Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Tajanstvena abeceda

Objavljeno prije

na

Čim je ministar turizma Predrag Nenezić zaprijetio da će vlasnicima zapuštenih hotela država nametnuti posebne poreze, u Beranama se s pažnjom pratilo ko će se osjetiti pogođen, ne bi li se konačno saznalo ko je stvarni vlasnik hotela Berane, što je već godinama predmet kafanskih špekulacija.

Ministar je ovih dana saopštio da će vlasnici hotela, koji dugo vremena nijesu rekonstruisani i renovirani, novim zakonom o turizmu i izmjenama i dopunama zakona o porezu na nepokretnosti, biti „veoma poreski opterećeni”.

„Novim zakonom vlasnici hotela biće poreski jako opterećeni, tako da će investirati u hotele ili prodavati te objekte nekome ko će u njih ulagati, jer će im biti neisplativo održavati ih na tom nivou”, rekao je Nenezić.

ORGANIZOVANI LOPOVLUK: On je objasnio da će novi zakoni podrazumijevati definisanje lokacija na kojima se nalaze hoteli koji nijesu rekonstruisani i renovirani i čiji standard pružanja usluga nije na nivou kakav se očekuje na tim lokacijama.

Šta u kontekstu ministrove izjave reći za skoro urušeni hotel Berane, koji već godinama ne pruža nikakve usluge jer ne radi. Na najatraktivnijoj lokaciji u gradu. S najljepšom terasom u kontinetalnom dijelu Crne Gore. Pogledati ga i zaćutati. Neko lak na suzu zaplakao bi. Lak na psovku opsovao.

„Neviđen i nekažnjen organizovani lopovluk. Đe je tu država?” – najčešće je što kažu Beranci kada se pomene ovaj hotel i preduzeće u čijem je sastavu radio.

Hotel Berane je do 2003. godine bio najznačajniji objekat Hotelsko turističkog preduzeća u ovom gradu. Te godine je kompaniju privatizovala nepoznata firma Euroturist GMBH, i stvari su vrlo brzo počele da idu niz brdo. Za društvo okupljeno oko Euroturista, koje se sada vuče po sudovima, problemi su počeli već krajem 2004. Ponestajalo je obrtnih sredstava, sve manje se radilo, a plate zaposlenima nijesu isplaćivane. Tinjalo je nezadovoljstvo. Šlag na tortu bio je nevraćeni kredit zbog kojeg Atlasmont banka HTP-u oduzima hotel Berane.

Ovaj hotel, površine hiljadu kvadrata u osnovi puta tri sprata, sa 17 hiljada kvadratnih metara zemljišta nad obalom Lima, Atlasmont banka cijenila je 500 hiljada eura, a prodala tek iz trećeg puta za svega 200 hiljada. Prodaju je u ime banke potpisao direktor Mihailo Banjević a u ime kupca, preduzeća Monte invest, čiji je vlasnik Slovenac Matjaž Trtnik, izvjesna Snežana Perović. Prodaja je obavljena u Podgorici. Kupci se nikada nijesu pojavili u Beranama, ali je Trtnik ovlastio Monte nekretnine Berane da preuzme ključeve.

S veb sajta www.monte-invest.com može se saznati da je ovo društvo za razvoj i investicije registrovano u Podgorici, na adresi Steva Boljevića 29, za djelatnost konsalting i menadžment poslovi, sa matičnim i PIB brojem 02445425. Na istom sajtu, može se zaključiti, da su kao kćerke ovog društva ili samostalna preduzeća, osnovani još Monte nekretnine doo Berane, Afrika invest doo Berane, Monte holidays Igalo i Aqua club doo Berane. Na sajtovima se ne pominju imena, a za informacije su dati brojevi jednog telefona crnogorske mreže i jednog s pozivnim znakom za Sloveniju. Za Monte nekretnine, takođe, navodi se da je riječ o agenciji u slovenačko-crnogorskom privatnom vlasništvu „s velikim međunarodnim ambicijama”.

SABLAST NAD RIJEKOM: Naravno, ni novi vlasnici nijesu hotel Berane stavili u funkciju. I dalje je ostao da sablasno stoji nad rijekom, samo što je u međuvremenu nestao sav inventar, uključujući i veliki broj umjetničkih djela. Među tim umjetničkim slikama bio je i triptih slikara Uroša Toškovića, koji je mnogo ranije kupljen za 40 hiljada maraka, da bi kasnije bio procijenjen na nekoliko stotina hiljada eura. Bilo je i nekoliko slika beogradskog umjetnika Zorana Radovića, veliki broj slika drugih umjetnika, sklulptura od drveta i bronze… Kamioni su tovareni noću, pod velom mraka, i odlazili u nepoznatom pravcu. Monitor je ranije pisao da je u to vrijema nestala i čuvena bakarna skulptura Kupačica, rad akademskog vajara Dragana Mitrovića, čiji se drugi odlivak, ili kopija, nalazi na budvanskoj plaži Ričardova glava. Veliki salon hotela ostao je da krasi samo oklop starog i skupocjenog klavira Petrof, iz kojeg je, kažu, ukraden mehanizam.

Od tada malo ko zna čiji je Hotel Berane, koji do danas propada nad obalom Lima, dok se u njegovom, korovom zaraslom krugu, napasaju koze.

Ko je vlasnik ovog hotela ne znaju ni u Opštinskoj turističkoj organizaciji, gdje objašnjavaju da vlasništvo turističkih objekata nije u njihovom domenu.

„Mi se bavimo samo promocijom, a svakako bi bilo dobro da znamo ko je vlasnik ovog velikog hotela, koji ima kapacitete koliko svi ostali hoteli, moteli i pansioni zajedno”, kažu u TO Berane.

Interesovanje za tu informaciju ranije je pokazao potpredsjednik Opštine za privredu Radivoje Merdović (SDP), poznat kao otvoreni kritičar netransparentnih privatizacija. On se zalaže prije svega za reviziju privatizacije beranskog Hotelsko turističkog preduzeća i u sklopu njega, posebno hotela Berane.

„Vlasnike treba natjerati da hotel stave u funkciju u djelatnosti za koju su ga kupili. Da se ne bi desilo da dođe do daljeg rasparčavanja, betoniranja i nicanja nečeg drugog. Ako to nije moguće, država treba da se umiješa i da ga oduzme”, kaže za Monitor Merdović.

IZ LOŠE U GORU RUKU: Prema provjerenim saznanjima do kojih je Monitor uspio da dođe, hotel Berane je „domaćina” promijenio početkom 2008. godine. Od tada do danas nalazi se u vlasništvu preduzeća Berane SVVVP Group, s adresom Jasikovačka bb.

Kupoprodajni ugovor sklopljen je 31. januara te godine, a kao direktor Berane SVVVP Group potpisao ga je izvjesni Svetislav Lutovac. Ispred prodavca, Monte investa, ovoga puta se u funkciji direktora pojavljuje ime Ivice Ćulafića. Hotel je zvanično prodat po cijeni od 232 hiljade eura. Iz ugovora se saznaje da je Lutovac na svoje ime kupio 67 ari placa, dok su ostalih preko sto ari zemljišta i zgrada kupljeni za novoformirano SVVVP preduzeće čiji je direktor.

Hotel, očigledno, ni posljednji put nije kupljen da bi bio stavljen u funkciju. O tome bolje od svega svjedoči njegovo današnje stanje koje asocira na ratni Vukovar. To je, međutim, moralo biti jasno već prilikom kupovine, jer je Svetislav Lutovac vlasnik agencije za nekretnine u Budvi, što se može provjeriti na sajtu www.enekretnine.com. Hotel je, vjerovatno, trebalo ubrzo da pređe u četvrtu ruku, po većoj cijeni, ali su uslijedile krizne godine i nagli pad cijena na tržištu nekretnina.

Sada ministar turizma kao prijeti. Može biti i da se neko prepao, ali ne u ovom gradu. I đeca u prvom razredu osnovne, po reformisanom programu, znaju da su dosadašnji vlasnici bili samo izvođači radova na urušavanju zgrade hotela.

Nije bilo tako davno kada je isti ministar upravo iz ovog hotela, iz salona u kojem je do danas ostala samo ljuštura klavira, poslao poruku javnosti da je privatizacija uspješna. Pošao na Lokve i malo se skijao. Poslije toga je više puta svraćao u Berane, ali je glavni gradski hotel i pobunjene radnike zaobilazio u širokom luku. Možda bi trebalo da dođe danas i vidi na šta liči objekat odakle je početkom 2005. pohvalio lopovsku družinu. I javno saopšti koga će „poreski jako opteretiti”, i tako prisiliti da ga renovira ili konačno proda nekom ko će to učiniti. Od nekada domaćinske, hotel je nakon toga uglavnom išao iz loše u goru ruku. Do potpunog propadanja dovela ga je tajanstvena abeceda: GMBH, M-I, SVVVP i sl. Sa sve ministrovim znanjem.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo