VISOKO OBRAZOVANJE
Sumnjive diplome preplavile Crnu Goru

Savjet za visoko obrazovanje hitno će morati da utvrdi broj sumnjivih diploma sa inostranih fakulteta, koje su preplavile Crnu Goru. Najviše ih je iz Srbije (pedeset odsto) i Kosova. Ministarstvo prosvjete i nauke, kako piše podgorička Pobjeda, zatrpano je zahtjevima za priznavanje diploma fakulteta iz Leposavića, Zubinog Potoka, Prizrena, Blaca i Kosovske Mitrovice. Takvih zahtjeva nema kada je riječ o beogradskom, novosadskom i niškom univerzitetu. Nakon Srbije, najviše zahtjeva za priznavanje diploma podnijeli su studenti koji su fakultete završili u Bosni i Hercegovini, Rusiji i Italiji. Savjet će morati da se pozabavi i zahtjevima za otvaranje novih visokoškolskih ustanova, posebno onima koje na sjeveru Crne Gore žele da osnuju profesori sa zatvorenih fakulteta i viših škola iz Srbije. Rektor Univerziteta Crne Gore Predrag Miranović kaže da je Univerzitet, na zahtjev države, otvarao studijske programe na sjeveru kako bi se zaustavila migracija. »Nažalost, to su mnogi vidjeli kao vrstu biznisa, ne samo kod nas, pa smo kao rezultat toga imali masovne zahtjeve za otvaranje fakulteta skoro u svim crnogorskim gradovima«, rekao je Miranović. Rektor kaže da ima fakulteta po Crnoj Gori “koji ne zadovoljavaju standarde ni za srednju školu, a kamoli za fakultet«. Sekretar Savjeta za visoko obrazovanje Biljana Mišović kazala je da nije odobrila zahtjev za izdavanje početne akreditacije Fakultetu za računovodstvo, reviziju i trgovinu u Andrijevici, kao ni Fakultetu za sport u Beranama.

ODGOĐENO SUĐENJE U BARIJU

Novi dokazi o švercu cigareta

Prvo ročište za preliminarnu istragu u Bariju o međunarodnom švercu cigareta odgođeno je. Ročište je zakazano za 18. januar kada će sudija odlučiti da li će prihvatiti optužnicu koju je podigla Regionalna direkcija za borbu protiv mafije, protiv Dušanke Jeknić, Veselina Barovića, Branka Vujoševića, Miroslava Ivaniševića i Branislava Mićunovića iz Crne Gore, državljana Srbije Stanka Subotića, Andrije Draškovića i sedmorice italijanskih državljana. Ročište je odgođeno pošto su advokati odbrane tražili da im se ostavi vremena da se upoznaju sa novim dokumentima koje je sudu dostavilo tužilaštvo, a koji su stigli sa Kipra, Lihtenštajna i Švajcarske. Na ročištu se, tvrde dobro obaviješteni izvori Monitora, pojavio predstavnik italijanske države, tražeći da se kao stranka uključi u proces. To bi Italiji omogućilo da na kraju procesa naplati štetu od osuđenih. Procjene su da se radi o stotinama miliona eura. Italijanski tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala Đuzepe Šelzi je u uvodnoj riječi naglasio da je višegodišnja istraga tužilaštva za borbu protiv mafije rezultirala dokazima da su državljani Srbije i Crne Gore na koje se optužnica odnosi švercovali duvan i obavljali poslove pranja novca.

NOVI NAPAD NA SLOBODANA PEJOVIĆA
Svjedok na meti

Ove je sedmice opet demoliran automobil Slobodana Pejovića, svjedoka deportacije bosanskohercegovačkih Muslimana iz Herceg Novog. To je treći put da je Pejoviću demoliran automobil ove godine. Prvi put je to bilo u martu, a potom i u septembru ove godine. Takođe, to je deseti napad na Pejovića i njegovu imovinu otkako je javno progovorio o deportaciji Muslimana iz Crne Gore. Pejović za Monitor podsjeća da je za 26. novembar zakazano suđenje optuženim za deportaciju.”Oni koji me se boje zbog svega što sam govorio o deportaciji, tada postaju nervozni”. Pejović kaže da ga nijesu uplašili i da je spreman da sve što je javno govorio ponovi i na suđenju. Podsjećanje: Pejović je bivši inspektor za krvne delikte za Boku Kotorsku, koji je odbio da učestvuje u akciji deportacije Muslimana izbjeglih iz BiH Vojsci Republike Srpske. O tom je zločinu među prvima i javno progovorio.

CRNA GORA I EKONOMSKA KRIZA
Sve stalo samo administracija raste

Mjere borbe protiv krize koje je donijela Vlada Crne Gore ostavljaju prostor za dalje siromašenje zaposlenih u privredi, dok će ih najmanje osjetiti zaposleni koji plate primaju iz budžeta, smatraju privrednici i sindikati. Oni upozoravaju da upravo glomazna državna administracija “jede” ono što se proizvede. Iako nema preciznih podataka, broj zaposlenih koji plate primaju iz budžeta je oko 50.000 u odnosu na 100.000 zaposlenih u privredi. To je nekoliko puta više od evropskog standarda. Prema podacima Ministarstva finansija, prvog oktobra ove godine, broj državnih funkcionera, državnih službenika i namještenika zaposlenih u organima državne uprave i drugim državnim organima i organizacijama, koji zaradu ostvaruju iz budžeta je 14.143. Prošle godine bilo ih je 13.640, a pretprošle 12.930. Broj onih koji platu primaju iz opštinskog budžeta takođe nije smanjen. U crnogorskim opštinama, prema podacima Ministarstva finansija od prije godinu dana, platu iz budžeta prima oko 11.000 zaposlenih. Toliko ih ima i ove godine.