U crnogorskom parlamentu nije prošao amandman poslanika vladajućeg SDP-a Ervina Spahića, koji je predviđao da se imovina stečena kriminalom obavezno oduzima. To rješenje, iako ga je opozicija deklarativno podržavala, nije inkorporirano u izmjene Krivičnog zakonika, jer u Skupštini, na dan glasanja, nije bilo nekih ključnih opozicionih predstavnika, niti Spahićevog kolege i lidera socijaldemokrata Ranka Krivokapića. Upravo su ti glasovi, ako se računa i uzdržani Spahićev partijski kolega Borislav Banović, omogućili da se progura rješenje na kojem je insistirala Demokratska partija socijalista. OKOLNOSTI: Uzdržani Banović i poslanik DPS-a Predrag Sekulić radili su na drugim amandmanima, koje je Vlada prihvatila i koji su na kraju ugrađeni u zakon. Tim amandmanima predviđeno je da se imovina kriminalaca konfiskuje ,,tek kada sud utvrdi vremenski kontekst u kojem je stečena imovinska korist i da li druge okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju oduzimanje”.
Ervin Spahić ne krije nezadovoljstvo. ,,Mogu samo da izrazim žaljenje što ovaj amandman nije prošao, ali neću ulaziti u razloge zašto neke kolege iz opozicije, koje su preko medija podržavale moj prijedlog, nijesu bile tu u trenutku kada se za njega glasalo”, kaže Spahić.
Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, koji tog dana nije bio u sali, kaže da mu je žao i poručuje Spahiću da bi prije nego što počne sumnjati u motive opozicije, trebalo da se zagleda u svoje dvorište. ,,Uobičajena je praksa da se poslanik koji želi da mu prođe amandman unaprijed dogovori sa šefovima poslaničkih klubova kako bi se oni potrudili da obezbijede prisustvo svih poslanika. Žao mi je zbog ovakvog epiloga, ali je koordinacija bila slaba. Ja ipak mislim da nije problem do nas, već do nespremnosti SDP-a da jedinstveno stane iza nekih važnih zakonskih rješenja”.
Tako razmišlja i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, koji naglašava da je tog dana bio odsutan zbog ranije preuzetih obaveza u okviru kampanje za lokalne izbore. ,,Ključno je pitanje zašto u vladajućoj koaliciji nije postignut dogovor oko tako važnog pitanja, kao i šta to spaja dvije koalicione partije ako ne mogu da se dogovore oko ovakvih stvari”, poručuje Mandić.
PROPUŠTENA PRILIKA: Suština problema je malo kome nepoznata, ali je ovo bila dobra prilika da opozicija jedinstveno stane iza jednog pravog rješenja koje je gurao poslanik manje vladajuće stranke. Ta je šansa, na žalost, propuštena, a odsustvo i nezainteresovanost opozicije za inicijativu, koju je već neko vrijeme bodrila u medijskim istupima, dosta govore i o ozbiljnosti i koordinaciji stranaka koje žele da se uhvate u koštac s razrađenim DPS sistemom, koji je u parlamentu opet progurao svoje.
U usvojenom, izmijenjenom tekstu Krivičnog zakonika, doduše više nema inicijalnog prijedloga Vlade, koja je tražila da se kriminalcima oduzima imovina stečena isključivo u posljednjih pet godina, ali pravni eksperti smatraju da je veoma problematično što je sudovima ostavljeno da procjenjuju da li bi trebalo plijeniti dobra stečena kriminalom. Predsjednik senata Udruženja pravnika Stanko Marić podsjeća da se u svim relevantnim međunarodnim izvještajima navodi da su crnogorski sudovi pod direktnom političkom kontrolom, što ovo rješenje čini dodatno spornim.
Marić je i ranije govorio da nije realno očekivati da politička elita ruši sistem koji je sama izgrađivala i usvaja rješenja koja mogu ugroziti njene saradnike. Usvajanje amandmana koji ovako važnu odluku prepuštaju crnogorskim sudovima, smatra Marić, otvara i teren za zloupotrebe.
,,Da ne trošim riječi na stanje u sudovima. Sada se može desiti da pod udar dođu oni koji ne uživaju političku zaštitu ili koji se zamjere vrhovnicima, čime je dovedeno u pitanje jedno od osnovnih ustavnih načela – jednakosti svih pred zakonom”.
DRUGI MODEL: Zapljena imovine jedan je od najvažnijih mehanizama u borbi protiv organizovanog kriminala. Do skoro je Crna Gora mogla plijeniti isključivo novac i imovinu stečenu konkretnim krivičnim djelom, koje se okrivljenom stavlja na teret i koje je tužilaštvo u stanju da dokaže, ali ni od tog mehanizma u prošlosti nije bilo vajde. Taj problem u svom izvještaju konstatovao je i ekspert Evropske komisije Rupert Vining, navodeći da je jedan od ključnih nedostataka u obračunu s organizovanim kriminalom to što Crna Gora ne oduzima imovinu ljudima s one strane zakona, pa tako njihova nelegalno stečena carstva, čak i u slučaju osude, mahom ostaju neokrnjena.
Zato je Vlada i bila primorana da uvede neki oblik proširene konfiskacije, koja se odnosi na krivična djela počinjena u okviru kriminalne organizacije, na neke teže oblike krivičnih djela poput terorizma, kao i na niz drugih privrednih krivičnih djela i povreda službenih dužnosti počinjenih iz koristoljublja. Ali su se u Vladi od početka trudili da preduprijede mogućnost da se preispituje imovina stečena početkom devedesetih kada je većina tranzicionih biznismena, bliskih vlasti, stekla inicijalni kapital u duvanskim i sličnim ilegalnim poslovima.
Nakon što se, zbog manjka pravne argumentacije, odustalo od vremenskog ograničenja ovog instituta, vlast je iznašla drugi model. O sudbini njoj bliskih ljudi i njihovoj imovini odlučivaće isključivo sudovi – tu su najsigurniji.
Daleko je Srbija
U Srbiji nije bilo izmjena Kirvičnog zakonika već je donijet poseban zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom. Za godinu dana primjene ovog zakona započeta je istraga protiv bezmalo 400 ljudi, a zaplijenjena je imovina vrijedna 100 miliona eura. Tamošnje Ministarstvo pravde izračunalo je da bi država od kriminalaca mogla da naplati oko dvije milijarde eura.
Postupci za oduzimanje imovine stečene kriminalom vode se, između ostalog, protiv biznismena Sretena Karića, nekadašnjeg ministra zdravlja Milovana Bojića i Sretena Jocića, koji se tereti da stoji iza likvidacije vlasnika hrvatskog nedjeljnika Nacional Iva Pukanića. Na meti je i imovina Stanka Caneta Subotića. Tužilaštvo je podnijelo i zahtjev za oduzimanje imovine Darku Šariću, kojem je privremeno oduzeta vila na Dedinju, šest stanova u Beogradu, kragujevački klub, čiji je bio suvlasnik, kompleks kuća u Novom Sadu i novac sa dva računa u bankama u Srbiji.
Petar KOMNENIĆ
DRUŠTVO4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
INTERVJU4 sedmice
DANAS, SJUTRA3 sedmice
INTERVJU3 sedmice
U SJEĆANJU3 sedmice
DRUŠTVO3 sedmice
FOKUS4 sedmice