Povežite se sa nama

NOVI BROJ

HRONIKA 992

Objavljeno prije

na

SUDSKI PROCESI I UGROŽENE MEDIJSKE SLOBODE
Samo vi pišite

Crna Gora se, prema najnovijem izvještaju o stanju medijskih sloboda u svijetu, koji je ove sedmice objavila međunarodna organizacija Reporteri bez granica – nalazi na 77. mjestu. U odnosu na prošlogodišnji izvještaj Crna Gora je pala za 24 mjesta, a od bivših SFRJ zemalja samo su Hrvatska lošije ocijenjene i to zbog ubistva Iva Pukanića i Nika Franića u centru Zagreba. Na ovako loš rejting uticali su napadi na novinare i tužbe i presude sa enormnim odštetnim zahtjevima, koji dovode u pitanje opstanak profesionalnih medija. No, crnogorske se sudije ne osvrću na upozorenja da su medijske slobode ugrožene. Baš kada je izašao ovaj izvještaj novinaru Veseljku Koprivici je naloženo, izvršnom presudom Osnovnog suda u Podgorici, da Miloradu Boškoviću, novinaru Pobjede iz ratnog perioda, i Milanu Stojoviću, glavnom uredniku Nikšićkih novina, takođe iz prve polovine devedesetih, plati po 5000 eura sa kamatom od 23. 10. 2004. godine, i troškove parničnog postupka u iznosu od 4.020 eura, sa kamatom od 8. septembra 2008. godine. Dakle, Koprivica bi kada se sve uračuna trebalo da isplati više od 30.000 hiljada eura, što je jedna od najvećih novčanih kazni izrečena u posljednje vrijeme. Koprivici je kazna izrečena zbog teksta Šesnaestorica koji je, kao glavni urednik Liberala objavio u tom listu 24. septembra 1994. godine, a u kojem se navodi da se u spisima Haškog tribunala nalaze imena 16-torice crnogorskih novinara zbog ratnohuškačkih tekstova. Među njima su, kako je navedeno u tekstu, Milorad Bošković i Milan Stojović. Osuđujućom presudom Koprivica bi treba da plati Boškoviću i Stojoviću po osnovu naknade štete za pretpljene duševne bolove. Stojović je, pored ostalog, poznat po tome što je na naslovnoj stranici Nikšićkih novina objavio Crnom Gorom teče Zeta, uskoro će i Neretva. Koprivica je zbog istog teksta ranije osuđen po tužbi Božidara Čolovića. Viši sud u Podgorici osudio je Koprivicu i Liberalni savez Crne Gore da Čoloviću ,,solidarno na ime naknade nematerijalne štete zbog pretrpljenih duševnih bolova zbog povrede časti i ugleda” plate 15.505 eura. Zanimljivo je da je Televizija Crne Gore, povodom svog jubileja prije pet godina, emitovala prilog Svjedoci jednog vijeka u kojem je njen nekadašnji glavni urednik Božidar Čolović prikazan kao ratni huškač. Po nalogu Aleksandra Stojanovića, sudije Osnovnog suda u Podgorici, nedavno je sa žiro-računa Veseljka Koprivice skinuta cijela plata i uplaćena na žiro-račun Božidara Čolovića. Informacija objavljena u Liberalu zvanično nije demantovana od strane Haškog suda. Koprivica odgovara za sporni tekst iako nije njegovog autor. Zakon o medijima iz 2002. ne predviđa odgovornost glavnog i odgovornog urednika po tužbi za klevetu. U ovim sudskim postupcima nisu utvrđene ključne činjenice za odlučivanje o tome je li Koprivica, kao glavni i odgovorni urednik, znao da je informacija koju je dobio od svog dopisnika iz inostranstva eventualno netačna, a nije razmatrano ni to da li je tada postojao ozbiljan, tj. javni interes, za objavljivanje te informacije – što su okolnosti koje isključuju odgovornost za štetu po čl. 198, st. 2 ZOO i po čl. 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima. Viši sud u Podgorici preinačio je presudu podgoričkog Osnovnog suda po tužbi premijera Mila Đukanovića protiv direktora Vijesti Željka Ivanovića i izdavača Dejli press. Kaznu od 20 hiljada eura koliko su trebali da plate Ivanović i Dejli press, Viši sud je snizio na 10 hiljada eura, uz obrazloženje da će tako biti ,,uspostavljena poljuljana ravnoteža tužioca”. Ovo obrazloženje Suda Željko Ivanović je prokomentarisao riječima: „Svima kojima nije jasno šta se posljednje dvije godine dešava sa premijerom, zašto zemlju vodi u bespuće i diktaturu, Viši sud je sada razjasnio. Đukanović se od 1. septembra 2007. nalazi u stanju poljuljane psihičke ravnoteže”. Zanimljivo, predsjednica Vijeća, kao i u jednom od procesa Koprivici, bila je Dragana Đuranović. Vijeće se, obrazlažući stav da je prethodna kazna bila previsoka, poziva na mišljenje Evropskog suda ,,da su političari kao javne ličnosti dužni da trpe kritike u odnosu na druge”. Sudije smatraju da izjave i tekstovi Ivanovića zbog kojih ga je premijer tužio ,,prelaze okvire prava na slobodu izražavanja”. Preinačenje presude Ivanović ocijenjuje kao ,,jeftini trik da se ne diže velika prašina u međunarodnoj javnosti”. Đukanović je prije dvije godine tužio direktora Vijesti i Dejli press nakon što ga je Ivanović optužio da stoji iza fizičkog napada na njega, koji se desio na desetogodišnjicu lista. U maju prošle godine sudija Osnovnog suda Nenad Otašević dosudio je Đukanoviću obeštećenje od 20 hiljada eura. Nakon milionskog odštetnog zahtjeva premijera Đukanovića, Monitor, Vijesti i Dan prosto su zatrpani tužbama. U ovom momentu odštetni zahtjevi iznose oko 13 miliona eura. Pa vi, gospodo, pišite.

R. M.

ERSTE BANKA NUDI STAMBENE KREDITE
Snizili kamate

Stambene kredite, koji su rijetkost posljednjih mjeseci, nudi Erste banka. Iz uprave banke je ove sedmice saopšteno da stambene kredite sa kamatnom stopom od 8,95 odsto, uz maksimalni rok otplate do 20 godina, odobravaju klijentima koji primaju platu na račun Erste banke. ,,Troškovi obrade kredita su fiksni i iznose 1,2 odsto. Mjesečna rata za kupovinu stana čija je cijena 40 hiljada eura, uz učešće od 20 odsto iznosi 286,88 eura”, kazao je direktor sektora stanovništva Relja Đurović. Iz uprave je takođe saopšteno da je banka od početka snižavala kamatne stope na kredite.

Komentari

NOVI BROJ

HRONIKA 1027

Objavljeno prije

na

Objavio:

1027hrobogdan

Odlazak Bogdana Bogdanovića

U Beču je u 87. godini preminuo Bogdan Bogdanović, čuveni srpski arhitekta, nekadašnji gradonačelnik Beograda i veliki oponent režima Slobodana Miloševića. Bogdanović je umro u bolnici, od posljedica srčanog udara.  Bogdanović je umro u egzilu. U Beču je živio sa svojom suprugom od devedesetih, kada je nacionalistički Beograda za njega postao neizdrživ. Austrijska vlada nedavno mu je dodijelila nagradu za životno djelo.  Bogdanović je autor velikog broja spomenika posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, među kojima su spomenici u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1026

Objavljeno prije

na

Objavio:

1026hromuzej

HERCEGNOVSKI MUZEJ
Tri posjetioca dnevno

Zavičajni muzej u Herceg Novom, ostavština gradu predratnog gradonačelnika Mirka Komnenovića, radikala i humaniste, ovih dana bio je tema oštre polemike građana, uprave Muzeja i opštinara. Na okruglom stolu Ekološkog društva Boke Kotorske, Društva prijatelja Herceg Novog i Udruženja za zaštitu Herceg Novog ukazano je na loše stanje u kome se nalazi zgrada muzeja i na nemar nadležnih prema Muzeju. Opštinari su rekli da za Muzej u budžetu nema para, a direktor Muzeja Đorđe Ćapin reagovao je tvrdnjama na konferenciji za štampu da su optužbe zlonamjerne i neosnovane. (više…)

Komentari

nastavi čitati

NOVI BROJ

HRONIKA 1025

Objavljeno prije

na

Objavio:

1025hrodg

LJUDSKA PRAVA
Devedesete opet u Danilovgradu

Građani Danilovgrada pokrenuli su potpisivanje peticije protiv gradnje dnevnih centara za djecu sa posebnim potrebama u tom gradu. Istovremeno, na Fejsbuk-u se pojavila stranica na kojoj jedan od građana Danilovgrada poziva da se onemogući gradnja dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama ,,da ih ne bi ošurili kao prasad”. Zbog toga su reagovale nevladine organizacije Udruženje roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama Rastimo zajedno i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR). ,,Državni organi trebalo bi najoštrije da reaguju zbog klasičnog akta fašizma”, ocijenili su iz YIHR. (više…)

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo