PLUS
SRĐAN MILIĆ, predsjednik SNP-a, ocijenio je ,,poraznom” činjenicu da Skupština nije formirala Istraživačko-dokumentacioni centar za prikupljanje činjenica o događajima iz perioda 1991-2001, iako su pretpostavke za to stvorene još u decembru 2007. godine. Milić je podsjetio da kada je u Skupštini usvojena Rezoluciju o ispunjavanju obaveza Crne Gore u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, potpredsjednik parlamenta Rifat Rastoder podnio amandman i zatražio od SNP-a, kao predlagača Rezolucije, da definiše dokumentom da je Vlada obavezna da obezbijedi stvaranje tog centra. Rezolucijom je Skupština pozvala Vladu da, formom posebnog istraživačko-dokumentacionog centra, stvori formalno-pravne i druge pretpostavke za utvrđivanje istine o događajima sa mogućim elementima zločina, od 1991-2001. godine, neposredno vezanim za Crnu Goru. Milić je naglasio da je jasna pozicija SNP da niko ne smije dovoditi u pitanje potrebu suočavanja s prošlošću i da zločinac kao svoju karakternu osobinu nema nacionalnu pripadnost, nego djelo koje radi. Lijepo je takve stvari čuti sa SNP-ovih strana, premda ne treba zaboraviti da je ideja o formiranju centra poslužila kao zamjena za lustraciju i da je zapravo nastala da nikad ne bi bila realizovana.
RUKOMETAŠICE Budućnost T- Mobile pobijedile su u Koldingu danski Kif Vejen 23:20, u prvoj utakmici finala Kupa pobjednika kupova Evrope. Crnogorski prvak trijumfom u Koldingu napravio je krupan korak ka trećem trofeju Kupa pobjednika kupova u klupskoj istoriji. Budućnost je trofej u tom takmičenju osvajala 1985. i 2006. godine. Kif Vejen je poveo 1:0 i prvi i posljednji put bio u vođstvu. Budućnost je serijom od šest uzastopnih golova povela 6:1, razlika je u 32. minutu iznosila šest, a u 46. minutu osam golova. U posljednjih 15 minuta meča domaćin je serijom 4:0 uspio da ublaži poraz i zaostatak smanji na tri gola. U pobjedničkom timu najefikasnija je bila Katarina Bulatović sa osam, Jovanka Radičević postigla je pet, a Marija Jovanović četiri gola. Po tri puta u listu strijelaca upisale su se Dragana Pecevska i Milena Knežević. Revanš je na programu 16. maja u Podgorici.
MINUS
VESELINU VELJOVIĆU, direktoru crnogorske policije, načisto je dosadila priča o velikim i malim ribama. On je negirao tvrdnje da se crnogorska policija u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije obračunava samo sa „sitnim ribama”, jer su ,,obrađivane aktivnosti i visoko pozicioniranih državnih zvaničnika”. „Ta priča o velikim i malim ribama je prosto istrošena i nema utemeljenja u realnom činjeničnom stanju”, kazao je Veljović novinarima. On je rekao da je jasno da u Crnoj Gori postoji politička volja i podrška nadležnih državnih organa u „eliminisanju” organizovanog kriminala i korupcije, koji su prisutni ne samo u Crnoj Gori, nego i državama regiona i razvijenim demokratijama. „Ne bih posebno tretirao pitanje kako uloviti malu ili veliku ribu. To je pitanje dosta paušalno”, rekao je Veljović. Možda bi bilo dobro da na nekom od brojnih seminara o borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala neko pomogne direktoru policije da uoči razliku između malih i velikih riba. Možda su u zatvoru samo sitni prestupnici zato što Veljović ne zna razliku, ne zato što žmuri.
MANJE OD POLA romske djece u Crnoj Gori ide u osnovnu školu, a nadležni ne preduzimaju ništa i kada neko od njih odustane od školovanja. Prema podacima Centra za romske inicijative iz Nikšića u Crnoj Gori od 2587 djece RAE populacije od šest do 15 godina, 47,4 odsto pohađa školu, dok se ostalih 1362 djece ne školuje. Njih 1063 nikada nijesu ni išli u školu. Centar je, uz pomoć nevladine organizacije Enfans i Udruženja žena Roma Žensko srce, od 1. aprila počeo kampanju Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju važi i za RAE djecu, zar ne, sa ciljem da se poveća broj te djece u osnovnim školama. Kampanja će se sprovoditi u Podgorici, Nikšiću i Beranama u kojima živi oko 70 odsto romske populacije. ,,Kada romska djeca odustanu od školovanja, nadležne institucije ne obraćaju pažnju, kada su u pitanju romska djeca ne pišu kazne koje su predviđene zakonski ako dijete odustane od škole, a osnovno obrazovanje je obavezno. Da jedno dijete većinske populacije odustane, škole bi odmah reagovale”, rekla je koordinatorka programa Fanija Delija.