Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ozvaničeno betoniranje Miločera

Objavljeno prije

na

Elitni turistički kompleks Sveti Stefan i Miločer postaće uskoro jedno od većih gradilišta na Crnogorskom primorju. Sudeći prema predlozima Nacrta Urbanističkog projekta Hotelski kompleks Chedi Kraljičina plaža koji je uradio projektni biro Montenegro projekt iz Podgorice, hiljade kvadrata starog Miločerskog parka, egzotično rastinje, borova šuma, maslinjaci i zelenilo zaleđa jedne od najljepših crnogorskih prirodnih plaža, male Kraljičine plaže, nestaće pod građevinskim mašinama zakupca svetostefanskih hotela.

Najvredniji dio crnogorske obale, prostor koji pokriva oko 32 hektara zemljišnog kompleksa, sa hotelima Miločer, Sveti Stefan i Kraljičina plaža, brojnim vilama i restoranima, koji čini jedinstvenu ambijentalnu, kulturno istorijsku i turističku cjelinu sa tri poznate pjeskovite plaže, dat je prije gotovo četiri godine pod zakup singapurskoj kompaniji Aman rizorts.

Hotelska kuća sa Dalekog istoka ubrzo je bankrotirala, pa je zakup u trajanju od 30 godina preuzela grčka investiciona Restis grupa.

VILE ZA ELITU: Javnost je od samog početka bila zakinuta za informaciju o tajnom dijelu sporazuma koji se odnosio na davanje saglasnosti za gradnju novih objekata u ekskluzivnom prostoru parkova i maslinjaka Miločera i Svetog Stefana.

Dok je u januaru 2007, u vili Gorica u Podgorici svečano potpisivan ugovor o zakupu hotela uz tirade o o povratku starog sjaja oronulom Svecu, mještani su već imali kopije projekata Amanovog projektnog biroa Denniston iz Kuala Lumpura, niza novih komercijalnih objekata planiranih u dijelu miločerskog parka.

Apetiti novog zakupca, grupe investitora okupljene oko većinskog vlasnika Viktora Restisa, narasli su od tada do te mjere, da se u zelenilu Miločera otvara nova lokacija na kojoj je planirana gradnja niza vila namijenjenih posebnom režimu korišćenja! Poput onoga što smo već vidjeli na Zavali.

Vile na ekskluzivnoj lokaciji, bivšem imanju dinastije Karađorđević za specijalne kupce. Budući VIP korisnici uživaće tretman hotelskih gostiju. Imaće na raspolaganju sve sadržaje zatvorenog turističkog resorta visoke kategorije, Miločer-Sveti Stefan.

Kompleks vila, ogromna ružičasta fleka u UP Chedi-Kraljičina plaža, lociran je na dijelu Miločerskog parka iznad lokalnog puta, na granici sa naseljem Pržno.

Istovremeno sa proširenjem građevinskog zahvata u Miločeru i agresivnom bespravnom gradnjom na Svecu, uslijedio je zahtjev Restisa za produženjem ugovora sa dosadašnjih 30 na 60 godina! To se, sa stanovišta Grka čini posve logičnim. Valja na duži rok obezbijediti autonomiju ovom dijelu Crnogoroskog primorja, na kojem već sada rade šta im je volja, grubo kršeći zakone i propise Crne Gore.

Razgovori na tu temu sa predstavnicima Budvanske rivijere, koja je vlasnik hotela Sveti Stefan i Miločer, obavljeni su uoči turističke sezone. Ishod nije poznat.

Pojedinosti ugovora o zakupu i njegove eventualne izmjene, javnosti ionako nisu poznate. To je dokument od posebnog državnog značaja koji Vlada čuva kao zmija noge.

Ko devastira Miločer i gradi na prostoru od najvećeg nacionalnog značaja? Ko daje saglasnost da se prirodno nasljeđe čuvano decenijama pretvara u građevinsko zemljište? Kako se dogodilo da miločerski park postane roba za potkusurivanje političkih i tajkunskih interesa? Pitanja čekaju odgovor.

KREDIT ZA OBNOVU: Za realizaciju planiranih investicija Restis grupa je zatražila kredit od Svjetske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 37 miliona eura.

U aplikaciji koju je podnijela firma Adriatik properties, objavljenoj u Pobjedi, navodi se da su sredstva namijenjena obnovi Svetog Stefana, koji, kako je navedeno još nije otvoren (!?), zatim hotela Miločer, (koji je inače završen), rekonstrukciji Kraljičine plaže i izgradnji 60 vila!?

Iz Adriatika zvanično saopštavaju da Svetac nije otvoren, a ministar turizma Predrag Nenezić uporno tvrdi da jeste!

Šta je firma koja upravlja turističkim kompleksom obezbijedila kao garanciju za dobijanje kredita nije poznato.U opštinskom odboru SNP-a navode da je ponuđena hipoteka na grad hotel Sveti Stefan, koju banka nije prihvatila.

Planirana rekonstrukcija i modernizacija hotela Kraljičina plaža na postojećoj lokaciji i u približno istim gabaritima, dobila je sasvim druge dimenzije. Uz hotel, koji će nakon obnove i dogradnje imati oko 40 komfornih soba, takozvanih chedi jedinica, veličine oko 60m2, investitor planira gradnju novog apartmanskog kompleksa.

Na zelenoj padini pored sadašnjeg hotela predviđena je gradnja oko 60 apartmana veličine od po 120 kvadrata, smještenih u nekoliko blokova, visine i do šest etaža, sa brojnim dodatnim sadržajima, lokalima, garažama, bazenima…

Suprotno smjernicama Prostornog plana Opštine Budva u zaleđu Kraljičine plaže koje se tretira kao – zelenilo, planira se izgradnja većeg SPA centra, sportskih i ugostiteljskih objekata, što znači novu sječu guste borove šume. Ovaj dio Miločera već je prilično devastiran bespravnim probijanjem nekoliko staza kako bi gosti i kolima mogli stići na izdvojenu, između dva rta ušuškanu pješčanu uvalu. Osvanule su nove ograde i kapije od kovanog gvožđa sa obje strane Kraljičine plaže čija je očigledna namjena, zabrana prolaza namjernicima, osim gostiju hotela.

Na uzvišenju između velike Miločerske plaže i restorana Pod maslinom oko 1.300 kvadrata rezervisano je za gradnju heliodroma za buduće posjetioce.

NARUČENI PLANOVI: Neposredno nakon potpisivanja ugovora o zakupu Monitor je objavio planove o gradnji gigantskog apartmanskog kompleksa u srcu Miločera. Uslijedio je oštar demanti Ministarstva turizma u kome je pomoćnik ministra, Nebojša Popović negirao bilo kakvu mogućnost gradnje u miločerskom parku izvan dogovorene rekonstrukcije Kraljičine plaže.

Sve što je u Kuala Lumpuru planirano i projektovano, tri godine kasnije našlo je svoje mjesto u Urbanističkom projektu Chedi Kraljičina plaža. Uz dodatne građevine Grka. Posao planera bio je lak, da dogovoreno i projektovano unesu u planska dokumenta.

Urbanistički projekat bisera Crnogorskog primorja u zahvatu od 300.000 kvadrata, koji se prostiru neposredno uz najdragocjeniji dio morske obale, sa oko 18 hektara parkova i zakonom zaštićenih maslinjaka, kao koordinator tima i glavni urbanista, potpisuje arhitekta Jadranka Popović i direktor biroa Vasilije Đukanović.

U poslovima izrade planskih dokumenata po narudžbi investitora i unošenja već izgrađenih ili projektovanih objekata u nove planove, arh. Popovićeva i njen tim posjeduju zavidno iskustvo.Prethodno su uradili UP Turistički kompleks Zavala, koji je najbolja preporuka da na sličan način urede i Miločer.

Javnosti je poznata po izjavi na sjednici SO Budva povodom usvajanja projekta Zavala, po kojoj ruski investitor toliko brzo bespravno zida da oni ,,ne mogu da postignu da u planove unesu sve ono što investitor na terenu izgradi”!?

Betoniranje Miločera za razliku od Zavale planiraju sa akademskim mirom i nadahnućem. Uz prethodnu adaptaciju svih planova višeg reda po kojima je urbanizacija Miločerskog parka bila nemoguća misija.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo