NA VRHU PERA
More optimizma

Umjesto hitnih mjera za zaustavljanje sunovrata privrede, pada zaposlenosti i zaoštravanja socijalnih tenzija, Vlada se protiv krize bori upornim ponavljanjem neuspješnih tendera i maglovitim grandioznim infrastrukturnim projektima. Dok se u preduzećima obustavlja proizvodnja i umnožavaju štrajkovi, a u budžetu nema para ni za osnovne potrebe, dok jedva pedesetak crnogorskih firmi može da računa na bankarske kredite, planiraju se projekti za koje bi država u opštoj budžetskoj besparici odmah morala da se zaduži stotine miliona eura.

Nakon nedavne javne debate, jasno je da bi Crna Gora za gradnju četiri hidroelektrane na Morači odmah morala da se zaduži 200 miliona eura, kako bi pokrila troškove eksproprijacije zemljišta, izmještanja postojećeg i gradnju lokalnih puteva. Tako bi građani u narednih desetak godina otplaćivali stotine miliona eura za glavnice i kamate, i to za projekat čiji će profit ubirati koncesionar prodavanjem struje od 2018. do 2048. godine!

Kao da je kasa puna, žuri se sa još jednim mega projektom: autoputem Bar – Boljari. Umjesto faznog pristupa i gradnje samo jedne dionice autoputa, one Smokovac – Mateševo, kako je do sada bilo planirano, ministar saobraćaja je prije nekoliko dana objavio da će se istovremeno graditi još dvije dionice prema primorju. To znači i dodatne troškove. Pored 100 miliona eura koje je država obećala koncesionaru za gradnju prve dionice, biće odmah potrebno najvjerovatnije još dodatnih 100 miliona eura za eksproprijaciju skupog zemljišta prema primorju – u Podgorici, Zeti i Crmnici, a tih para nema u budžetu.

Drugim riječima, građani Crne Gore bi i za autoput odmah morali da se pod sadašnjim veoma nepovoljnim tržišnim uslovima zaduže za više stotina miliona eura, da za njih plaćaju ogromne iznose glavnice i kamate, uz onih milijardu i po uloženu u gradnju tri dionice autoputa, koje bismo za tri, četiri godine svi mi inače morali da otplaćujemo koncesionaru.

Ministar finansija se još ne oglašava povodom ovih ambicioznih planova. A bilo bi zanimljivo čuti odgovor na pitanje – kako bi u scenariju da se zaista realizuju ovi snovi izgledao budžet, koliki bi bio deficit, kakvi bi bili porezi? I još nešto, ako sve ode za hidroelektrane i autoput čija gradnja se ne može ozbiljnije započeti prije 2012. godine, kada, kako i sa kojim sredstvima će pomoći (preostaloj) crnogorskoj privredi da izađe iz jedne od najdubljih poslijeratnih kriza. Naravno, ne mora to da uradi prije 23. maja, jer do tada valja sijati optimizam.

R. M.

NORIJEGA IZRUČEN FRANCUSKOJ

Sjedinjene Američke Države izručile su Francuskoj bivšeg panamskog diktatora Manuela Norijegu koji je osuđen za pranje novca. Norijega je, nakon što je Vrhovni sud odbio njegovu žalbu, deportovan u Francusku.

Francuske vlasti osudile su Norijegu 1999. godine za pranje novca jer je koristio sredstva zarađena od trgovine drogom za kupovinu stanova u Parizu u iznosu od tri miliona dolara.

Norijega je osuđen u odsustvu, ali su Francuzi pristali na novo suđenje i prijeti mu kazna od 10 godina zatvora.

Norijega je bio je na vlasti od 1983. do 1989. godine, prvo kao američki saveznik. Vašington je u početku žmurio na korupciju u Panami i Norijegine veze sa narkodilerima. Poslije izborne prevare 1989. godine, uklonjen je sa vlasti i odveden u SAD, gdje mu je suđeno za uključenost u trgovinu drogom, reketiranje i pranje novca. Iako je njegova kazna zvanično okončana 2007. godine, poslije 17 godina provedenih u zatvoru, Norijega je zadržan u pritvoru do odluke o izručenju.

PODGORICA

Umrla novinarka Varja Đuranović

Crnogorska novinarka Varja Đuranović umrla je u srijedu u Podgorici. Varja Đuranović je devedesetih dala značajan doprinos antiratnim medijima, koji su se odupirali tada vladajućoj nacionalističkoj politici.

Radila za više crnogorskih glasila. Bila je u Udruženju profesionalnih novinara Crne Gore.

Nakon napuštanja novinarstva radila je kao portparolka Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

SPORTSKE MANIFESTACIJE

Otkazana trka ,,Putevima kralja Nikole”

Dva dana uoči starta otkazana je Međunarodna biciklistička trka Putevima kralja Nikole, na kojoj je učešće najavilo 25 ekipa iz 23 države.

Organizatori su bili prinuđeni da otkažu trku zbog nedostatka finansijskih sredstava. Trka Putevima kralja Nikole bila je planirana da startuje 28. aprila i da ima ukupno tri etape ukupne dužine 486 kilometara.

Prva trka startovala je 1995. godine u vrijeme potpune blokade Jugoslavije i od tada se nalazi u Kalendaru velikih biciklističkih manifestacija svijeta

,,Trka neće biti održana, ili ne u onom obliku u kojem je planirano. Napravljena je velika greška i nepravda Crnoj Gori, ili podvala”, kazao je direktor trke Branko Hajduković.

SARAJEVO

Promocija knjige Ibrahima Čikića

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, u utorak 4. maja 2010. u u Domu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, promovisaće knjigu Gdje Sunce ne grije, autora Ibrahima Čikića, jedne od žrtava zločina nad Bošnjacima u vrijeme na području SR Jugoslavije u vrijeme oružanih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije.

Promotori su dr Milan Popović, profesor Univerziteta Crne Gore, Milika Pavlović, književnik, Safet Sijarić, književnik, dr Smail Čekić, direktor Instituta i dr Rasim Muratović, naučni saradnik Instituta.

U diskusiji će učestvovati i brojni intelektualci iz Crne Gore i BiH.