DRUŠTVO
Vlast je domovina
Objavljeno prije
14 godinana
Objavio:
Monitor onlineSrđanu Kusovcu tijesna je Pobjeda. Glavni i odgovorni državne novine i bivši savjetnik bivšeg premijera dao se u borbu protiv raznoraznih nezakonitosti, ne bi ga se postiđeli ni u državnom tužilaštvu. Ako on ne sruši crkvu na Rumiji, niko neće.
Sem Amfilohija Kusovac je izgleda odlučio da sruši i nezavisne medije. I Nebojšu Medojevića, normalno. Izgleda je ozbiljno shvatio ,,korektivnu ulogu medija” o kojoj je ove sedmice govorio novi premijer Igor Lukšić. Poslije Pobjedine korekcije stvarnosti Crna Gora postaće raj na zemlji. Bez krvožednih novinara i opozicionara da kvare idilu.
Istraživačko novinarstvo Pobjede opet se razmahalo – za rubriku Biramo biser godine prekopavaju se stari brojevi Monitora, Vijesti i Dana i traže ,,glupost, laž, licemjerje, bezobrazluk i medijski diletantizam”. Šteta što u tužilaštvu ne čitaju tu rubriku. Možda bi primijetili da govor mržnje ne koristi samo mitropolit Amfilohije.
LEGALISTA I OSTALI SPECIJALCI: Kusovac nije tu stao. Istragu je proširio i na ,,nezakonito poslovanje” medija. Da jedan ,,nadležni državni organ ispituje poslovanje i privatizaciju političkog tabloida Vijesti”, objavio je na naslovnoj prošle sedmice. Ono, za primjer drugima – ko ne vjeruje u Pobjedinu stvarnost, mogao bi ga posjetiti nadležni državni organ.
Taj organ nikako međutim da posjeti Pobjedu, koja skoro deceniju posluje nezakonito. Kao krajnji rok za transformaciju, odnosno privatizaciju Pobjede, Zakon o medijima propisao je 24. novembar 2003. godine. Umjesto privatizacije, Pobjeda je i dalje u većinskom vlasništvu države, koja je nezakonito pumpa našim novcem.
Ovih dana izabran je i novi Upravni odbor Pobjede, pošto su dva člana pošla u ministre. Teško je povjerovati da vlasnici Pobjede ne znaju zašto im se uposlenik Kusovac nameračio na nezavisne medije. On samo nastavlja tamo gdje je stao prošle godine, kada je u nastavcima prebirao po prošlosti Monitora i Vijesti, objavljivao privatne prepisku ljudi u tim medijima, ne bi li ih raskrinkao kao moralno nepodobne.
Stvari se ne mijenjaju ni kada je u pitanju javni servis. Dovoljno je odgledati dva dnevnika u sedam i po , da gledaocu bude jasno da njegovo pravo da zna nije baš ono o čemu se u toj kući razmišlja kad se pravi program.
Da se ne planiraju suštinske promjene očigledno je i iz najnovijeg Predloga programske orijentacije TVCG za 2011. godinu, koji će krajem ove sedmice Savjetu RTCG podnijeti direktorka Radojka Rutović.
Prethodni plan u kom je Rutovićka iznijela i po koju kritiku na račun te kuće Savjet nije usvojio. Posebno kritičan bio je Draško Đuranović koji je ocijenio između ostalog da ako su kritike Rutovićke tačne tu kuću treba zatvoriti, te da informativni program treba izbalansirati. U novom Predlogu, objavili su mediji, samokritičnosti nema.
Suštinska promjena, odnosno transformacija RTCG u javni servis, onemogućena je odavno, izmjenama medijskog zakonodavstva kojima je ojačan uticaj vlasti na Savjet RTCG.
Trud Pobjede i Servisa nije ostao neprimijećen. Tekuće nagrade koje na raspolaganju ima Društvo novinara Crne Gore pod komandom Dragana Mitovog Đurovića udijeljene su novinarima iz te dvije kuće. Svečano dodjeljivanje organizovano je pod nazivom – I u gori istinu zbori.
,,Onoliko koliko napreduje novinarstvo, toliko će napredovati i društvo”, ocijenio je Kusovac na Dan novinara. Onoliko.
EVROPA I MI: Jedan od sedam zahtjeva koje je EK postavila pred Crnu Goru, ako želi u Evropu glasi – ,,povećati slobodu medija”.
U Analitičkom izvještaju EK, gdje je napravljen presjek stanja u zemlji, ocjenjuje se da je bilo ozbiljnog nasilja nad novinarima ,,koji nijesu dovoljno istraženi i ispraćeni”, da se ,,istraživački novinari i dalje suočavaju sa zastrašivanjem, te da se tužbe za klevetu i visoke novčane kazne još koriste da bi se mediji pritiskali”.
Umjesto povećanja slobode medija, međutim, osilila je provladina sedma sila preko koje se i dalje zastrašuju nezavisni mediji.
,,Mislim da je u ovom periodu svojevrsnog bezvlašća, kada odlazeći premijer i dalje kontroliše kompletnu situaciju a kada formalno i zvanično za stanje na svim poljima, pa i medijskom odgovara novi premijer Lukšić, položaj medija delikatniji i gori nego što je bio u najgorem vremenu vladavine odlazećeg premijera”, komenatriše za Monitor Željko Ivanović, direktor Vijesti
On ocjenjuje: ,,Nezavisni mediji su i dalje izloženi fizičkim prijetnjama i nasilju, finasijskom reketu i medijskom linču.. Nosioci svih tih radnji su Đukanovićevi jurišnici i pioni koji se ponašaju kao da se ništa nije desilo i kao da je njihov veliki gazda i dalje kapo di tuti kapi”. Ivanović se nada da novi premijer ,,ne gaji nadu da je sa pomenutim jurišnicima , sa kojima je odlazeći premijer gradio atmosferu linča i progona slobodnih medija, moguće graditi evropski ambijent poštovanja i podstrekivanja profesionalnog i odgovornog novinarstva” i napominje da će EK ,,vrlo brzo cijeniti poteze premijera i njegovog kabineta na planu ispunjavanja zadatog”.
Da se stvari na polju medijskih sloboda ne mijenjaju ka boljem smatra i Duško Vuković, medijski analitičar: ,,Ono što vidim je inercija lošeg u shvaćanju uloge medija i odnosa prema javnosti, a time i prema medijima kao servisu te javnosti. Možda ćemo uskoro biti svjedoci nekih prestrojavanja, ali ne očekujem nikakve brze kvalitativne promjene, jer tako nešto je prilično nemoguće u okolnostima nepripremljenosti za njih”.
SVE PO STAROM: Otkako je EU postavila svoje zahtjeve pred Crnu Goru vlast je, kada su u pitanju mediji, ostala samo na lijepim riječima.
Novi ministar pravde Duško Marković obećao je da će u potpunosti dekriminalizovati klevetu, a novi premijer Igor Lukšić najavio vladinu pomoć u iznosu od oko tri miliona eura za elektronske i printane medije.
,,U prvom planu treba da bude poruka da smo spremni da uvažimo okolnost da mediji i medijske slobode igraju jednu veoma važnu ulogu u svakom demokratskom društvu i da država podrškom medijskoj zajednici zapravo šalje jasnu poruku da mediji nijesu opozicija, da nijesu neka strana koja ima konflikt, da je odgovornost vlade da bude otvorena i na usluzi medijima”, ocijenio je Lukšić. Lijepo zvuči.
Lukšić je samo zaboravio da pomene da na finansijsko iscrpljivanje pojedinih medija nije samo uticala ekonomska kriza, kako je ocijenio, nego i vlast u kojoj učestvuje.
Ne računajući već isplaćene kazne, Monitor se, na primjer, za duševne bolove trenutno tuži za oko 300 hiljada eura, dnevnik Vijesti oko 12 miliona, a Dan između 200 i 300 hiljada eura. Većinu tužbi protiv tih medija podnijeli su ljudi bliski bivšem premijeru Milu Đukanoviću, koji je svojevremeno u tužbi protiv Vijesti tražio odštetu od milion eura. Visoki iznos koji je Đukanović dobio postao je reper mnogim sudijama prilikom odmjeravanja astronomskih kazni po kasnijim tužbama protiv medija.
Sudska praksa, i pored pojedinačnih slučajeva koji su u skladu sa evropskom sudskom praksom, nastavlja se. Mediji i dalje plaćaju visoke novčane kazne u procesima koje protiv njih vode državni funkcioneri, te bliski saradnici i prijatelji Đukanovića.Viši sud u Podgorici ovih je dana potvrdio prvostepenu presudu kojom se nalaže da naš nedjeljnik isplati četiri hiljade eura Dejanu Banu. Zbog teksta Prva familija Crne Gore.
Tu su i gašenje velikih distributera i otkazivanje velikih oglašivača, što dodatno otežava poslovanje nezavisnih medija.
Svečani govori su jedno, praksa je drugo. Crnogorska vlast svojski se trudi da pokaže kako su mediji koje ona ne kontroliše, neprirodna, neprijateljska tvorevina. Od davnina se zna: patriotski je dug žigosati neprijatelja, zagorčati mu život. Zato se Pobjeda i Servis, okićeni medaljama, nalaze na domovinskoj straži. Vlast je domovina.
Milena PEROVIĆ – KORAĆ
Komentari
DRUŠTVO
BIVŠI MINISTRI POLJOPRIVREDE PONOVO NA METI SDT-A: Preoravanje DPS zaostavštine
Objavljeno prije
7 danana
20 Decembra, 2024IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine
Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) policija je u petak 13. decembra uhapsila bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Milutina Simovića, bivšeg sekretara tog ministarstva Nemanju Katnića i bivšu načelnicu Službe za finansije Vukicu Perović. Krivičnom prijavom obuhvaćen je još jedan ministar poljoprivrede Budimir Mugoša. I on je saslušan u tužilaštvu.
Nakon saslušanja kod specijalnog tužioca Jovana Vukotića, Simović je pušten da se brani sa slobode, dok je Ivanoviću i Katniću određeno zadržavanje do 72 sata. Ipak, Viši sud nije prihvatio prijedlog tužilaštva da se nekadašnjem državnom sekretaru Katniću odredi pritvor, nakon čega je pušten na slobodu uz mjeru nadzora zabrane sastajanja sa određenim licima. Po saslušanju, i bivša načelnica za finansije Perović puštena je da se brani sa slobode.
SDT sve njih sumnjiči za zloupotrebu položaja, odnosno da su državni budžet oštetili za više od 300 hiljada eura nezakonitim isplatama nevladinim organizacijama iz agrobudžeta.
Simovićev advokat Miroslav Adžić saopštio je medijima da je njegov klijent detaljno iznio odbranu pred tužiocem u vezi sa isplatom iz agrobudžeta u iznosu od 8.200 eura za koju je, prema sumnjama tužilaštva, bila nepotpuna dokumentacija u arhivi ministarstva.
Advokatica Budimira Mugoše, Ana Stanković-Mugoša, saopštila je da je njen branjenik dao izjavu u SDT-u na okolnosti krivične prijave da je 2016. godine odobrio da se iz agrobudžeta isplati 1.860 eura u korist NVO Udruženje vinara i vinogradara Crne Gore. Advokatica je navela da je tadašnji ministar imao ovlašćenje za tu isplatu jer u agrobudžetu postoji stavka za tu namjenu.
Advokat Veselin Radulović, podsjetio je da su osumnjičeni u ovom slučaju navodno oštetili budžet za oko 300.000 eura, ali je i upozorio da se ,,Simoviću stavlja na teret pronevjera od oko 8.200 eura. Ako je to zaista tako, možda nije bilo potrebe za pravljenjem spektakla. Ne treba praviti spektakularna hapšenja,” kazao je Radulović i dodao da u slučaju Simovića nije ni predložen pritvor.
Član Odbora za antikorupciju, gradonačelnik Nikšića i poslanik Nove srpske demokratije Marko Kovačević pozdravio je hapšenje: ,,Mora se odati priznanje, ali i konstatovati da smo samo dotakli mali vrh debelog brijega kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Inače, parlamentarna većina mjesecima odbija da se izjasni o zahtjevu tužilaštva da se poslaniku Kovačeviću ukine imunitet.
S druge strane Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra, izjavila je da je ponosna na sve što je njen suprug učinio za Crnu Goru. ,,Ovom prilikom želim da kažem da sam veoma ponosna na ono što je moj suprug proteklih 20 i kusur godina uradio za ovu državu. I da uzdignute glave hoda cijela naša porodica širom Crne Gore za sve ono što je učinio u sektoru poljoprivrede tokom svog rada”, rekla je Simović.
Prema podacima u posjedu Akcije za socijalnu pravdu (ASP), a koje se odnose na 2015., 2016. i 2017. godinu, određene isplate sa budžetske linije za subvencije u poljoprivredi i ribarstvu pokazuju da su pojedinim NVO plaćani iznosi od par stotina eura, pojedinim po više hiljada eura, a nekima u desetinama hiljada. Iz ASP-a navode da je novac namijenjen poljoprivredi isplaćivan nevladinim organizacijama koje se bave kulturom, socijalnom zaštitom, dječjim pravima, mentalnim zdravljem, studentima, kao i sportskim organizacijama – fudbalskim i biciklističkim. ,,Pored toga, sa pozicije subvencija za poljoprivredu i ribarstvo novac je u desetinama hiljada eura tokom 2015. godine i 2016. godine plaćan i jednoj turističkoj agenciji u Podgorici”, navode iz ASP-a.
IZ SDT-a su pojasnili da je predmet krivične prijave i postupka nezakonito dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, a suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike Agrobudžeta za te godine. ,,Čime je nevladinim organizacijama pribavljana korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeta šteta u visini od ukupno preko 300.000 eura”, piše u saopštenju Specijalnog državnog tužilaštva.
Agrobudžet u vrijeme dok je Ivanović bio na čelu resora poljoprivrede u Vladi premijera Mila Đukanovića tokom 2014. godine iznosio je 14 miliona, a naredne 2015. godine nepunih 15 miliona. SDT vjeruje da je šema nezakonite isplate novca NVO u manjem obimu funkcionisala sve do ljeta 2019. godine, kada je Agrobudžet iznosio 22 miliona eura.
Milutin Simović bio je od 2016. do 2020. godine ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja i potpredsjednik Vlade u vrijeme dok je premijer bio Duško Marković. Bio je Simović i dugogodišnji gradonačelnik Nikšića. Poljoprivredom je rukovodio i početkom 2000-ih ih kada je izbila afera oko prosipanja 50.000 litara mlijeka zbog kvara u fabrici mlijeka Zora u Beranama. Optužio je tada ministar Simović novinare za dezinformacije: ,,neprijatelji ne daju Zori da svane”. Kasnije je direktor fabrike Tom Hodž uhapšen i odležao je godinu dana zatvora, dok njegovi domaći pomagači nikada nijesu kažnjeni.
Petar Ivanović bio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja od 2012. do 2016. godine, a potom je obavljao posao poslanika u Skupštini. Ivanović je od 2018. do maja 2023. godine bio ekonomski savjetnik bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Budimir Mugoša je takođe bio ministar poljoprivrede u prelaznoj vladi 2016. godine, a bio je i na čelu Opštinskog odbora SDP-a u Podgorici.
Katnić je bio državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja od januara 2013. do oktobra 2017. u vrijeme dok su ministri bili Petar Ivanović, kratko Budimir Mugoša i kasnije Milutin Simović. U septembru 2017. godine, Katnić je prešao u Ministarstvo finansija, gdje je obavljao poslove vezane za finansijsko upravljanje i efikasno funkcionisanje sistema unutrašnjih kontrola IPA programa.
Ivanović je uhapšen u kući u Doljanima, a brojni policijski pripadnici satima su pretresali vilu, imanja i vinograd u vlasništvu funkcionera Demokratske partije socijalista i bliskih mu srodnika. Javnost je na TV snimcima mogla da vidi luksuznu vilu i vinograde bivšeg ministra. Pretres Ivanovićeve imovine u Podgorici, Baru i Kotoru trajao je puna dva dana.
Monitor je 2021. istraživao finansije tada odlazećeg predsjednika Opštine Nikšić Milutina Simovića koji jeu septembru 2019. godine kupio imovinu vrijednu 242.000 eura. Ispostavilo se da prijavljeni prihodi visokog državnog funkcionera i njegove porodice tada nijesu bili dovoljni da opravdaju toliki trošak. Šta više, zaključeno je u istraživanju, nema dokaza da je Simović uopšte isplatio taj novac.
Simović se tako hapsi i pušta za 8.200 eura. A političari sada više i ne pominju dugo najavljivani u pripremama Zakon o porijeklu imovine.
Abu Dabi fond
Viši sud krajem oktobra ove godine potvrdio je optužnicu za aferu Abu Dabi fond, a sudski postupak u tom predmetu očekuje okrivljene bivše ministre poljoprivrede Petra Ivanovića i Budimira Mugošu, koje SDT optužuje za zloupotrebu položaja u ovom slučaju.Optužnicom je obuhvaćen i Zoran Vukčević, nekadašnji čelnik Investiciono-razvojnog fonda (IRF), za nesavjestan rad u službi. Na optužnici za nenamjensko trošenje kreditne linije od 50 miliona dolara (plasirana je, otprilike, polovina tog novca) su i nekadašnji direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Blagota Radulović i procjenitelj Milan Adžić.
Abu Dabi fond za razvoj (ADF) je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja je za podsticanje poljoprivrede na sjeveru Crne Gore 2015. obezbijedila kredit od 50 miliona dolara.Optužnicom SDT-a oni se terete za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja od 2015. do 2017, tokom dodjele novca iz kredita Abu Dabi fonda.
Bivši ministar poljoprivrede Aleksandar Stijović više je puta govorio o navodnim nezakonitostima koje je zatekao u tom resoru, nakon smjene DPS vlasti u avgustu 2020.
U februaru 2021. godine, pred novinarima je govorio o dokumentaciji o kreditu iz Abu Dabi fonda, rekavši tada da je bivši ministar Ivanović otvorio specijalni račun u Prvoj banci na koji su legle dvije tranše kredita iz Abu Dabi fonda u ukupnom iznosu od 29,6 miliona dolara, mimo državnog trezora.Tada je rekao i da je kompletnu dokumentaciju predao SDT-u.
,,Novac je prebačen na specijalni račun u Prvoj banci koji se nalazi van sistema državnog trezora. Nemamo informacije ko je otvorio ovaj račun, niti o tome ima podataka u Ministarstvu finansija.Sva plaćanja koja se tiču državnog novca moraju ići preko sistema trezora”, rekao je Stijović tada.
Kazao je i da su od Prve banke tražili informacije o tome ko je otvorio specijalni račun u Prvoj banci, gdje je novac uplaćivan po nalozima bivših ministara Simovića i Ivanovića, dok je Nemanja Katnić ,,pratio cijeli posao”, a Blagota Radulović odobravao.
Svi osumnjičeni su negirali krivična djela koja im se stavljaju na teret.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
PROJEKAT VELJE BRDO NA JAVNOJ RASPRAVI: San, plan ili preskupa obmana
Objavljeno prije
2 sedmicena
13 Decembra, 2024Ponuđeni PUP Podgorice, uz pridodato generalno urbanističko rješenje Velje brdo, pokazuje da način finansiranja, cijena i rokovi izgradnje nijesu jedina potencijalno sporna mjesta u najavljenom projektu. Ako on uopšte, za sada, zaslužuje taj epitet
Pošto je Vlada, krajem novembra, usvojila nacrt izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Podgorice (PUP), taj dokument se, u srijedu, trebao naći na centralnoj javnoj raspravi. Ona je, međutim, odložena. To su tražili prisutni građani, oni koji su uspjeli ući u salu (nije bilo mjesta za sve), obrazlažući da je zakazana rasprava neadekvatno pripremljena i organizovana. Nastavak je zakazan za petak, 13.
Sastavni dio ponuđenog PUP-a je stambeno-poslovno naselje Velje brdo, ili Novi grad kako ga zovu promoteri te ideje. Krajem ljeta premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, predstavili su plan izgradnje naselja od 11,5 hiljada stanova uz prateće poslovne, zdravstvene, obrazovne, turističke objekte… Stanovi će, čuli smo, pod povoljnim uslovima biti namijenjeni prvenstveno sadašnjim podstanarima, mladim bračnim parovima, odnosno, onima koji, po riječima premijera Spajića, “do sada nijesu bili privilegovani i na koje se ni država, ni privatni, ni bankarski sektor nijesu okretali”. Dok je ministar Radunović dodao da će, kada sve bude završeno, ukupan broj stanovnika novog naselja/grada biti “oko 42 hiljade”.
Naknadno, Spajić je najavio da bi se broj stanova izgrađenih na Veljem brdu mogao popeti do 20.000 (tada bi to naselje moglo postati, po broju stanovnika, drugi najveći grad u Crnoj Gori). A da Vlada očekuje da se Glavni grad odrekne komunalnih naknada za novo naselje u iznosu od, približno, 200 miliona eura (ovogodišnji budžet Podgorice iznosio je 133,5 miliona). Premijer očekuje da tu odluku donese novoizabrani saziv Skupštine Glavnog grada i zbog toga je važno, kazao je na RTCG, da se vlast u Podgorici formira što prije i na pravi način.
“To će biti crnogorski san”, ponavlja premijer Spajić od septembra. Ne obazirući se mnogo ni na činjenicu da se ispostavilo kako je računica koju je prezentovao, a koja se tiče cijene od hiljadu eura po kvadratu, planirane kamate od 1,2 odsto i mjesečne rate (390 eura za stanove od 100 kvadrata, 290 za manje, od 60 m2) – matematički pogrešna. Preciznije: najavljena rata je prevelika za obećanu cijenu kvadrata i kamatu. Dok je obećanje da će prvi stanovi biti useljeni tokom 2026. godine, relativizovano neposredno nakon što je dato.
Ovakav projekat zahtijeva ozbiljne analize, koje su za sada izostale. Recimo, da li će i kako njegova realizacija uticati na demografska kretanja, posebno na sjeveru zemlje. Tu je, naravno i pitanje mogu li Podgorica i Crna Gora sebi da priušte najavljeno subvencioniranje novog naselja tih gabarita…
Ponuđeni PUP Podgorice, uz pridodato generalno urbanističko rješenje Velje brdo, pokazuje da način finansiranja, cijena i rokovi izgradnje nijesu jedina potencijalno sporna mjesta u najavljenom projektu. Ako on, za sada, zaslužuje taj epitet.
Planirano naselje obuhvata i prostor koji se nalazi u zaštićenom području Parka prirode Rijeka Zeta, a tu se nalazi i zaštićena zona vodoizvorišta Mareza u kojoj je zabranjena gradnja. U Vladi su došli na ideju da planiranom naselju daju status projekta od javnog interesa “kako ne bi morala da se poštuju stroga pravila o zabrani prenamjene šumskog i zaštićenog područja u građevinsko zemljište”. Fantastična ideja. Ali ne i dovoljna. Detaljnija ispitivanja karakteristika terena tek treba da se urade. Tada će se znati da li je moguće planirano provesti u djelo bez velikog rizika za prirodno okruženje.
“Ukoliko gradnja na dijelu Veljeg brda koji se nalazi u zoni zaštite Parka prirode Rijeka Zeta ne bude moguća, predviđa se isključenje iz plana zone 5, koja obuhvata ovo zaštićeno područje a na kojem se sada predviđa izgradnja stambeno-poslovnih objekata”, navodi se u dokumentima koji su stavljeni na javnu raspravu. “To bi smanjilo ukupan broj planiranih objekata i veličinu naselja”, konstatuju autori. Ne objašnjavaju šta će biti sa infrastrukturnim objektima planiranim na zaštićenom prostoru. Ili u njegovoj neposrednoj blizini.
Među njima je uređaj za prečišćavanje otpadnih voda iz fekalne kanalizacije koji se planira graditi na rijeci Zeti, prije njenog ušća u Moraču. “Ovaj urađaj bi bio dovoljan za prvu fazu naselja, dok bi se za preostale četiri zone, kako ih prepoznaje PUP Podgorica, naknadno pronašlo tehničko rješenje za priključenje na postojeću kanalizacionu mrežu Podgorice i njen budući uređaj za prečišćavanje otpadnih voda”. Valja podvući: naknadno će se tražiti rješenje kako bi kanalizacione vode sa Veljeg brda, preko Podgorice, stgle do “budućeg uređaja” za prečišćavanje otpadnih voda iz Glavnog grada. To je ono postrojenje (kolektor) čija se gradnja godinama najavljuje u Botunu, dok tamošnji mještani ponavljaju kako će to spriječiti “po cijenu života”.
Slično je i sa ostalom infrastrukturom neophodnom za početak gradnje na Veljem brdu. Voda bi se dovela iz magistralnog cjevovoda koji je izgrađen duž autoputa, pa pumpala na vrh brda, u rezervoar od pet hiljada kubika čija se gradnja planira. “Ovo pumpno postrojenje i rezervoar rješili bi pitanje vodosnabdijevanja za prvu fazu naselja, dok bi preostale četiri faze naselja vodu dobijale iz bunara u Zagoriču za šta bi se naknadno pravilo tehničko rješenje”, navodi se u PUP Podgorica.
Za potrebe prve faze naselja Velje brdo struja bi se obezbijedila povećanjem snage postojeće trafostanice u Vranjskim njivama, “dok bi za preostali dio naselja naknadno bilo neophodno izgraditit potpuno novu veliku trafostanicu 110/10kv”.
Na Veljem brdu nema puteva, pa bi se saobraćajna infrastruktura gradila od nule. Počev od postojeće saobraćajnice Podgorica-Spuž pa do vrha brda. Naknadno bi se centralna saobraćajnica povezala, preko petlje Velje brdo, sa budućom mrežom autoputeva. Ta petlja ne postoji kao dio podgoričke zaobilaznice u sadašnjoj verziji prostornog plana Crne Gore, čije se skoro usvajanje odavno najavljuje.
Iz struke su zamjerili Vladi što sa nacrtom PUP Podgorica na javnu raspravu kreću prije usvajanja krovnog zakona – Prostornog plana Crne Gore.
Prema ponuđenom dokumentu, prva faza naselja predviđa izgradnju pet stambenih blokova sa nešto više od pet hiljada stanova. “U ovom dijelu naselja živjelo bi 16.184 stanovnika”, navodi se, uz upitnu računicu po kojoj bi u izgrađenim poslovno-komercijalnim prostorima posao našlo skoro pet hiljada osoba. Problem može biti to što tek druga faza predviđa izgradnju “245 hiljada kvadrata prostora za školstvo, zdravstvo, socijalnu zaštitu, jedan vjerski objekat i veliki poslovni centar”. Uz još pet hiljada novih radnih mjesta.
Pitanje je gdje će stanovnici prve faze, dok čekaju drugu, da vode djecu u školu ili vrtić, a kako će stizati do doktora? U Spuž, Danilovgrad ili u neku od već prebukiranih podgoričkih škola ili domova zdravlja? Tim prije što se ne pominju rokovi gradnje, ni za prvu tako ni za bilo koju od narednih zona budućeg naselja. Prelazno stanje može potrajati godinama. A šta će biti sa potencijalnim stanovnicima koji počnu da žive crnogorski san na Veljem brdu ako realizacija projekta, iz nekog od brojnih mogućih razloga a najprije zbog finansija, bude osjetno usporena ili obustavljena? Da se ponovo vrate u podstanare?
Prošlo je već pola vremena odvojenog za javnu raspravu o PUP Podgorica, a ona praktično nije ni počela. Samo se vrijednost projekta Novi grad na Veljem brdu procjenjuje od dvije do preko tri milijarde eura, pa ispada kako svaki dan planirane rasprave vrijedi 100-150 miliona. Valjalo bi pametno iskoristiti preostalo vrijeme.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
HAOTIČAN POČETAK ZIMSKE SEZONE: Kad se turizam dešava
Objavljeno prije
3 sedmicena
6 Decembra, 2024Početak zimske sezone sa brojnim problemima i stupanje na snagu dvostrukog povećanja PDV-a na smještaj siguran su znak da će crnogorski turizam sa olovnim nogama trčati narednu 2025. godinu. Vapaje turističkih radnika nema ko da čuje. Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.
Prošlogodišnja zimska sezona je u Crnoj Gori propala jer nije bilo snijega. Ove godine pao je već krajem novembra i iznenadio sve na sjeveru. U Ski centru Kolašin 1600 mjesec dana nema struje, a tu je i hronični problem sa vodosnabdijevanjem i nedostatak adekvatnih puteva i parkinga, da se ne govori o visokim cijenama. Pritom, za samo nekoliko sedmica kreću novogodišnji praznici i đački raspusti.
„Vremenski uslovi omogućili su skijanje već prije 15 dana, ali zbog nepostojanja sistema za osnježavanje staze su neiskorištene. To je apsurd u 21. vijeku“, kaže Dragana Bećirović iz Privredne komore Crne Gore.
U državi gdje se turizam u kontinuitetu dešava, logično je da prihodi padaju. I to ove godine zvanično – po pokazateljima Centralne banke Crne Gore za 50 miliona eura su manji nego 2023. godine ili za četiri odsto. Pad posjeta još veći – više od pet odsto. To je prvi put od obnove nezavisnosti, isključujući 2020. odnosno godinu korone, da je u turizmu žetva opala.
Finansijski rezultati bi bili još gori da ove godine nijesu značajno povećane cijene usluga, praktično u rangu sa svim evropskim mediteranskim zemljama. Baš kao i one u vanpansionu i u supermarketima. Crna Gora više nije jeftina destinacija, svakako ne za goste iz našeg regiona koji su najbrojniji. U situaciji kada se pogoršava ekonomsko stanje i u zapadnoevropskim zemljama, to onda vrijedi i za te goste. Istraživanja pokazuju da oko 80 posto Evropljana mijenjaju navike putovanja zbog klime, sigurnosti i cijena.
Turističke radnike i sve one koji žive od turizma posebno brine to što je gotovo izvjesno da će se, ukoliko se nešto brzo ne uradi, ovaj trend nastaviti i u 2025.
“Ako ne preduzmemo korake prije svega u kvalitetu upravljanja našom destinacijom i ne počnemo strategijski da planiramo, jasno je da će se stanje pogoršavati“, smatra izvršni direktor Hotelsko-turističkog preduzeća “Ulcinjska rivijera“ Ćamil Hodžić.
Profesor turističke ekonomije Rade Ratković je uvjeren da je turizam žrtva Vladinog programa Evropa sad 2, jer je zbog njegove realizacije povećan porez na dodatnu vrijednost na smještaj sa sedam na 15 odsto. „Naš turizam je u fazi tihog odumiranja i pretvaranja u biznis za nekretnine“, navodi Ratković.
Sličan je stav predsjednika države Jakova Milatovića. “Ne smijemo dozvoliti da turizam, kao glavni pokretač naše ekonomije, uđe u opasnu zonu stagnacije. Umjesto strateških odgovora dobili smo povećanje poreza koji će dodatno ugroziti naš najveći ekonomski sektor dok konkurencija u regionu grabi krupnim koracima naprijed”, upozorava Milatović.
Niko se iz Vlade i Ministarstva turizma ne oglašava, kao ni iz Nacionalne turističke organizacije, dok cijene usluga rastu, ulaganja u turizam je malo i nedovoljno, a kvalitet usluga opada.
U tom kontekstu je, na primjer, razumljivo što je britanski magazin Time Out na listu najpotcjenjenijih evropskih destinacija za 2025. godinu, na prvo mjesto stavio Ulcinj, grad sa najvećim turističkim razvojnim potencijalom u Crnoj Gori.
“Dok se mnoga mjesta širom kontinenta bore sa prekomjernim turizmom, ove zanemarene destinacije čekaju da budu istražene”, navodi se u analizi ovog časopisa koji od 1968. godine izlazi u Londonu.
A da bi bile istražene, mora se do njih nekako doći. Upravo je dostupnost naše države, kako tvrdi dugogodišnji turistički radnik Branko-Diki Kažanegra, najveći problem crnogorskog turizma. „Albanija je 1993.godine imala tri avionske linije dnevno. Zgrada aerodroma u Tirani je bila jedna baraka. A, šta mi danas imamo, a šta ima Albanija? To je najbolji primjer kako je neko išao naprijed, a mi smo išli unatrag“, ističe Kažanegra.
Zato ova privredna grana i turistički radnici u narednu godinu kreću u trku sa konkurencijom sa olovnim nogama. Izazova je previše – globalna geopolitička situacija, nepovoljna ekonomska kretanja na tržištima, izostanak ulaganja u hotelsku industiju, digitalizaciju i radnu snagu…
U svakom slučaju, turizam je precizan seizmograf koji registruje sve potrese u našem društvu i privredi. Crveni alarm je već upaljen za sve one koji nijesu zaslijepljeni od privilegija, nemara i neodgovornosti.
Mustafa CANKA
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 7 dana
Eto nama nas, blagoš
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
O “evropskom kršćanstvu“ i “neevropskom islamu“
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Ugled
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Toplomjer
Zoran Radulović
-
ALTERVIZIJA / prije 3 sedmice
Poslednji Behemot
Milan Popović
Novi broj
Eto nama nas, blagoš
LOKALNE UPRAVE SVE VIŠE NOVCA IZDVAJAJU ZA KONSULTANTSKE USLUGE: Raste broj zaposlenih, ali i eksternih savjetnika
Obrlati pažnju
Izdvajamo
-
FELJTON4 sedmice
STANKO ROGANOVIĆ: OTUĐIVANJE KULTURNIH DRAGOCJENOSTI IZ CRNE GORE: Odnošenje arheoloških predmeta
-
OKO NAS4 sedmice
POLOŽAJ OSOBA SA INVALIDITETOM: Briga samo u planovima
-
Izdvojeno4 sedmice
TRAGOM PISANJA MONITORA O NOVOM STUDENTSKOM DOMU: Vladino čišćenje
-
INTERVJU4 sedmice
SARA KURGAŠ – KURGASHIAN, HIP-HOPERKA: Kroz muziku odgovaram na sopstvena pitanja
-
BAŠTE BRIGANJA4 sedmice
Ritam nerada
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Mutant
-
DRUŠTVO4 sedmice
BUDVA POSLIJE IZBORA: Poslovi ne smiju da stanu
-
INTERVJU3 sedmice
ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi pravosuđe po svojoj mjeri