Povežite se sa nama

Demo

BAROMETAR 994

Objavljeno prije

na

PLUS


NIKŠA TADIĆ, profesor Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici, našao se među sto prvih imena u američkoj publikaciji Ko je ko u svijetu. Lijepo je, kaže Tadić, bitu u društvu svjetski poznatih i slavnih ličnosti poput Kventina Tarantina, Baraka Obame, Silvestera Stalonea. ,,Napokon postajem svjestan da me neko vidi i smatra da to što radim ima smisla”. U četiri države u kojima je živio, kaže profesor, nije dobio ni jednu nagradu izuzev studentske nagrade 19. decembar. Tadić se ove godine našao među sto najboljih i na jednoj drugoj listi – Kembridževoj listi 100 najboljih inženjera svih struka. Oblast naučno istraživačkog rada profesora Tadića je projektovanje elektronskih kola vrlo visokog stepena integracije.

laleSTAKLENICI TULIPANA I LJILJANA, prvi na na Balkanu, otvoreni su u Nikšiću, u Miločanima. Staklenike je napravila crnogorsko-holandska firma Freš tulips Montenegro, osnovana prije godinu dana. Objekat je sagrađen na četiri hiljade metara kvadratnih, na parceli od 20 hiljada kvadrata. Za šest mjeseci, objavljeno je ranije, firma planira da proizvede 1,44 miliona tulipana. Otvaranju staklenika prisustvovali su i predstavnici holandske Vlade i ambasade.

MINUS


skupstinaopstineniksicSKUPŠTINA OPŠTINE NIKŠIĆ će na narednoj sjednici raspravljati o smanjenu opštinskog budžeta zbog prijetećeg bankrota. Gradska kasa u narednu godinu ulazi sa minusom od osam miliona eura, dugovima od šest miliona i sa jedan i po milion eura takozvane stalne i tekuće budžetske rezerve, objavili su mediji. Zaposlenima Skupština opštine duguje pet plata, a najavljeno je i kašnjenje budućih. Đoko Krivokapić, predsjednik skupštinskog odbora za privredu i finansije, potvrdio je da se „Skupština opštine suočila sa efektima ambiciozno postavljenog budžeta”. Kao jedan od ključnih razloga za ovakvo stanje u SO Nikšić opozicioni lokalni lideri su naveli „nedomaćinsko poslovanje”. „Tu je veliki broj zaposlenih. Ni oni ne znaju koliko ih ima jer ne mogu svi da stanu u kancelarije, nema dovoljno stolova i stolica, pa mnogi ‘rade’ kod kuće”, kazao je Svetozar Golubović, predsjednik OO SNP.

np-durmitorMINISTARSTVO UREĐENJA PROSTORA se probudilo. Otuda su ove sedmice najavili izradu sanacionog programa za dio devastiranog prostora Nacionalnog parka Durmitor. Podsjećanje: preduzeće Trudbenik probilo je oko 5,2 kilometra puta koji prolazi kroz nacionalni park, kako bi, kako kažu u ministarstvu, „izvlačio drvni sortiment iz dijela šumskog kompleksa kojim gazduje Uprava šume, a koji se nalazi van granica nacionalnog parka”. Dok je Trudbenik slobodno krčio nacionalni park, nadležni su se pravdali da su obavili svoje: ekološka i inspekcija zaštite prostora podnijele su prijavu, a državni tužilac u u Pljevljima pokrenuo krivični postupak. „Sve izrečene mjere nijesu zaustavile Trudbenik”, žale se iz ministarstva. Blago Crnoj Gori sa bespomoćnim ministarstvima i njihovim inspekcijama.

Komentari

Demo

BAROMETAR

Objavljeno prije

na

Objavio:

MINUS

DRŽAVNI FOND za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u prošloj godini finansirao je projekat “koletkivnog suneta”. PREMA dokumentaciji Fonda predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Bijelo Polje Adis Kučević za “kolektivni sunet” prošle godine je dobio 4,000 eura. Iz NVO Građanska alijansa ocijenjeno je da je Fond dobro zamišljena institucija, koja je u praksi dovela do apsurda sve ono što je trebalo da doprinese zaštiti i ostvarivanju manjinskih prava. “I ovaj projekat i sam njegov naziv i novac koji je dat to pokazuje i to nije usamljeni projekat. Brojni su projekti koji nemaju apsolutno nikakvog smisla u kontekstu građanskog duštva, očuvanja i razvoja identiteta manjinskih naroda u Crnoj Gori. Suština cijele priče jeste da je i DRI u dva svoja izvještaja ukazala da je Fond loše upravljao sredstvima, da ima lošu administraciju i da su brojni projekti bili nacionalistički. Vodili su udaljavanju manjinskih naroda i rastu etničke distance, a smisao je da ona opada”, kazao je Milan Radović iz Građanske alijanse. Radović je istakao da ni državno tužilaštvo ni ostale institucije nijesu prepoznale manjkavosti Fonda i nije došlo do procesuiranja i traženja odgovornosti. Svake godine ova institucija dobija iz budžeta oko milion eura.

KLIZIŠTE prijeti selu Trebesin upozoravaju iz NVO “Ekološko društvo Boke Kotorske”. Tvrde sa je u jednom od najljepših hercegnovskih sela, “koje je do skora bilo pošteđeno urnebesnih građenja, nedavno uz stari put za Sušćepan, nikla nova, ružna građevina, betonski zid, visok više od 2,5 metara”. U saopštenju koje je potpisala Nada P. Bukilica ističe da se zid ne uklapa u ambijent hercegnovskog zaleđa , ali i da je ugrozio stari pješački put Sušćepan-Trebesin, zbog čega je moguće pokretanje klizišta. “Zidani bedem je prekinuo prirodno oticanje površinskih voda. Zato je stari put živa kaljuga, kojim se teško prolazi.” Načelnik Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Aleksandar Kovačević za “Vijesti” je kazao da su utvrdili da je riječ o gradnji osam stambenih objekata i da investitori imaju sve potrebne dozvole i odobrenja za gradnju, uključujući i potporne zidove. Iz Ekološkog društva su saoPštili da je to “eklatantan primjer uništavanja prirode, nanošenja štete i naružavanja izgleda Trebesina”, te da gradnja ovakavog objekata ne može da ima pristojno obrazloženje.

PLUS

TRANSPLANTACIONI TIM Kliničkog centra Crne Gore je, uz podršku kolega iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb, uspješno obavio još dvije transplantacije bubrega od živog srodnog donora. Urolog iz KBC Zagreb Željko Kaštelan je kazao da, sa kolegama iz Crne Gore, pet godina uspješno obavljaju transplantacije bubrega. “I ovaj put je bilo uspješno. Napravili smo dvije obiteljske transplantacije bubrega. I primatelji, i davatelji se osjećaju dobro”, kazao je Kaštelan. Kaštelan je poručio građanima Crne Gore da daruju organe nakon moždane smrti kako bi drugima produžili život. “Darujte organe nakon svoje smrti, jer oni isto idu pod zemlju, ne služe ničemu ako ih ne darujete”, kazao je Kaštelan.

IRENA MADŽGALJ, učenica drugog razreda Srednje stručne škole u Bijelom Polju osvojila je prvo mjesto na XV Međunarodnoj olimpijadi iz ruskog jezika koja je nedavno održana u Moskvi. Na Institutu ruskog jezika, u konkurenciji od 2.500 takmičara iz cijelog svijeta, Irena je uspjela da osvoji prvo mjesto. “Ponosna sam na još jedan svoj uspjeh. Ponovo sam bila najbolja iz ruskog jezika i na pravi način sam predstavila sebe, svoju porodicu, školu, grad i državu. Sve ću uraditi da tako nastavim i u narednom periodu”,kazala je Madžgalj novini “Dan”. Takmičenje se sastojalo iz nekoliko etapa. Irena kaže da su prvo imali pismeni ispit, pa ispit iz znanja geografije, istorije, tradicije i kulture. “Na kraju je uslijedio ispit iz ruskog jezika. Dugo sam se spremala i to je urodilo plodom. Zahvaljujem svom mentoru Rasimu Kasumoviću, razrednoj Snežani Obradović i Srednjoj stručnoj školi za podršku.” i pomoć -ističe Madžgalj.

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027balkovic

PLUS


BILJANA ALKOVIĆ prva je Egipćanka koja je završila fakultet. Biljana je završila osnovne studije na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, odsjek novinarstvo. Biljana Alković je urednica Inkluzije, periodičnog elektronskog informatora Fondacije za stipendiranje Roma. Radila je kao urednica dječjih novina Mozaik i Dječja planeta, novinarka u Radio Baru i dopisnica dnevnika Dan. Rođena je 1971. godine u Ulcinju. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Demo

BAROMETAR 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026bskupstina

PLUS


TRI ODBORA Skupštine Crne Gore podržala su Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Članovi skupštinskih odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, ljudska prava i slobode i rodnu ravnopravnost jednoglasno su podržali Prijedlog. Tekst zakona predviđa više zaštitnih mjera koje se mogu izreći učiniocu nasilja u porodici: udaljenje iz stana i drugog prostora za stanovanje, zabrana približavanja žrtvi, uznemiravanja i uhođenja, obavezno liječenje od zavisnosti. Takođe, obavezan je i psihosocijalni tretman. Ovim zakonom je, pored ostalog propisano da žrtve nasilja imaju pravo na psihosocijalnu i pravnu pomoć i socijalni zaštitu. Predviđeno je i načelo hitnosti postupanja. Žrtva nasilja može izabrati povjerljivo lice koje će biti prisutno u svim postupcima u koje je uključena žrtva. Nasilnicima u porodici biće teže ako se zakon usvoji, a naročito ako se bude primjenivao. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo