljedica za ono što su njeni zvaničnici činili od 2007. godine.

Znači li to da nadležni zaboravljaju da je nedostatak novca bio samo jedan od razloga za probleme sa kojima se nosila, i još uvijek se nosi, Prva banka Crne Gore, njeni klijenti i deponenti? I, istovremeno, znači li to da čelna garnitura CBCG računa kako smo te razloge zaboravili i mi ostali?

Bezakonje je, uz širokogrudo razbacivanje tuđeg novca, obilježilo poslovanje Prve (tada Nikšićke) banke od momenta kada je Aco Đukanović brat, društveno-politički radnik i biznismen, postao kvalifikovani vlasnik njenih akcija (tek da se zna: on je jedini kome za to nije trebala dozvola CBCG).

Najstariji dokaz za tu tvrdnju, koji možemo pronaći u zvaničnoj dokumentaciji, predstavlja rješenje CBCG od 13. februara 2008. godine o preduzimanju prinudnih mjera prema Prvoj banci. Još tada je od Banke zahtijevano, pokazaće se bezuspješno, da „prekine sa odobravanjem kredita koji nijesu u skladu sa propisima…”.

Najsvježiji dokaz da Prva nije odustala od politike kršenja propisa star je jedva mjesec dana. „Prva banka CG je stvarni vlasnik 378.360 akcija HTP Mimoza AD Tivat”, stoji u odgovoru Komisije za hartije od vrijednosti na upit jednog od manjinskih akcionara Mimoze. Njega je zanimalo kome je kolašinska kompanija Gorska 10. januara ove godine prodala 11 odsto akcija tivatskog preduzeća i tako izbjegla zakonsku obavezu da javno ponudi preuzimanje svih akcija. KHOV je, pišu, saznala da su akcije na zbirnom kastodi računu vlasništvo Prve banke.

Prva je, može se reći, dobro pazarila pošto su akcije kupljene po cijeni upola nižoj od tada važeće na berzi. Mali problem je samo to što su akcije kupljene u vrijeme kada Banka braće Đukanović nije imala pravo, po osnovu još uvijek važećih mjera CBCG, da investira u hartije od vrijednosti. Zanimljivo, to saznanje nije proizvelo ama baš nikakvu reakciju nadležnih.

Baš kao što je bilo kakva reakcija izostala i nakon što je Monitor, početkom prošle godine, na primjeru pljevaljske Mat kompani obznanio da je Prva banka dijelila kredite i nakon što joj je CBCG zabranila tu vrstu poslovnih aktivnosti.

Nekome može biti zanimljivo: Prva banka je u tom slučaju kršila propise finansirajući kompaniju koju je osnovao Duško Šarić, trenutno pritvoreni brat odbjeglog Darka Šarića, optuženog da je organizovao šverc preko dvije tone kokaina iz Južne Amerike.

A akcije Mimoze Prva je kupila preko brokerske kuće koju kontrolišu Veselin Barović i njegov Eurofond. Platili su ih jedva nešto više od eura po akciji, iako je – na primjer – Eurofond, kojim upravlja Veselin Barović, sredinom 2008. godine iste akcije kupovao po cijeni od 15,3 eura. Prodavac je bilo preduzeće Komersa, Veselina Barovića. Da li su tu čista posla? Gotovo 15 hiljada akcionara Euro fonda odgovor KHOV na to pitanje čeka skoro dvije godine.

KAD EVROPA PITA: Poslovanje Prve banke zaintrigiralo je i evropske zvaničnike. Iz odgovora koje je sastavljao tim predvođen tadašnjim ministrom finansija Igorom Lukšićem vidi se da to interesovanje nije bilo bez razloga.

Dok je crnogorsku javnost, tokom afere 11 miliona, ubjeđivao kako „način na koji je Prva banka obezbijedila likvidnost nije za preispitivanje”, Lukšić u odgovorima na Upitnik Evropske komisije piše da je Prva 44 miliona koja je dobila iz državnog budžeta trošila mimo dogovorenog plana: „Banka je ta sredstva koristila po sopstvenom nahođenju. Ovlašćena lica CB su zapravo bila onemogućena da neposredno prate korišćenje novčanih sredstava obezbijeđenih kreditnom podrškom Vlade”.

Opet, bez bilo kakve posljedice po bilo koga.

Jedan od potpisnika ugovora između države i Prve banke – Igor Lukšić napredovao je u državnoj službi, pa je zvanje ministra finansija i potpredsjednika Vlade zamijenio titulom premijera. Potpis na ovaj ugovor, u ime Prve banke, stavio je Radoje Žugić. Aktuelni guverner tada je, istovremeno, bio i predsjednik borda Prve banke i prvi čovjek Fonda PIO. Sami zaključite da li je, u međuvremenu, i on napredovao u službi. Ono što je sigurno – plata mu je znatno veća. Zaradio je. Ili to tek treba da uradi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo