Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Prekrštavanje SPC

Objavljeno prije

na

Predstavnike medija i sveukupnu javnost Episkopski savjet Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori je sa sjednice održane 26. februara u Podgorici obavijestio da ,,Pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori sačinjavaju eparhije: Mitropolija crnogorsko-primorska, Budimljansko-nikšićka, Zahumsko-hercegovačka i Mileševska”, pa da je ,,otuda nedopustivo, neodgovorno i protivno crkvenoj odluci svako drugačije titulisanje i predstavljanje u medijima kako Mitropolije tako i pravoslavnih eparhija u Crnoj Gori”. Odluka Episkopskog savjeta SPC u Crnoj Gori da je jedino pravilno titulisanje za eparhije SPC u Crnoj Gori Pravoslavna crkva u Crnoj Gori, prema navodima srpske štampe, izazva ,,zbunjenost i među vjernicima i u laičkoj javnosti”. Pojavile su se u istim krugovima i dileme: da li se iz naziva SPC u Crnoj Gori definitivno izbacuje odrednica ,,srpska” i nije li Episkopski savjet navodno korak ka autonomiji ili samostalnosti dosadašnje Mitropolije crnogorsko-primorske?

Tijelo pod nazivom Episkopski savjet Pravoslavne crkve u Crnoj Gori formirano je 26. maja 2006. odlukom Arhijerejskog sabora SPC, što je bila prva, javno publikovana, reakcija SPC na referendumsko obnavljanje crnogorske nezavisnosti. Formiranje Episkopskog savjeta bilo je uz blagoslov pokojnog patrijarha srpskog Pavla a ,,radi što uspješnijeg ostvarivanja spasonosne misije Crkve”.

Predsjedavajući Episkopskog savjeta je mitropolit Amfilohije (Radović), članovi episkop budimljansko-nikšićki Joanikije (Mićović), te episkopi koji imaju matično sjedište katedri u susjednim državama, BiH i Srbiji, ali se njihove eparhije prostiru na dio teritorije Crne Gore – episkopi Grigorije (Durić) i Filaret (Mićović). Episkop Filaret nije prisustvovao sjednici Episkopskog savjeta 26. februara, jer mu je, tvrdi se, „još ograničena sloboda kretanja u Crnoj Gori”.

Interesantno, premda u Crnoj Gori (Manastir Ostrog) stoluje još jedan srpski vladika, vikarni episkop Jovan (Purić), on se u dokumentima SPC uopšte ne navodi kao član ovdašnjeg Episkopskog savjeta?!

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske su proteklih dana stigle dodatne informacije što je svrha Episkopskog savjeta u Crnoj Gori. Objašnjeno je, preko protojereja Velibora Džomića, da ,,postojanje Episkopskog savjeta u Crnoj Gori ne predstavlja novinu u našoj Crkvi”, jer su ,,davno prije njega osnovana ista tijela za naše eparhije u SAD i Kanadi, a nakon raspada Jugoslavije i za eparhije u Hrvatskoj i BiH”. Još je za beogradski NIN naglasio kako je ,,riječ o crkvenom tijelu koje čine episkopi na jednom prostoru i koji se sabiraju i savjetuju o brojnim pitanjima”.

Činjenice, ipak, govore drugačije. Episkopski savjeti su zbilja oformljeni u Hrvatskoj i BiH, ali njihovi službeni nazivi, za razliku od istog tijela u Crnoj Gori, sadrže odrednicu ,,srpski”, jer se službeno zovu Episkopski savjet SPC!

U SAD i Kanadi situacija je još komplikovanija. Prvo u Kanadi ne postoji poseban Episkopski savjet, kako protojerej Džomić tvrdi, jer SPC u toj državi ima samo jednog episkopa (u Torontu). Američki Episkopski savjet SPC (četiri eparhije u SAD i jedna u Kanadi) otišao je korak dalje, kroz definisanje svoje faktičke autonomije u okviru SPC, jer je proglašena Srpska pravoslavna crkva u Sjevernoj i Južnoj Americi. Usvojen je 2009. dokument pod nazivom Ustav SPC u Sjevernoj i Južnoj Americi sa sprovedbenim odredbama koji je obnarodovao tamošnji Episkopski savjet. Dokument u čl. 3 st. 2 sadrži eksplicitnu odredbu da ,,Srpska pravoslavna patrijaršija priznaje administrativnu autonomiju” ovoj Crkvi ,,u svim pitanjima koja se tiču upravljanja spoljašnim poslovima: vlasništva, kontrole, posjedovanja, rukovođenja i upravljanja pokretnom i nepokretnom imovinom”.

Takođe se Ustavom SPC u Sjevernoj i Južnoj Americi posebno utvrđuje djelokrug tamošnjeg Episkopskog savjeta kao crkveno-jerarhijske upravne vlasti sa ingerencijama sličnim Sinodu koji imaju autonomne ili autokefalne crkve. Takvo rješenje je izazvalo zabrinutost kod dijela javnosti u Srbiji. Na primjer, dr Kosta Čavoški tvrdi da posebnim Ustavom SPC za Sjevernu i Južnu Ameriku ,,ispada da su episkopi u Sjevernoj Americi na ravnoj nozi sa središnim organima cijele Crkve”, što je sve, tvrdi on u autorskom tekstu objavljenom prošle godine u srpskom magazinu Pečat, ,,nagovještaj novih muka, a možda i raskola”.
U Crnoj Gori sa srpskim vladikom na Cetinju i njemu potčinjenim kliricima zasad nema takvih “nagovještaja”, uprkos formiranju posebnog Episkopskog savjeta. Ipak, sumnje su pojačane nakon drugog po redu neizbora Amfilohija za patrijarha (bio je kandidat 1990, nedavno opet). Insistiranje da se srpske eparhije u Crnoj Gori zovu Pravoslavna crkva u Crnoj Gori prije ima marketinšku funkciju, sa namjerom da se nominalno ignoriše Crnogorska pravoslavna crkva i igrom riječi pokaže kako u Crnoj Gori postoji samo jedna pravoslavna crkva, jer naziv ,,SPC u Crnoj Gori” navodno nije tačan.
,,Prije svega, izraz ‘SPC u Crnoj Gori’ ne postoji po Ustavu”, objasnio je protojerej Džomić za NIN. Nije jasno na koji se ustav misli – državni ili crkveni. Ustav Crne Gore u čl. 14 ne pominje ni jednu crkvu posebno, već samo konstatuje da je zagarantovana sloboda vjeroispovijedanja a da su vjerske zajednice odvojene od države.
Ni u Ustavu SPC stvari ne stoje ništa bolje po ideju da se SPC u Crnoj Gori prekrsti. Naime, Pravoslavna crkva u Crnoj Gori ne postoji u važećem Ustavu SPC. Pravna lica unutar jedinstvene SPC, veli čl. 5 Ustava SPC, mogu biti: ,,Patrijaršija, eparhije, crkvene opštine, manastiri, zadužbine, samostalne ustanove ili takvi fondovi i prema crkvenoj namjeni pojedini hramovi”. Ni pomena o ,,episkopskim savjetima”, poput ovog u Crnoj Gori, koji nigdje nije, niti po Ustavu SPC može biti registrovan kao pravno lice.
Osim toga, Ustav SPC, poimenično, nabraja sve eparhije samoproglašene Pravoslavne crkve u Crnoj Gori kao sastavne djelove SPC a nije poznato da su Amfilohije i njemu podložni klirici javno saopštili kako se neće pridržavati Ustava SPC. Tvrde da su od crnogorskog referenduma postali Pravoslavna crkva u Crnoj Gori a Amfilohije je godinama predsjedavajući srpskog Sinoda, nedavno je bio i kandidat za srpskog patrijarha!
Ovakvo izobličavanje činjenica podupire i crnogorski predsjednik Filip Vujanović nedavno ponovljenom tvrdnjom, Ustavu SPC uprkos, da on ,,Mitropoliju crnogorsko-primorsku ne doživljava kao dio SPC”, već kao ,,legitimnog i kanonskog predstavnika Pravoslavne crkve u Crnoj Gori”!
I sad se valja zapitati, šta je tu kanonsko a šta nekanonsko?

Na zadatku

Odlukom AS br.95/zap.208 Arhijerejski sabor SPC je 26. maja 2006. na zasjedanju u Beogradu donio odluku „u duhu očuvanja jedinstva Crkve i vjekovnog poretka drevne, 1920. godine vaspostavljene, Pećke patrijaršije” o obrazovanju Episkopskog savjeta u Crnoj Gori. Kao dužnosti ovog Episkopskog savjeta, koji se „po potrebi okuplja radi savjetovanja i donošenja odluka” (dosad su održane ukupno tri sjednice) navedene su „da u saradnji sa državom Crnom Gorom i njenim nadležnim organima pokrene i pomaže izradu i donošenje zakona o položaju Pravoslavne crkve i različitih vjerskih zajednica u Crnoj Gori”, zatim da „preduzme sve potrebne mjere u cilju zaštite sveukupne duhovne i materijalne, pokretne i nepokretne imovine Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, kao i na donošenju zakona o restituciji nacionalizovane i oduzete crkvene imovine poslije Drugog svjetskog rata”. Dužnost Episkopskog savjeta SPC u Crnoj Gori je i da izvještava o svom radu Arhijerejski sabor SPC. Dosad, međutim, nije donešen novi zakon o vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, a srpske eparhije u Crnoj Gori nijesu registrovane kao pravna lica shodno još važećem Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine.  Nije donešen zakon o restituciji crkvene imovine. Do avgusta 2007. srpske eparhije u Crnoj Gori podnijele su 129 prijava sa zahtjevom za povraćaj ili naknadu ,,više hiljada hektara” i ,,više stotina zgrada crkvenih opština i manastira”. Ali, zadatak ,,zaštite pokretne i nepokretne imovine” zasad je realizovan. U crnogorskim katastrima se na SPC, uključujući direktno i Patrijaršiju iz Beograda, vode 12 miliona kvadratnih metara nepokretnosti – sakralnih objekata, stambenih i poslovnih zgrada, imanja. Upisi u katastar su obavljeni uglavnom u drugoj polovini 1990-ih, u vrijeme dok je Filip Vujanović bio premijer. SPC, odnosno direktno beogradska Patrijaršija, kao vlasnik je upisana nad ostrvom Beška u Skadarskom jezeru a od 2002, odlukom Vlade SRJ, SPC je vlasnik i 12.500 kvadrata na Ostrvu cvijeća u Boki kotorskoj.

Upitinik?

Zbog čega se baš sada ponavlja odluka o preimenovanju SPC koja je donešena još 2006. godine? Amfilohije je 17. februara ove godine razgovarao sa Vasilisom Margosom, šefom odjeljenja za Crnu Goru u Direktoratu Komisije za proširenje Evropske unije. Saopšteno je da su „u dužem sadržajnom razgovoru” razmjenjena mišljenja „o temama koje se tiču Crkve, kao što su status crkvene imovine i vjerskih sloboda a nalaze se u korpusu pitanja o ulasku Crne Gore u EU”.
Sastavni dio Upitnika Evropske komisije za Crnu Goru su i odgovori o slobodi vjerskih zajednica i vjeroispovjedanja, te propisima koji (ne)uređuju tu oblast.
Stejt department je u više uzastopnih godišnjih izvještaja ponovio kako Crnu Goru, kao zemlju relativne međukonfesionalne harmonije, narušavaju tenzije između SPC i Crnogorske pravoslavne crkve.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SLUČAJ BATA CAREVIĆA: Sudstvo je golo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužilaštvo je dugo žmurilo na slučaj Krimovice. Prenulo se tek u avgustu 2022. kada je Tužilaštvo u Kotoru pokrenulo postupak protiv Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole

Osnovni sud u Kotoru oslobodio je nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao preko pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Sudija kotorskog Osnovnog suda Veljko Bulatović osudio je za uzurpaciju Carevićevog sina Milana na pola godine kućnog zatvora, a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura. Sudskom odlukom će tako Carevići otetu državnu zemlju platiti 16 centi, dok se u isto vrijeme na toj lokaciji kvadrat prodaje i do 140 eura.

U međuvremenu, za skoro deceniju otkako su uzurpirali 612.000 kvadratnih metara državnog zemljišta, Carevići su ga ,,priveli namjeni” pa su na njemu bespravno izgradili preko 6.000 kvadrata stambeno- poslovnih objekata. Na zvaničnom sajtu kompanije Carević reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, objekte za uzgoj domaćih životinja, zasade maslina, pogone za proizvodnju hrane.

Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Iz MANS-a su i tada isticali da Careviću koji je bio funkcioner Demokrtskog fronta (DF) nije smetalo što je od početka uzurpacije pa i poslije toga na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS).  MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države, optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je ,,uradilo sve kako bi legalizovalo” Carevićev kompleks.

Iako su svi objekti na uzurpiranom zemljištu izgrađeni bez građevinske i upotrebne dozvole, to nije smetalo da država za vrijeme DPS vladavine pomogne ovaj projekat kroz subvencije i kredite koji su odobravani preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF). Iz MANS-a  su upozoravali i da su  državni organi imali punu informaciju o onome što se dešava na državnom zemljištu, jer je svaki od nelegalno podignutih objekata uredno registrovan u kotorskom katastru i upisan kao vlasništvo kompanije Carinvest.

Marko Carević je sve optužbe negirao uz tvrdnje da je u pitanju ,,stoprocentna neistina” i pokušaj da se on lično i politički diskredituje. Politički je Careviću dobro išlo jer je 2019. došao na čelo Opštine Budva. Na toj funkciji je sa prekidima ostao do početka 2022. u dva mandata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE STRAHINJE KOPRIVICE, SINA DUGOGODIŠNJEG POLICIJSKOG FUNKCIONERA DUŠKA KOPRIVICE: Neobične veze

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prema ranije prikupljenim dokazima, Strahinja i njegov otac Duško bili su na spisku za likvidaciju kriminalnih grupa koje sarađuju sa škaljarskim kriminalnim klanom. Sada je mlađi Koprivica uhapšen pod sumnjom da je vodio kriminalnu grupu koja je poslovala sa visokopozicioniranim članom škaljarskog klana Igorom Krstovićem

 

Strahinja Koprivica iz Nikšića, sin dugogodišnjeg policijskog funkcionera u penziji Duška Koprivice, uhapšen je u akciji koju su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva izveli pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja. Osim njega, uhapšeni još Blažo Đurković, Nikola Vukotić i Marinko Koprivica, a naredbom o sprovođenju istrage obuhvaćen je i visokorangirani pripadnik kriminalnog škaljarskog klana, Igor Krstović, koji je odranije u pritvoru.

Strahinju Koprivicu tužilaštvo tereti da je  organizovao kriminalnu grupu koja je u države Evropske unije švercovala veće količine droge i cigareta.

Koprivica je, prema dokazima istražitelja, od Krstovića navodno kupovao drogu koju je švercovao u zemlje Evropske unije. Iz skaj komunikacije koju su objavili mediji, a koje Specijalno državno tužilaštvo smatra dokazom, proizilazi da je kriminalna grupa Strahinje Koprivice jednom sedmično prebacivala cigarete preko granice.

Komunikaciju o švercu uhapšeni Koprivica, koji je na kriptovanoj aplikaciji koristio nadimak Princip, vodio je 23. juna 2020. godine. Tokom te prepiske on objašnjava uhapšenom pripadniku policijskog kartela Vladimiru Bajčeti od kada Koprivice “rade” cigarete, koliki procenat uzimaju, kome ih predaju preko granice sa Bosnom i Hercegovinom, ali i koga su izbacili iz posla.

Iz iste komunikacije proizilazi da su cigarete koje je Koprivica krijumčario preko crnogorske granice, osim u Italiji i Hrvatskoj, završavale u Trebinju, Sarajevu i Banjaluci.

Nikšićanin koji je na Skaj aplikaciji koristio  nadimak Zigi 29, objašnjavao je pripadniku takozvanog policijskog narko-kartela da Koprivica krijumčarene duvanske proizvode u Trebinju predaje Radomiru Ninkoviću, zvanom Rašo Letva, koji je na Skaju pisao sakriven iza nadimka Toti.

“Brate, sve sam do sad bio s njim, svašta mi je nešto pričao. Njegovo to ide za Banja Luku, za Sarajevo. Tamo je 30 eura veća cijena, razumiješ… Letvi daju Duško i Željko Lazović 200 kartona nedjeljno, daje mu on (Koprivica) 400 kartona…on ima svojih 100 kartona. Nedeljno mu to ide. Njemu šleper nedeljno ide, četiri šlepera mjesečno on uzima samo od ovih ođe”, stoji u prepisci.

Ime Strahinje Koprivice nije nepoznato crnogorskoj javnosti i istražiteljima. On je 2018. godine pred nadležnim organima saslušan u svojstvu svjedoka u postupku koji je tada pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo protiv tri kriminalne grupe koje su predvodili Nikšićanin Ranko Radulović, Kotoranin Igor Vukotić i albanski državljanin Erogen Brajović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 25. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PODIGNUTA OPTUŽNICA POTIV MILIVOJA KATNIĆA I ZORANA LAZOVIĆA: Iz vrha sistema na optuženičku klupu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi se da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe

 

 

Za nepunih 20 dana crnogorska javnost će imati priliku da čuje šta bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović imaju da kažu na optužbe koje je specijalni tužilac Miloš Šoškić napisao i opisao u svoj tužilačkom aktu. Naime, za 8.novembar je, u podgoričkom Višem sudu, zakazana kontrola optužnice protiv nekadašnjih čelnika tužilaštva i policije.

Tužilac Šoškić je, uz optužnicu, zatražio da se Katniću i Lazoviću produži pritvor, što je sud dan kasnije prihvatio, uz ocjenu da bi dvojica optuženika mogli pobjeći ukoliko im se ukine pritvor, ali i zbog navodne mogućnosti da Katnić ponovi krivično djelo koje mu se stavlja na teret – zloupotreba službenog položaja. Nijesu objasnili kako bi to uradio, budući da Katnić godinama nije tužilac već penzioner. Lazoviću, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, pritvor je produžen i zbog „posebno teškog djela“ koje mu se stavlja na teret. Ni za ovakav stav javnost nije dobila detaljnije obrazloženje.

Nije se tužilac Šoškić samo potrudio da u zakonom predviđenom roku napiše svoj optužni akt, što je prilično neuobičajeno za ovdašnje prilike, već su se iz SDT-a potrudili i da detaljno opišu za šta se sve terete Lazović i Katnić. Tako se u saopštenju objavljenom na sajtu SDT-a navodi da je optužnica podignuta jer je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katnić, Petar Lazović i Saša Čađenović, kao i druge za sada nepoznate osobe.

Objašnjava se da je Lazovićeva kriminalna grupa, navodno, sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je predvodio Radoje Zvicer (kavački klan). „I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“, piše u saopštenju. Prema ocjeni specijalnog tužioca Šoškića, iz dokaza prikupljenih u prethodnom postupku, postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u decembru 2020.godine, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist srpskim državljanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima kriminalne organizacije Radoja Zvicera. „Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije“, piše u saopštenju.

Tvrdi se i da su Belivuk i Miljković ostvarivali i neposredan susret i ručak sa okrivljenim Lazovićem, koji je potom, zajedno sa Katnićem, a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom. U opširnom saopštenju navodi se i da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni Zoran Lazović i Milivoje Katnić, u decembru 2020. godine, zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.

„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti“, piše u saopštenju. Dodaje se da je Lazović nakon toga, navodno, kao organizator kriminalne organizacije, naredio Katniću da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv Roganovića, što je on i prihvatio. „Pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“, objašnjavaju iz SDT-a.

Za specijalnog tužioca Miloša Šoškića postoji osnovana sumnja da je Katnić, kao glavni specijalni tužilac, u januaru 2022. godine, u Podgorici, zajedno sa optuženim Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću, ali i Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru, Dušku Roganoviću, i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije. „ Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, (Katnić – prim. Monitora) se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K. u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, pojašnjava se u saopštenju.

U opširnoj objavi navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, od marta 2021. do marta 2024. godine, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću. „Kao javni i bivši javni funkcioner, Agenciji za sprječavanje korupcije je podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica#, objašnjavaju iz SDT-a. Specijalni tužilac Šoškić starijeg Lazovića i Katnića tereti i za nedozvoljeno držanje oružja, jer kako navodi postoji osnovana sumnja da su u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom Polju i Danilovgradu držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a da je Lazović držao i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo