Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Paralelni planovi

Objavljeno prije

na

Vlada Crne Gore je usvojila nacrt Detaljnog prostornog plana za višenamjenske akumulacije na rijeci Morači. Na istoj sjednici je usvojen i nacrt Strateške procijene uticaja na životnu sredinu (SEA) za taj plan. Crnogorska javnost će nešto više saznati o ovim dokumentima kada krenu javne rasprave koje su zakonska obaveza i čije organizovanje Vlada ne smije da preskoči. KOLIKO SMO DOBRI: Za sada – mnogo je nepoznanica vezanih za ovaj projekat. Za početak – ne zna se koliko će novca dobiti mještani koji će ostati bez domova i imanja niti šta će im tačno biti potopljeno.

,,Za eksproprijaciju zemljišta će biti potrebno 57 miliona eura”, kaže za Monitor Nikola Jablan, Vladin koordinator projekta izgradnje HE na Morači.

Mještanima ni javne rasprave neće donijeti olakšanje, jer će vijest šta se tačno potapa i koliko će im to biti plaćeno stići tek nakon što Vlada potpiše ugovor sa koncesionarom i kada bude završen Elaborat o eksproprijaciji. Jablan tvrdi da će zemljište biti eksproprisano po tržišnoj cijeni. Šta će za te pare moći da kupe oni koji će morati da se sele tek će se vidjeti.

Ni država još ne zna na koliko tačno para može da računa. Ipak, njeni predstavnici smjelo guraju taj projekat.

,,Investitor će plaćati naknadu za koncesiju, naknadu za korišćenje voda i sve poreze u skladu sa crnogorskim zakonima”, pojašnjava Jablan.

Kad je riječ o novcu sada je jedino izvjesno da će građani struju, kao i sada, uredno plaćati po cijeni koja im bude servirana. I biće im svejedno, kao i sada, gdje je proizvedena.

NEREALNA RAČUNICA: U Vladi su uporni da će osim poreza i koncesije – biti još berićeta. Vjeruju da će na potopljenim domovima Rovčana i Moračana procvjetati turizam i da će se oko betonskih brana sjatiti turisti.

„Potencijalni prihodi za ovo područje odnose se ne samo na hidroelektrane, nego i na kompletno slivno područje i predviđaju formiranje zaliha vode za piće i navodnjavanje, turističko i rekreaciono uređenje, ribarstvo i slično”, tvrdi Jablan.

Za ekonomske koristi od HE na Morači, koji su iznijeti u Detaljnom prostornom planu na raspravi u CANU profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Božo Mihailović je ustvrdio da su ,,sladunjave”. No, na te tvrdnje kao i na pretenciozne projekcije da će sa pogledom na hidroelektrane nići na desetine hotela sa 16 hiljada kreveta i da će tu biti četiri hiljade zaposlenih turističkih radnika – niko od nadležnih ne reaguje.

Predrag Bulajić iz firme Urbi Montenegro, koja je obrađivač DPP-a za oblast akumulacija na Morači, tvrdi da su te projekcije rađene „na osnovu ozbiljnih analiza, i predstavljaju potencijale područja, izuzetnih prirodnih vrijednosti i površine od približno 800 km2, koje se nalazi u neposrednom zaleđu glavnog grada”. Bulajić, u razgovoru za Monitor, pojašnjava: „U kojoj mjeri će biti realizovani, zavisi od daljeg pristupa planu i projektu”.

SVE ZAVISI OD PRISTUPA: U tome i jeste problem. Šta ako ovom planu i projektu Vlada pristupi kao onom u Pivi, gdje je za više od tri decenije od izgradnje HE zalutao malo koji turista, gdje nema puteva, a malo gdje i struje. Mnogo ljudi je iseljeno iz tog kraja, oni koji su ostali ne žive u bajci koju su im nekada pričali o Pivi, a koja se sada servira Moračanima i Rovčanima.

Bulajić tvrdi da je problem sa Pivom to što je ona planirana samo kao jedan segment sistema Gornje Drine. „Uzvodno ovaj sistem će se dopuniti HE Komarnicom i nizom malih hidroelektrana, za koje će se u bliskoj budućnosti raditi detaljni prostorni plan, kao osnova višenamjenskog i održivog korišćenja akumulacija i prostora. Sistem je predstavljao zaokruženu funkcionalnu cjelinu tek sa tako realizovanom kaskadom, koja je zaustavljena”, objašnjava Bulajić.

Nejasno je zašto prvo nije zaokružen taj projekat i održano tri decenije staro obećanje Pivljanima, pa se tek onda prešlo na potapanje Morače.

„To što se desilo Pivljanima nikako se ne može desiti Morači, zato jer je sastavni dio projekta izmještanje magistralnog puta i uređenje čitave zone oko manastira Morača. Nov put sa saobraćajno znatno boljim elementima, trajna zaštita manastira, kao i razvoj platoa oko njega isključivo za sadržaje koji su u funkciji vjerske i turističke valorizacije tog spomenika kulture i kategorije, mogu se tretirati kako veoma važni razvojni elementi tog kraja”, tvrdi Bulajić.

Na žalost – kada se kretalo sa projektom Piva – obećanja su bila slična. Rezultati su – poznati.

INVESTITORI IMAJU SVOJA RJEŠENJA: Da bi čitava priča mogla uskoro biti zaokružena govore i najave da pojedini zainteresovani investitori već imaju svoje rješenja za brane na Morači. Srđan Kovačević, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede, je nedavno izjavio kako “projekat koji italijanska A2A ima za HE na Morači sadrži bolja rješenja od postojećih”.

Iz EPCG je Monitoru pojašnjeno da sa strateškim partnerom A2A, od njihovog dolaska u Crnu Goru razgovaraju o mogućnostima učešća na projektu hidroelektrana na Morači. „Prvenstveno razgovaramo o nastupu na budućem tenderu i razmatramo opcije koje su najprihvatljivije za obje kompanije. Postoji nekoliko opcija, a najpovoljniju ćemo izabrati nakon određivanja strukture projekta Vlade Crne Gore”, kažu u EPCG. Detalje projekta A2A koje je Kovačević pominjao – ne otkrivaju. ,,Što se tiče tehničkih rješenja i analiza koje priprema kompanija A2A, oni će biti sastavni dio ponude na tenderu i za sada o tome nije moguće iznositi detalje”.

PO ZAKONU ILI NE: Iz Vlade potvrđuju da će svim ponuđačima biti dozvoljeno da ponude svoje alternativno rješenje. A Vlada će, obećavaju, odabrati ono koje bude najbolje sa tehničkog, energetskog, ekonomskog i ekološkog aspekta. ,,Ako neko ima alternativno rješenje za koje smatra da je bolje sa svih aspekata – a pogotovo sa aspekta životne sredine i o svom trošku izradi neophodnu dokumentaciju, to je sasvim legitimno”, objašnjava Jablan.

U nevladinom sektoru ne misle tako. ,,Potpuno pogrešan pristup. Očigledno je da će nam i u ovom, kao i mnogim drugim slučajevima, investitori shodno njihovim finansijskim potrebama određivati šta je najbolje za nas. Sva potencijalna rješenja treba da budu prezentovana javnosti prije donošenja odluke, što se u ovom slučaju, očigledno, neće desiti. Postavlja se pitanje – na osnovu čega će biti odlučeno da li graditi HE ili ne. Urađena je SEA za jedino ponuđeno rješenje, a nakon toga ćemo dozvoliti investitoru da gradi nešto drugo “, kaže Darko Pajović, direktor NVO Green Home.

Iako Jablan objašnjava da je sve urađeno po zakonu u skladu sa najboljom evropskom praksom i po propisima Svjetske banke – u NVO Green Home tvrde suprotno.

,,SEA ne daje alternativu za četiri hidroelektrane. Kao alternativno rješenje ponuđeno je – ne raditi ništa. To nije alternativa. Alternativa je raditi – ali na drugi način, uz iskorištavanje hidropotencijala ukoliko se pokaže da je neophodno i uopšte moguće raditi”, objašnjava Pajović.

Napominje da nisu ispoštovani ni propisi Svjetske banke, niti IFC-a vezani za životnu sredinu prilikom planiranja gradnje ovakvih objekata.

Javne rasprave o ovim dokumentima tek stižu a sa njima, vjerovatno, i nove kontroverze. No, krajnja odluka je u istim onim rukama koje su vodile sve naše ,,poslove vijeka”.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NOVI ZAKONI O UREĐENJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Svaka vlada svoja pravila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Svaki saziv  Vlade, odnosno svaki ministar donosi nova pravila i propise u sektoru planiranja prostora i izgradnji objekata, pojedini čak i po nekoliko puta tokom mandata, dok su izmjene i dopune važećih zakona postale redovna aktivnost. Rekorder je bio  Branimir Gvozdenović, koji je zakone mijenjao prema trenutnim potrebama moćnog građevinskog lobija. Zakonskim rješenjima aktuelnog ministra Slavena Radunovića poništavaju se sve „tekovine“ ministra  Pavla Radulovića

 

 

Poslanici Skupštine Crne Gore završili su u utorak 25. februara raspravu o Predlozima Zakona o uređenju prostora i Zakona o izgradnji objekata, koje je pripremila Vlada, odnosno Ministarstvo prostornog planiranja, uređenja prostora i državne imovine, te se očekuje njihovo usvajanje. U narednom periodu planira se i donošenje posebnog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

U pitanju je set od tri nova zakona koji će zamijeniti aktuelni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2017. godine, čije je donošenje pratila burna i duga kampanja tadašnjeg ministra, Pavla Radulovića, za razliku od novih zakonskih rješenja koja prolaze bez veće pompe i interesovanja javnosti.

Kao rijetko koji zakonski dokument prije toga, kontroverzni Radulovićev zakon sa uvođenjem novih pravila u oblasti planiranja prostora Crne Gore i izgradnji objekata, izazvao je veliko interesovanje građana, strukovnih i nevladinih organizacija i lokalnih samouprava. Tokom šest mjeseci javnih rasprava i debata, ubjedljvom argumentacijom osporavana je valjanost predloženih zakonskih odredbi. Međutim, ni struka ni nauka nisu pomogle da se zaustavi pokrenuta mašinerija Vlade premijera Duška Markovića i Ministarstva održivog razvoja i turizma u namjeri da se iz temelja promijeni sve ono što se prethodno primjenjivalo u toj oblasti u Crnoj Gori.

Radikalnim zakonskim rješenjima poslovi planiranja prostora bili su centralizovani, oduzete su sve ingerencije lokalnim upravama u poslovima planiranja prostora i izdavanja odobrenja za gradnju. Ukinute su građevinske i upotrebne dozvole, pa se čitav niz poslova koje su bile u nadležnosti opština, prenio na Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Ukinuti su svi urbanistički planovi na nivou lokalnih samouprava, uvedena su dva bazna planska dokumenta za cijelu državu, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Zakon je usvojen po hitnom postupku, na vanrednom zasijedanju republičkog parlamenta 30. septembra 2017. političkom trgovinom uz čuvena noćna ubjeđivanja poslanika manjinskih partija.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

OTMICA U ŠTRPCIMA, 32 GODINE KASNIJE: Tišina koja govori

Objavljeno prije

na

Objavio:

I ovog 27. februara, 32 godine nakon zločina u Štrpcima, važi isto:  za zločin su  odgovarali samo direktni izvršioci. Nalogodavci i pomagači i dalje su  nepoznati

 

 

U četvrtak, 27. februara, navršile su se 32 godine od kako su pripadnici interventne čete Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, u stanici Štrpci, na malom dijelu pruge Beograd – Bar koja prolazi kroz BiH, oteli 20 putnika iz brzog voza 671 Lovćen. Odveli, opljačkali, pa ubili. Njihova tijela bačena su u Drinu. Do danas su, u vještačkom jezeru Perućac, pronađeni ostaci četiri žrtve. Za ostalima se, navodno, traga.

Žrtve zločina dominantno su bile državljani Srbije i Crne Gore (sedmorica ubijenih) bošnjačke i muslimanske nacionalnosti. Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakiju, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno neidentifikovano lice koje su putnici voza, nakon njegovog prispijeća u Bar, opisali kao “osobu tamne puti”. Među žrtvama se, neplanirano, našao Tomo Buzov, prenzionisani oficir JNA, Hrvat po nacionalnosti. On se usprotivio odvođenju putnika probranih za egzekuciju po imenu i prezimenu, i to je platio životom.

Najstarija žrtva imala je 59 a najmlađa 16 godina.

Naknadno smo saznali da je zločin u Štrpcima brižljivo planiran. Sa njegovom pripremom bili su upoznati čelnici MUP-a i Ministarstva odbrane Republike Srbije a, najvjerovatnije (takav je bio dogovor na jednom sastanku u Užicu), i Ministarstvo odbrane tadašnje SRJ i savezno Ministarstvo unutrašnjih poslova. Kako se na čelu saveznog MUP-a nalazio visokopozicionirani kadar tada jedinstvenog DPS-a, Pavle Bulatović ( ubijen u Beogradu 2000. godine, dok je bio na funkciji ministra odbrane SRJ), postoji osnov za sumnju da su informacije o pripremanoj otmici stigle i do Podgorice. To ovdašnje institucije nikada nijesu ni pokušale da utvrde.  Van fokusa pravosuđa ostali su i tadašnji zvaničnici Srbije i Republike Srpske.  Razloga za istragu bilo je na pretek.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

INICIJATIVA ANDRIJE MANDIĆA O PROGLAŠENJU KARTELA TERORISTIČKIM ORGANIZACIJAMA: Kad porastem biću Tramp

Objavljeno prije

na

Objavio:

Inicijativa Andrije Mandića o proglašenju transnacionalnh kartela za terorističke organizacije, inspirisana je očito direktivom koju je Tramp potpisao koju sedmicu ranije. Stručnjaci smatraju da se radi o jeftinom prikupljanju političkih poena, te da bi vlasti trebalo da se pozabave efikasnošću postojećeg sistema borbe protiv organizovnog kriminala

 

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost,  7. februara, inicirao je proglašavanje transnacionalnih narko kartela terorističkim organizacijama. O njegovoj inicijativi raspravljalo se i na sjednici Savjeta održanoj prethodne sedmice.

Mandić je predlog uputio dvije sedmice nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp 20. januara potpisao direktivu koja označava narko kartele i međunarodne bande stranim terorističkim organizacijama.

I dok su u Trampovoj naredbi precizirane kriminalne organizacije koje su proglašene terorističkim (vidi boks), Mandićev predlog je uopšten.

,,Vodili bi se najboljom međunarodnom praksom, gdje posebno ističemo SAD sa čijim nadležnim državnim organima i bezbjednosnim agencijama treba uspostaviti neposrednu saradnju”, naveo je Mandić na mreži X. Pojasnio je i da u Strategiji nacionalne bezbjednosti Crne Gore treba transnacionalne narko kartele proglasiti terorističkim organizacijama i usvojiti novi Zakon o borbi protiv terorizma.

Važeća Strategija nacionalne bezbjednosti Crne Gore iz 2018. usvojena je godinu nakon što je Crna Gora primljena u NATO. U njoj se navodi da je prijetnja terorizmom prisutna ali niskog intenziteta. Za razilku od terorizma, aktivnosti organizovanih kriminalnih grupa i bivša vlast je označila kao najvišu prijetnju za bezbjednost Crne Gore.

Krivični zakonik Crne Gore tretira terorizam posebnim članom kojim je predviđena kazna zatvora od najmanje 12 godina. Javno pozivanje na terorizam, vrbovanje i obučavanje, kažnjava se od jedne do deset godina. S druge strane, za krijumčarenje i proizvodnju opojnih droga kazna je od dvije do 15 godina zatvora.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo