Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 1014

Objavljeno prije

na

FRANCUSKA
Odlikovana Dragica Ponorac

Na ceremoniji u Ministarstvu spoljnih poslova Francuske održanoj prošle nedjelje u Parizu, ministar savjetnik u Ambasadi Crne Gore u Francuskoj, bivša novinarka Monitora i jedna od njegovih osnivača, Dragica Ponorac, odlikovana je Nacionalnim ordenom za zasluge Republike Francuske u rangu komandora. Kada je u jesen 1991. na prilazima Dubrovniku pokazala novinarsku legitimaciju Monitora, oficir Jugoslovenske armije ju je upitao da li zna da se može desiti da se vlasnik te kartice ne vrati kući. ,,Uračunala sam takvu mogućnost”, odgovorila je Ponorac. Ministar spoljnih poslova Francuske, Bernar Kušner, dodjeljujući orden pomenuo je da su Dragica Ponorac i Mišel Bono 1992. godine osnovali Fondaciju Pravo na riječ koja je pomagala antiratne i antinacionalističke medije na Balkanu da se održe u neprijateljskom okruženju i pokrenula Radio brod koji je 1993 – 94. emitovao antiratno usmjereni program za bivšu Jugoslaviju, da je Ponorac osnovala emisiju Exodus za kosovske izbjeglice, Radio stanicu Radio Solh u Avganistanu, nevladine organizacije za promovisanje uloge žene na Haitima, u Burundiju, i čak u Francuskoj – La Chain de l’Espoir.

Kušner je istakao: ,,Sve ove godine, radila si na približavanju između naše dvije zemlje i mi ti se zahvaljujemo. Stvari nijesu uvijek bile lake, ali ti si majstorski dospjela do cilja, do približavanja između Crne Gore i Francuske. Danas je naša saradnja odlična. Mozeš napustiti Francusku, i žao mi je što je napuštaš, sa zadovoljstvom dobro obavljene misije i toliko snažne, toliko impresionirajuće reprezentacije da zavidim Crnoj Gori da te ima kao predstavnika”.

URUČENA PRVA POVELJA AVDA MEĐEDOVIĆA
Zlatan Čolaković odlikovan posthumno

Povelja Avda Međedovića uručena je posthumno profesoru Zlatanu Čolakoviću za ukupne rezultate ostvarene u izučavanju djela ovog velikana epike, kao i ostvarene rezultate u izučavanju epike Bošnjaka u Crnoj Gori.

Povelja je uručena na sjednici Bošnjačkog savjeta prošlog ponedjeljka. Povelju Avdo Međedović, sliku i simboličnu skulpturu maslinovog drveta primila je Čolakovićeva supruga Marina Rojc Čolaković.

Profesor Harvardskog univerziteta Zlatan Čolaković transkribovao je sa zvučnih snimaka preko 80.000 stihova bošnjačke epike harvardskog Perijevog arhiva. Napisao je i knjigu Epika Avda Međevodića koja predstavlja najcjelovitiju kritičku prezentaciju njegovog stvaralaštva.

Poznati Međedovićev ep Ženidba Smailagić Meha prvi put je objavljen u Crnoj Gori, a prvi put u cjelini 1974. godine na engleskom i našem jeziku. Zlatan Čolaković je napravio izbor stručnih tekstova o epu i Avdu Međedoviću, njegovom jeziku sa bibliografijom.

GODIŠNJICA BOMBARDOVANJA BIVŠE SRJ
Od NATO napada 11 godina

U srijedu se navršilo 11 godina od početka vazdušnih napada NATO-a na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Pema procjenama različitih izvora, tada je poginulo između 1.200 i 2.500 ljudi. U bombardovanjima, koja su bez prekida trajala 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture u SRJ.

Napadi na Jugoslaviju počeli su 24. marta 1999. godine nešto prije 20 sati, na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane, a jugoslovenska vlada iste noći proglasila je ratno sta-nje. Akcija NATO-a, koju su Vlada SRJ, ali i brojni pravni stručnjaci nazvali agresijom, uslijedila je poslije neuspješnih pregovora o rješenju krize na Kosovu u Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999. godine.

Bombardovanje Jugoslavije okončano je 10. juna, usvajanjem Rezolucije 1244 Savjete bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

FESTIVAL PRIČANJA PRIČA U SPLITU
Željko Milović predstavnik Crne Gore

Željko Milović, barski književnik i saradnik Monitora, predstavljaće Crnu Goru na ovogodišnjem Pričiginu, četvrtom festivalu pričanja priča koji se održava od 24. do 27. marta u Splitu, u Hrvatskoj. Festival okuplja pisce iz svih krajeva bivše Jugoslavije.

Milović je autor osam knjiga poezije i proze i koautor dvije monografije. Nedavno je publikovao opsežnu monografiju Bar s druge strane ogledala. Dobitnik je nagrade Ćamil Sijarić i prvi crnogorski finalista Internacionalnog festivala pisaca u Vankuveru, u Kanadi.

Komentari

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo