Prvo je u utorak javljeno da je podgorička policija, postupajući po međunarodnoj potjernici Nacionalnog centralnog biroa Interpola Beograd, uhapsila državljanina Srbije, R.K. (54) iz Niša. Biće izručen Srbiji, saopštila je Uprava policije. Nekoliko sati kasnije iz Beograda je stigla vijest da su u tom gradu službenici Direkcije policije Srbije, postupajući po međunarodnoj potjernici NCB Interpol Podgorica, uhapsili crnogorskog državljanina, Z.R. (33). Z.R. će biti izručen našoj državi, takođe je javila crnogorska Uprava policije. Možda se radi o čistoj slučajnosti, ali ove dvije vijesti o crnogorsko-srpskoj razmjeni široj javnosti nepoznatih bjegunaca, objavljene su uoči sastanka ministara pravde Crne Gore i Srbije na kojem bi trebalo da se raščisti koja je od tih dviju država kriva što nije uhapšen Darko Šarić, osumnjičen za šverc preko dvije tone kokaina iz Kolumbije. Proteklih dana o tome su Beograd i Podgorica razmjenjivali brojne optužbe dok je Šarić zdravo i veselo umakao.

BEOGRADSKA PETORKA: Šarić je samo jedan od onih koji, zahvaljujući pravnim i političkim gimnastikama dvije susjedne države, uspješno izmiču njihovim sudovima.

Prošle nedjelje Vijeće podgoričkog Višeg suda odbilo je zahtjev Srbije za izručenje Gorana Sokovića i Nenada Šekularca, koji su uhapšeni pod sumnjom da su bili saradnici Darka Šarića u švercu kokaina.

Soković i Šekularac ne mogu biti izručeni vlastima Srbije, jer Ustavom Crne Gore nije predviđena ekstradicija njenih državljana osim u slučajevima kada se radi o zločinu protiv čovječnosti, objasnio je ministar Miraš Radović. Srpska ministarka pravde Snežana Malović potom je optužila Crnu Goru da Srbiji neće da isporuči osumnjičene za kriminal koje ona potražuje, a kriju se u Crnoj Gori. Pored Darka Šarića, pomenula je Zvezdana Terzića i Stanka Subotića Caneta. Za Terzićem je zbog navodnih malverzacija prilikom transfera OFK Beograda raspisana međunarodna potjernica Interpola. Crnogorska policija ga je uhapsila u Budvi, ali kasnije je saopštila da je privela drugu osobu.

Javna je tajna da su Crnom Gorom posljednjih godina špartale mnoge poznate osobe čija su imena ispisana na potjernicama. Pojedini su čak dobili i crnogorsko državljanstvo, kao nadaleko čuveni Taksin Šinavatra, koji se takođe izgubio u nepoznatom pravcu.

Neki su iz Crne Gore preselili u Srbiju i tamo bezbrižno žive, iako su za njima crnogorski pravosudni organi izdali potjernicu. Najpoznatiji su nekadašnji visoki policijski funkcioneri Boško Bojović, Duško Bakrač, Milorad Ivanović, Milisav Marković i Radoje Radunović. Oni su osumnjičeni za ratni zločin deportacija bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore u Republiku Srpsku. Crnogorski sudovi ne mogu da ih dovedu na optuženičku klupu, jer su sva petorica dobili državljanstvo Srbije. Po njenom ustavu izručenje srpskih državljana moguće je samo Međunarodnom sudu za ratne zločine.

Državljanstvo Srbije stekao je i Veselin Vukotić, široj javnosti poznat povodom ubistva jedne i pokušaja ubistva druge osobe u Kotoru. Osuđen je na 20 godina zatvora i prema napisima u medijima kao slobodan čovjek živi u Beogradu, iako su za njim izdata tri međunarodna naloga za izručenje.

CRNOGORSKE POTJERNICE: Crnogorska policija je krajem prošle godine, posredstvom Nacionalnog centralnog biroa Interpola u Podgorici, na zvaničnom sajtu te međunarodne policijske organizacije objavila 14 ,,crvenih” potjernica. Šef crnogorskog Interpola Dejan Đurović kazao je Vijestima da je tada bilo 214 aktivnih potjernica, koje je raspisao NCB Interpol Podgorica. One se u najvećem broju odnose na državljane Crne Gore, ali potražuju se i državljani Srbije, BiH, Rumunije, Rusije…

Prvi na spisku je srpski državljanin Nenad Bjelajac, za kojim je potjernicu raspisao podgorički Viši sud zbog optužbe da je član organizovane kriminalne grupe koja se od 2006. godine tereti za falsifikovanje i pokušaj rasturanja 700.000 eura i 100.000 dolara. Crnogorski pravosudni organi tragaju i za državljaninom Srbije Komnenom Čpajkom, koji se tereti za dvostruko ubistvo u Budvi u julu 2006. godine.

U Interpolovom sistemu je i potjernica za Cetinjaninom Zoranom Kostićem, koji je prošle godine godine uhapšen u Francuskoj, zbog sumnje da je član čuvene međunarodne kriminalne bande Pink Panter, koja se tereti za 120 pljački skupocjenog nakita iz juvelirnica u dvadeset zemalja.

Crnogorska policija godinama traga i za Veselinom Vlahovićem, zvanim Batko, koji je 2001. godine pobjegao iz spuškog zatvora. Vlahović je BiH optužen za ubistvo nekoliko desetina građana Sarajeva. BiH je za njim raspisala potjernicu zbog ratnog zločina. U vrijeme kada je sarajevski sud prvi put tražio njegovo izručenje, Vlahović je služio troipogodišnju kaznu za razbojništvo i nasilno ponašanje u Spužu. Onda je na volšeban način pobjegao.

Crna Gora je raspisala potjernicu i za Predragom Strugarom prvooptuženim za ratni zločin – ubistvo 23 civila albanske nacionalnosti, u selu Kaluđerski laz kod Rožaja. Mediji tvrde da živi u Beogradu i ima srpsko državljanstvo.

BOSANSKO-HRVATSKA UTOČIŠTA: I druge zemlje u okruženju imaju slične probleme sa osumnjičenim za kriminal koji su utočište našli u susjedstvu.

MUP Republike Srpske intenzivno traga za 131 osobom, čija se imena nalaze na međunarodnim potjernicama. Mnogi od njih su se sklonili u Srbiju.

Gojko Vasić, načelnik Uprave kriminalističke policije Republike Srpske, nedavno je objasnio: ,,Dosadašnja praksa je bila ovakva – policija RS uhapsi državljanina Srbije na svojoj teritoriji, jer je za njim u Srbiji raspisana potjernica, onda on ide u Sud BiH i u ekstradicioni pritvor, pa se vijeća gdje će i šta biti s njim”.

,,Od ukupno 282 osobe kojima su sudovi u BiH izrekli pravosnažne zatvorske kazne, u Hrvatsku je pobjeglo 100, dok je utočište u Srbiji našlo njih 117, a u Crnoj Gori 24″, izjavio je početkom januara Jusuf Halilagić, sekretar Ministarstva pravde BiH.

Hrvatski poslanik Branimir Glavaš, osuđen je u Hrvatskoj na 10 godina zatvora zbog zločina nad Srbima, ali prebjegao je u BiH. Ima i njeno državljanstvo. Bivši član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, koga je Sud BiH osudio takođe na 10 godina zatvora zbog kriminala, utočište je našao u Hrvatskoj.

U Hrvatsku je prebjegao i Oliver Knezović, glavni osumnjičeni za prošlogodišnje ubistvo navijača Fudbalskog kluba Sarajevo u Širokom Brijegu. Za njim je BiH raspisala međunarodnu potjernicu, ali Knezović osim državljanstva BiH ima i hrvatsko.

Kriminalci raznih boja lako će se složiti: Dobro je imati rezervnu domovinu.

BLAGOTA MITRIĆ, PROFESOR PRAVNOG FAKULTETA U PODGORICI
Suđenje uz dokaze

– Svaka država, pa i Crna Gora, ustavom propisuje institut izručenja. Ustav Crne Gore uredio je to pitanje tako da crnogorski državljanin ne može biti prognan niti izručen drugoj državi osim u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore. To znači da Crna Gora ne može izručiti svog državljanina drugoj državi osim u slučaju ako je o tome potpisala jednostranu ili višestranu konvenciju.

S tim u vezi je i pitanje dvojnog državljanstva. U principu, ako se strani državljanin nalazi na teritoriji države čije državljanstvo ima pa ga traži druga država čije državljanstvo takođe ima – postoje dva rješenja. Klasično, kao što sam rekao na početku, i fleksibilnija forma – da se primjenjuje pravo one države i suda na čijoj je teritoriji učinjeno djelo. To je pretežno regulisano međunarodnim konvencijama ili ugovorima država, koji se moraju poštovati.

Ustavna zabrana isporučivanja državljana ne znači oslobađanje tih državljana od krivične odgovornosti. Domaća država – ukoliko joj strana država dostavi dokaze – dužna je da im sudi kao da su djelo počinili na njenoj teritoriji.

Veseljko KOPRIVICA