Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Spasioci sa svih meridijana

Objavljeno prije

na

Hotel Vila Miločer, nekadašnji ljetnjikovac dinastije Karađorđević, postaje stjecište svjetskih bogataša, koji su direktnim posredstvom Vlade na razne načine postali dio turističke privrede Crne Gore. Mali luksuzan hotel sa šest apartmana, ušuškan u gustu borovu šumu u neposrednom zaleđu velike miločerske plaže, garantuje gostima intimnost, tišinu i izolaciju, idealne uslove za kombinaciju odmora i sklapanje poslovnih aranžmana daleko od očiju javnosti. ZEMLJA I MORE NA POKLON: Prije desetak dana sve kapacitete hotela Miločer uz dva apartmana u susjednoj vili Kraljica Marija, zakupio je kanadski biznismen Piter Mank, koji je ovdje boravio sa porodicom.
Nakon njegovog odlaska u Vilu Miločer nakratko je odsjeo Taksin Šinavatra, odbjegli premijer Tajlanda i novopečeni državljanin Crne Gore, kojem je ovo drugi boravak u Miločeru u posljednjih mjesec dana.
U istom hotelu prilikom svojih čestih dolazaka boravi grčki brodovlasnik Viktor Restis, aktuelni zakupac elitnog hotelskog kompleksa Sveti Stefan – Miločer – Kraljičina plaža.
Šta trojicu milijardera, sa tri različita kraja svijeta, od Kanade, preko Grčke do Tajlanda, osim Miločera, vezuje za siromašnu Crnu Goru?
Po svemu sudeći, u pitanju su ekstremno povlašćeni uslovi pod kojima su pristali da dio svog kapitala ulože u najvrjednije lokalitete na crnogorskoj obali.
Piter Mank, osnivač firme Barric Gold, najveće svjetske kompanije za proizvodnju zlata, kontroliše dobar dio teritorije opštine Tivat i znatan dio akvatorijuma Bokokotorskog zaliva.
Firma PM Securities s Barbadosa, koja je za 3,2 miliona eura kupila tivatski Remontni zavod Arsenal, čiji je Mank većinski vlasnik, dobila je kupovinom zgrade na poklon oko 294.000 kvadrata atraktivnog zemljišta pored mora u tivatskom naselju Seljanovo.
Pored toga, Mank je dobio koncesije na korišćenje akvatorijuma tivatskog zaliva površine oko 139 hektara, na period od 90 godina. Granica njegove imperije na moru povlači se na 1.500 metara od obale. Imao je namjeru da za male pare zagospodari ulazom u Boku, kupovinom luke Kotor.
GRCIMA SVETAC: Kotorske vlasti su čak donijele i odluku o stupanju u pregovore s Mankom o prodaji luke, ali se od posla odustalo zbog njegove neozbiljno niske ponude, koja je iznosila nekih 500.000 eura.
Vremešni magnat planira gradnju novog grada s marinom na obalama Tivta, nautičko-turistički centar Porto Montenegro. Početkom marta posjetio je svoje imanje u Tivtu i najavio ulaganje novih 100 miliona u izgradnju 100 apartmana za tržište, na hiljade kvadrata poslovnog prostora u marini, 100 novih vezova, savremene kapacitete za servis i remont jahti u Bijeloj…

Na budvanskoj rivijeri, najvrjedniji dio crnogorske obale, elitni turistički resort Sveti Stefan-Miločer sa tri hotela, desetak vila, restorana, kompleks šuma i parkova, putem višegodišnjeg zakupa kontroliše grčki brodovlasnik Viktor Restis.
Grupa Restis i Taksin Šinavatra došli su u jesen prošle godine, po svemu sudeći, u paketu. I jedan i drugi imali su poslovne veze s prethodnim zakupcem Svetog Stefana, Adrianom Zekom, vlasnikom singapurskog Aman Resortsa.
Boravak premijera Mila Đukanovića u Singapuru, posvećen spašavanju propalog posla oko zakupa i obnove Sveca nakon bankrota Amana, urodio je plodom. Nakon njegove posjete Dalekom istoku, na Svetom Stefanu angažovani su svi akteri zajedno. Aman je zadržao ulogu menadžmenta, Grci preuzimaju zakup, protjerani tajlandski premijer Šinavatra dobija crnogorsko državljanstvo i pasoš, a njegova finansijska uloga u cijelom poslu još nije rasvijetljena.
Iako je snimke na kojima razgleda izvođenje radova na obnovi Svetog Stefana postavio na svoj sajt, sumnje da kapital s Tajlanda ima udjela u obnovi grada-hotela negirao je Adriatik propertisa, firma koja zvanično gazduje hotelskim kompleksom.

Tokom svog posljednjeg boravka u Miločeru, Šinavatra je potvrdio glasine da želi da investira u hotelsku industriju u Crnoj Gori, ali da još ništa nije dogovoreno.
HAVAJI RAJ ZA KOCKARE: Pominje se i gradnja hotelskog kompleksa na ostrvu Sveti Nikola, popularnim Havajima.
Ranije se špekulisalo da je upravo Šinavatra uplatio Prvoj banci 15 miliona duga na ime nevraćenog kredita kojim je Stanko Subotić Cane, od srpskog kontroverznog biznismena Nenada Đorđevića, kupio dio ostrva površine oko sedam hektara. Nakon bezuspješnih pokušaja Prve banke da zemlju na ostrvu proda, pare su odjednom legle na račun, a mediji objavili kako je Subotić obnovio svoje vlasništvo.
Bilo kako bilo, tek Šinavatra je treći po redu kontroverzni investitor koji razmišlja o gradnji hotela na jednom od najvećih ostrva na južnom Jadranu.
Da li je gradnja dozvoljena, kakve su smjernice strateških prostornih planova glede razvoja ostrva, to nikoga mnogo ne zanima.
Najnovije informacije govore o planovima za osnivanje kockarskog raja na Sv. Nikoli. Po ugledu na Las Vegas. To je jedini vid turističke ponude koji bi podigao posustali crnogorski turizam.
Ostrvo Sv.Nikola dužine 1.750 metara, ukupne površine oko 47 hektara, udaljeno je od Starog grada Budve oko 800 metara. Ime je dobilo po maloj crkvi Svetog Nikole iz 16. vijeka.
Zemlja na ostrvu u posjedu je velikog broja familija iz Paštrovića. Sve porodice Rafailović iz Bečića imaju na ostrvu svoja imanja. Tu su zatim Mitrovići iz Pržna i mnogi drugi vlasnici.
Planski dokument Ministarstva za uređenje prostora i JP Morsko dobro, koji se zove Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro (PPMD), donio je generalni koncept razvoja ostrva Sv. Nikola, razrađen na nivou DUP-a, kojim se obrađuje oko 8,5 hektara zemljišta, dio ostrva koji posjeduju Subotić i Branislav Mićunović.

Pomenutim planom gradnja hotela na ostrvu nije predviđena! Primarna predložena namjena Školja je – izletnički turizam!
„Osnovni činilac vrijednosti ambijenta ostrva je njegova izvorna ljepota. Svaka djelatnost koja to ne uzima u obzir proizvešće loše posljedice kako u samom ambijentu ostrva, tako i u njegovom korišćenju za potrebe turizma”, navodi se u programskom dijelu PPM .
Detaljnom razradom predviđeno je formiranje oko 25.000 kvadrata plaža na ostrvu i oko 3.000 kvadrata poslovnog prostora, po osnovu izgradnje i rekonstrukcije onoga što je prethodni vlasnik već izgradio. Hotelskih kapaciteta na ostrvu nema, samo objekti ugostiteljstva, trgovine i usluga, terena za boravak izletnika i privezišta za oko 80 vezova za jahte i čamce.
Ovaj Vladin planski dokument nije omeo Subotića i partnere da prave projekte kojima su namjeravali povezati ostrvo sa Budvom izgradnjom mosta preko mora, čuvene gvozdene pasarele, kojim bi bile povezane dvije velike marine, jedna na Havajima, druga u Budvi.
Planirana je i gradnja hotela, vila i apartmana, restorana nad i pod vodom i raznih čudesa… Projekat je prije dva ljeta svečano promovisan u Canetovoj Vili Montenegro na Svetom Stefanu.
Premijer Đukanović tom prilikom je rekao kako je u pitanju investicija vrijedna milijardu eura, te „da je projekat već na tenderu za međunarodne investitore”!
Možda će Taksin Šinavatra aktivirati propale planove.
Za sada je najavio ulaganje u First financial bank, koja je u vlasništvu Viktora Restisa.Vlada im ide u susret i priprema produženje ugovora o zakupu Svetog Stefana i Miločera sa 30 na 60 godina, uz smanjenje godišnje rente.
Na svom posjedu Restis divlje podiže dvije ogromne zgrade u zaleđu grada-hotela, gdje je gradnja zabranjena. Iako je u Crnoj Gori bespravna gradnja krivično djelo za koje je zakonom zaprijećena kazna zatvorom, vlasti ćute jer Restis prijeti raskidom ugovora.
Visoka urbanizacija Sveca i miločerskog parka, uz gradnju na Sv. Nikoli očigledno su planovi o kojima stari partneri pričaju u salonima Vile Miločer.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo