Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Neokrnjena carstva

Objavljeno prije

na

U crnogorskom parlamentu nije prošao amandman poslanika vladajućeg SDP-a Ervina Spahića, koji je predviđao da se imovina stečena kriminalom obavezno oduzima. To rješenje, iako ga je opozicija deklarativno podržavala, nije inkorporirano u izmjene Krivičnog zakonika, jer u Skupštini, na dan glasanja, nije bilo nekih ključnih opozicionih predstavnika, niti Spahićevog kolege i lidera socijaldemokrata Ranka Krivokapića. Upravo su ti glasovi, ako se računa i uzdržani Spahićev partijski kolega Borislav Banović, omogućili da se progura rješenje na kojem je insistirala Demokratska partija socijalista. OKOLNOSTI: Uzdržani Banović i poslanik DPS-a Predrag Sekulić radili su na drugim amandmanima, koje je Vlada prihvatila i koji su na kraju ugrađeni u zakon. Tim amandmanima predviđeno je da se imovina kriminalaca konfiskuje ,,tek kada sud utvrdi vremenski kontekst u kojem je stečena imovinska korist i da li druge okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju oduzimanje”.

Ervin Spahić ne krije nezadovoljstvo. ,,Mogu samo da izrazim žaljenje što ovaj amandman nije prošao, ali neću ulaziti u razloge zašto neke kolege iz opozicije, koje su preko medija podržavale moj prijedlog, nijesu bile tu u trenutku kada se za njega glasalo”, kaže Spahić.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, koji tog dana nije bio u sali, kaže da mu je žao i poručuje Spahiću da bi prije nego što počne sumnjati u motive opozicije, trebalo da se zagleda u svoje dvorište. ,,Uobičajena je praksa da se poslanik koji želi da mu prođe amandman unaprijed dogovori sa šefovima poslaničkih klubova kako bi se oni potrudili da obezbijede prisustvo svih poslanika. Žao mi je zbog ovakvog epiloga, ali je koordinacija bila slaba. Ja ipak mislim da nije problem do nas, već do nespremnosti SDP-a da jedinstveno stane iza nekih važnih zakonskih rješenja”.

Tako razmišlja i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić, koji naglašava da je tog dana bio odsutan zbog ranije preuzetih obaveza u okviru kampanje za lokalne izbore. ,,Ključno je pitanje zašto u vladajućoj koaliciji nije postignut dogovor oko tako važnog pitanja, kao i šta to spaja dvije koalicione partije ako ne mogu da se dogovore oko ovakvih stvari”, poručuje Mandić.

PROPUŠTENA PRILIKA: Suština problema je malo kome nepoznata, ali je ovo bila dobra prilika da opozicija jedinstveno stane iza jednog pravog rješenja koje je gurao poslanik manje vladajuće stranke. Ta je šansa, na žalost, propuštena, a odsustvo i nezainteresovanost opozicije za inicijativu, koju je već neko vrijeme bodrila u medijskim istupima, dosta govore i o ozbiljnosti i koordinaciji stranaka koje žele da se uhvate u koštac s razrađenim DPS sistemom, koji je u parlamentu opet progurao svoje.

U usvojenom, izmijenjenom tekstu Krivičnog zakonika, doduše više nema inicijalnog prijedloga Vlade, koja je tražila da se kriminalcima oduzima imovina stečena isključivo u posljednjih pet godina, ali pravni eksperti smatraju da je veoma problematično što je sudovima ostavljeno da procjenjuju da li bi trebalo plijeniti dobra stečena kriminalom. Predsjednik senata Udruženja pravnika Stanko Marić podsjeća da se u svim relevantnim međunarodnim izvještajima navodi da su crnogorski sudovi pod direktnom političkom kontrolom, što ovo rješenje čini dodatno spornim.

Marić je i ranije govorio da nije realno očekivati da politička elita ruši sistem koji je sama izgrađivala i usvaja rješenja koja mogu ugroziti njene saradnike. Usvajanje amandmana koji ovako važnu odluku prepuštaju crnogorskim sudovima, smatra Marić, otvara i teren za zloupotrebe.

,,Da ne trošim riječi na stanje u sudovima. Sada se može desiti da pod udar dođu oni koji ne uživaju političku zaštitu ili koji se zamjere vrhovnicima, čime je dovedeno u pitanje jedno od osnovnih ustavnih načela – jednakosti svih pred zakonom”.

DRUGI MODEL: Zapljena imovine jedan je od najvažnijih mehanizama u borbi protiv organizovanog kriminala. Do skoro je Crna Gora mogla plijeniti isključivo novac i imovinu stečenu konkretnim krivičnim djelom, koje se okrivljenom stavlja na teret i koje je tužilaštvo u stanju da dokaže, ali ni od tog mehanizma u prošlosti nije bilo vajde. Taj problem u svom izvještaju konstatovao je i ekspert Evropske komisije Rupert Vining, navodeći da je jedan od ključnih nedostataka u obračunu s organizovanim kriminalom to što Crna Gora ne oduzima imovinu ljudima s one strane zakona, pa tako njihova nelegalno stečena carstva, čak i u slučaju osude, mahom ostaju neokrnjena.

Zato je Vlada i bila primorana da uvede neki oblik proširene konfiskacije, koja se odnosi na krivična djela počinjena u okviru kriminalne organizacije, na neke teže oblike krivičnih djela poput terorizma, kao i na niz drugih privrednih krivičnih djela i povreda službenih dužnosti počinjenih iz koristoljublja. Ali su se u Vladi od početka trudili da preduprijede mogućnost da se preispituje imovina stečena početkom devedesetih kada je većina tranzicionih biznismena, bliskih vlasti, stekla inicijalni kapital u duvanskim i sličnim ilegalnim poslovima.

Nakon što se, zbog manjka pravne argumentacije, odustalo od vremenskog ograničenja ovog instituta, vlast je iznašla drugi model. O sudbini njoj bliskih ljudi i njihovoj imovini odlučivaće isključivo sudovi – tu su najsigurniji.

Daleko je Srbija

U Srbiji nije bilo izmjena Kirvičnog zakonika već je donijet poseban zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom. Za godinu dana primjene ovog zakona započeta je istraga protiv bezmalo 400 ljudi, a zaplijenjena je imovina vrijedna 100 miliona eura. Tamošnje Ministarstvo pravde izračunalo je da bi država od kriminalaca mogla da naplati oko dvije milijarde eura.
Postupci za oduzimanje imovine stečene kriminalom vode se, između ostalog, protiv biznismena Sretena Karića, nekadašnjeg ministra zdravlja Milovana Bojića i Sretena Jocića, koji se tereti da stoji iza likvidacije vlasnika hrvatskog nedjeljnika Nacional Iva Pukanića. Na meti je i imovina Stanka Caneta Subotića. Tužilaštvo je podnijelo i zahtjev za oduzimanje imovine Darku Šariću, kojem je privremeno oduzeta vila na Dedinju, šest stanova u Beogradu, kragujevački klub, čiji je bio suvlasnik, kompleks kuća u Novom Sadu i novac sa dva računa u bankama u Srbiji.

Petar KOMNENIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo