Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Mićunović, Vojvodić & sin

Objavljeno prije

15 godina

na

nasbranislav-micunovic-1

Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine uplatilo je na račun Marketinške agencije MAPA 76 hiljada eura na ime navodnog duga iz 2007. godine, iako u izvještaju o neizmirenim obavezama Ministarstva iz te godine lijepo piše – da MAPI ne duguju ništa. To je podatak iz revizionog izvještaja Ministarstva turizma za 2008. godinu, koji je ove sedmice objavljen na sajtu Državne revizorske institucije. Kako se ministru turizma Predragu Neneziću desilo da od sebe i svog Ministarstva bez razloga napravi dužnika MAPE, čija je direktorica Radmila Vojvodić, rediteljka, profesorica i supruga njegovog kolege, ministra kulture Branislava Mićunovića – ostalo je nerazriješeno. PRIVATNE VEZE I DRŽAVNE PARE: Nije prvi put da Vojvodićeva tek tako dobije državni novac. Krajem iste 2008. njena je agencija, bez tendera, od Vlade dobila 76 hiljada eura za rad na kampanji promocije NATO-a u Crnoj Gori. Istina, teško da bi bilo kandidata koji bi, poput MAPE, mogli da se pohvale dugogodišnjom iskustvom i uspješnom saradnjom sa vlašću – marketinška agencija Radmile Vojvodić poznata je po predanom radu na izbornim kampanjama vladajuće partije.

Da je bez opravdanja od države dobila novac, Radmilu Vojvodić je prije nekoliko godina optužila i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora. MANS je tvrdio da je 50 hiljada eura koje je Vojvodićeva za neimenovani projekat tada dobila od Ministarstva kulture, u stvari način na koji je rediteljka Marija Perović, izrazila zahvalnost za skupocjenu snimateljsku opremu MAPE koju je koristila na snimanju filma Opet pakujemo majmune.

Da je 2008. godina, koja se pominje u izvještaju Državne revizijske komisije, plodonosna za porodicu Vojvodić-Mićunović pokazuju i njihovi imovinski kartoni. Te godine, kada je Branislav Mićunović sa mjesta direktora Crnogorskog narodnog pozorišta izabran za ministra kulture, prilično se popravilo i do tada ne tako loše imovinsko stanje čuvene režiserske porodice.
,,Ukupna primanja porodice Mićunović u 2007. godini iznosila su 2443 eura, da bi se u 2008. godini povećala na 3373 eura. U 2009. ta cifra iznosi oko 4.039 eura”, stoji u njihovim finansijskim kartonima. ,,Supruga Branislava Mićunovića podigla je kredit u 2008. godini, i kupila poslovni prostor površine 240 m2. Mićunović pritom, nije podnio poseban izvještaj na promjenama u imovini većim od 2000 eura, što je po Zakonu bio obavezan da učini”, konstatuje MANS. Radmila Vojvodić je uvećala i svoje vlasništvo u MAPI. Ona je 2007. godine posjedovala 8,89 odsto Agencije MAPA, dok se u 2008. i 2009. godini njen procenat vlasništva povećava na 12,96 odsto.
U godini kada je postala ,,gospođa ministarka”, Radmila Vojvodić je režirala i prvu crnogorsku operu – Balkanska carica. Za njenu realizaciju dobila je 100 hiljada eura od Prve banke, gdje je iste godine bila u Upravnom odboru.
,,Tih stotinu hiljada eura, tek je dio utrošenih sredstava”, objasnio je producent opere Zoran Živković.
POLITIKA I KULTURA: Sa velikim projektima porodica Mićunović-Vojvodić nastavila je i ove godine.
Nedavno je, na Cetinju, u Zetskom kraljevskom pozorištu, održana premijera predstave Otelo, koju je režirao mladi Veljko Mićunović, sin. Kako je sam izjavio, Otelo je skup projekat, ali ,,je bilo skupljih”. Zvanično nije saopšteno koliko je koštao Šekspir na Mićunovićev način, ali ni koliko je za tu predstavu izdvojio Zetski dom na Cetinju, koji se naknadno uključio u koprodukciju. Projekat mladog Mićunovića započeo je kao koprodukcija Srpskog narodnog pozorišta, Grad teatra iz Budve i sarajevskog festivala MESS.
Srpsko narodno pozorište je odustalo zbog nedostataka novca, pa je taj nedostatak nadoknadio Zetski dom. Nezvanično se, među kulturnim poslenicima pominje da je projekat koštao 300 hiljada eura. Ako je to tačno, to je više od trećine godišnjeg budžeta Zetskog doma.
Ni mladi Mićunović, ali ni ministar nijesu reagovali na optužbe da se radi o nepotizmu u crnogorskoj kulturi, te da Zetski dom nije ni moglo da odluči o valjanosti ulaska u taj projekat, pošto nema umjetničkog direktora. Istina, kritike su se uglavnom mogle čitati na sajtovima, blogovima, forumima. Van virtuelnog svijeta – tišina. I dobre kritike.
Najprodavanija predstava na ovogodišnjem Kotor art festivalu bila je predstava Na letovanju, koju je režirala Radmila Vojvodić.
Sem režiranja, Vojvodićeva, odnosno agencija MAPA, je za Kotor art festival radila i medijsku promociju. Slučajno, suprug, ministar Mićunović počasni je predsjednik istog Kotor art festivala još od 2007, kada je bio direktor Crnogorskog narodnog pozorišta. U kulturnim krugovima Mićunoviću prebacuju za pokušaj da od Kotor arta napravi najveći ljetnji festival u državi, na uštrb budvanskog Grad teatra, ali i svih onih koji su, poput glumice Tihane Ćulafić koja je vodila risanski festival Teuta pokušali da naprave nešto drugačije. Risanski festival poređen je sa FIAT-om. Konačno, Kotor art je usisao risanski festival, a Tihana Ćulafić smijenjena sa pozicije direktorice kotorskog Centra za kulturu.
Kotor art festival je ove godine, na inicijativu Mićunovićevog ministarstva dobio i pokroviteljstvo UNESCO-a. Ministar je, inače član Nacionalne Komisije za saradnju sa UNESCO. Zbog te je funkcije MANS tražio da se ispita da li je ministar u konfliktu interesa.
Da ministar ne voli kad se drugačije misli, pokazao je i nakon što je Kotor art festival javno kritikovao slikar Zoran Živković. Mićunović ga je nazvao slikarom ,,slabog opusa”.
Opus mladog Mićunovića, koji je prethodno režirao tek dvije predstave, nije, međutim, bio prepreka da mu se prepusti veliki komad poput Otela.
Bračni par se ruku pod ruku našao i na ovogodišnjem podgoričkom sajmu knjiga. Dok je sajam finansiralo ministarstvo sa 15 hiljada eura, MAPA je bila zadužena za njegov ,,vizuelni identitet”.
Vojvodićeva i Mićunović su zajedno i u Dukljanskoj akademiji nauka, koja je od Ministarstva kulture ove godine, na konkursu za finansiranje kulturno-umjetničkih manifestacija i festivala dobila 10 hiljada eura za jubilarne svečane manifestacije. Kolege su i na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju.

CENTRALIZACIJA: Dobre porodične veze Mićunovića možda i ne bi bila tema za novinske članke da ministar nije za svog mandata prepoznat kao neko ko je centralizovao crnogorsku kulturu i kulturnu politiku.

Za vrijeme njegovog mandata donijet je Zakon o kulturi koji ne samo da podržava centralizaciju, nego i ministrovu samovolju. Tako, na primjer, Nacionalnu strategiju za kulturu u Srbiji usvaja Skupština, u Crnoj Gori – ministarstvo. Ko će u Nacionalni savjet za kulturu, opet bira ministar. Isto je i za izbor direktora ustanova kulture. Nacrt zakona o kulturnim dobrima ukida nadležnosti Zavoda za zaštitu spomenika i predviđa jedinstvenu ,,Upravu” pod nadležnošću ministarstva.

Umjetnici se žale da nema više kao nekada – ne vole te u jednoj kulturnoj ustanovi, nađeš mjesto u drugoj. Bogati opus mogu imati samo oni bliski sa ministrom. Lijepo to kaže slogan Mićunovićevog ministarstva – Crna Gora, jedna kulturna adresa.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:

DRUŠTVO

BURA OKO ZAKUPA CRNOGORSKIH PLAŽA: Novi tender, novi uslovi

Objavljeno prije

4 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Vladina odluka da se raspiše novi tender za zakup morskog dobra izazvala je velika negodovanja kod starih zakupaca. Posebno zbog povećanja cijena početnih naknada zakupa, te novog načina bodovanja prijava na tenderima po kom oni koji su godinama gazdovali pojedinim djelovima morske obale, ulagali i razradili veliki biznis na plažama, plažnim barovima i terasama –  neće imati prednost  prilikom ocjenjivanja ponuda

 

 

Odluka o raspisivanju javnog poziva za zakup plaža na Crnogorskom primorju, na osnovu pravilnika o Izmjenama i dopunama Programa  privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024 – 2028. godine kojeg je Vlada donijela 11. februara, izazvao je pravu buru nezadovoljstva među dosadašnjim korisnicima u pojedinim primorskim opštinama.

Javno preduzeće Morsko dobro sa sjedištem u Budvi, objavilo je u ponedjeljak 17. februara Javni poziv za zakup 96 kupališta na području budvanske rivijere. Dan kasnije isto je učinjeno i za plaže na području Bara i Ulcinja, zatim Tivta i Kotora.

Riječ je o javnim kupalištima, dugim prirodnim pješčanim plažama, stjenovitim uvalama i novoizgrađenim malim terasama, kojih na Crnogorskom primorju ima ukupno 563, uključujući nova 74 gradska kupališta izgrađena u organizaciji JP Morsko dobro.

Za 70 hotelskih kupališta biće raspisan tender za novi zakup nešto kasnije, kada se završi posao iznajmljivanja javnih kupališta. Izuzetak čine plaže koje su pod dugoročnim investicionim ugovorima.

Svi ugovori o zakupu kupališta na cijelom primorju su nevažeći. Tender nije bio raspisan prošle godine zbog kašnjenja nadležnog ministarstva sa usvajanjem dokumentacije, zato su odlukom Vlade ugovori sa starim zakupcima po drugi put bili aneksirani. Prethodno su na isti način produženi ugovori 2023. godine, nakon čega je Državna revizorska institucija (DRI) upozorila Vladu da se gube prihodi od zakupa obale zbog produžavanja ugovora sa cijenama i uslovima iz 2019. godine., i dala preporuku da se to ispravi.

Protiv odluke da se raspiše novi tender za zakup morskog dobra glasali su potpredsjednik vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj i ministar javne uprave Maraš Dukaj. Ministri iz redova Demokrata i ministar za ljudska i manjinska prava, Fatmir Đeka, nisu učestvovali u glasanju, dok su ostali članovi Vlade podržali ovu odluku.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

JAVNO ZDRAVSTVO I PRIVATNI INTERESI: Novca ima, magnetnih nema 

Objavljeno prije

4 dana

na

21 Februara, 2025

Objavio:

Dok bolnice javnog zdravstva kubure sa magnetnim rezonancama,  Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO) je tokom prošle godine za snimanje magnetnom rezonancom isplatio 738.783 eura privatnim zdravstvenim ustanovama. Novac su dobile tri klinike sa kojima Fond ima ugovore i to Hipokrat 490.942 eura, Konzilujum 208.435 eura i Moj Lab – 39.406 eura

 

 

Nikšićka i bjelopoljska, dvije najveće opšte bolnice u Crnoj Gori, više od dvije godine čekaju obećane aparate za magnetnu rezonancu (MR). Tenderi su raspisani ali i poništeni. Posljednji put u avgustu prošle godine kada nije podnijeta nijedna ispravna ponuda i ponuđači su isključeni iz postupka javne nabavke.

Cijela procedura kreće ispočetka, pa će ove bolnice u novom postupku tražiti aparate za magnetnu, vrijednosti od po milion eura, drugačije specifikacije, jer su prethodno poručeni već prevaziđeni. Iz Ministarstva zdravlja još su planirali kupovina MR aparata za Klinički centar Crne Gore (KCCG) i KBC Kotor.

Crnogorsko javno zdravstvo raspolaže sa četiri aparata za magnetnu rezonancu koja su u funkciji. Tri ima Klinički centar, od kojih je jedan u Dječijoj klinici, jednu magnetnu rezonancu ima KBC Berane, dok je jedan novi uređaj namijenjen Opštoj bolnici u Baru u fazi instalacije.

Dok javno ne nabavi svoje, građani ove usluge koriste u privatnim zdravstvenim ustanovama. Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore (FZO)je tokom prošle godine, za snimanje magnetnom rezonancom isplatio 738.783 eura privatnim zdravstvenim ustanovama.Novac su dobile tri klinike sa kojima Fond ima ugovore i to Hipokrat 490.942 eura, Konzilujum 208.435 eura i Moj Lab – 39.406 eura.

Preglede i liječenje osiguranika Fonda za zdravstvo u privatnim klinikama država je 2023. godie platila ukupno oko 2.700.000 eura. Najviše novca je i tokom te godine plaćeno klinici Hipokrat za preglede magnetnom rezonancom – 820 hiljada eura, značajno više nego ove.

U maju prošle godine ova klinika podnijela je krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu (SPO) protiv direktora Fonda zdravstva Vuka Kadića zbog sumnji u zloupotrebu službenog položaja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

1 sedmica

na

14 Februara, 2025

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Na sajtu Vlade na kome je prezentiran broj zaposlenih u upravi precizira se- ,,u ovaj obuhvat ne spadaju privredna društva u većinskom vlasništvu države i opština”.

Kada se broju zaposlenih dodaju i ova privredna društva ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu. Ukupno 76.481 zaposlenih.

Prema poralu Moj novac,Instituta Alternativa, u državnim preduzećima zaposleno je 22.105 ljudi. U privrednim društvima na državnom nivou 13.702, a u opštinskim preduzećima 8.403.

I pored neumoljive statistike koja se čita i sa vladinog sajta, premijer tvrdi da već imaju uspjeha u racionalizaciji državne uprave. ,,Centralna vlast je smanjila broj zaposlenih za 400 od novembra 2023. do novembra 2024. godine. Ukupno, zajedno sa lokalnim samoupravama, broj ljudi u javnom sektoru je manji za 150 što znači da su lokalne samouprave više zapošljavale. Čak i u javnim preduzećima je manje zaposlenih, pa je recimo u Rudniku uglja, broj zaposlenih manji za 100, bilo je je 1.300, sada je oko 1150. U Eektroprivredi je isti slučaj. Polako smanjujemo broj zaposlenih, a ove godine ćemo brutalno krenuti u razračunavanje sa ovim problemom”, kazao je Spajić.

Podaci sa sajta Vlade govore da dosadašnje razračunavanje izgleda ovako – do najvećeg povećanja zaposlenih je došlo u Generalnom sekretarijatu Vlade i ministarstvima. U ovim institucijama se broj zaposlenih sa 3.095 u novembru 2021, povećao na više od duplo – 7.353 u decembru prošle godine. Samo od septembra 2024, kada je bilo 7.047 zaposleno je preko 300 novih radnika. Skok je još značajniji od juna 2024. kada je bilo samo 3.379 zaposlenih u ministarstvima i Generalnom sekretarijatu.

Značajan pad zaposlenih u organima javne uprave zabilježen je pod stavkom Organi u sastavu ministarstava –  sa 12.188 iz novembra 2021, na 7.490 u decembru 2024.

Iako premijer pominje smanjenje zaposlenih čak i u javnim preduzećima, statistika svjedoči o velikom povećanju broja radnika u posljednje četiri godine.

Crnogorski elektrodistributivni sistem DOO Podgorica (CEDIS) –  od promjene vlasti 2020. godine kada je bilo 1.360 zaposlenih, došlo se do 1.721 radnika u 2023. godini. Broj radnika se povećao i u Pošti Crne Gore sa 988 u 2020. godini na 1.189 u 2023, Aerodromi Crne Gore sa 961 na 1.124 u 2023. godini. Prema premijerovim podacima o 1.300 zaposlenih u Rudniku uglja Pljevlja, broj radnika se u toj državnoj kompaniji povećao skoro duplo u odnosu na 2020. kada je bilo 691 zaposlenih. Podaci sa sajta Moj novac govore da je zaposlenih u 2023. bilo 1.168.

Lokalna preduzeća su uglavnom u gubitku, ali im to im ne smeta da zapošljavaju radnike. Tako je podgorička Čistoća 2020. godine imala 489 zaposlenih, a 2023. čak 641. Iste godine zabilježila je rekordni gubitak od 1,7 miliona eura.

U susret najavljenoj racionalizaciji uprave, premijer je obećao da država neće zaboraviti svoje bivše zaposlenike. Suština je da se nađe način da se ti ljudi zaposle u privatnom sektoru, kazao je premijer i najavio program Iskra. ,,Inicijativa Iskra će pomoći tehnološkom opismenjavanju građana i za samo tri mjeseca kampa građani će moći da se zaposle na konkurentnim mjestima i primaju dobre zarade”, kazao je Spajić.

Zanimljivo je da je premijer Spajić istakao ,,da je laž da je aktuelna vlast nastavila politiku partijskog zapošljavanja”!

Brojni medijski tekstovi i istraživanja o premrežavanju uprave i državnih preduzeća partiskim, rođačkim i kumovskim kadrovima, govore da je nova vlast ne nastavila, nego čak i unaprijedila partijsko zapošljavanje i nepotističke prakse.

I dok premijer najavljuje otpuštanja, iz Ministarstva javne uprave, koje je zaduženo za ovu problematiku, tvrde da u ovom trenutku nije zahvalno govoriti o višku zaposlenih u javnim ustanovama.

Iz ovog ministarstva Danu su saopštili da Crnu Goru na putu pristupanja EU očekuju brojne obaveze, pa iz tog razloga se očekuje jačanje postojećih kapaciteta javne uprave a čak i regrutovanje novih kadrova.

„Činjenica koja to potvrđuje jeste i da EU, u iznosu od 5,6 miliona eura kroz dva projekta, podržava jačanje kapaciteta u javnoj upravi na centralnom i lokalnom nivou, uključujući usvajanje Plana zapošljavanja i obuku novih državnih službenika za upravljanje EU fondovima, s fokusom na dva pilot sektora (zaštita životne sredine, zapošljavanje i socijalna politika)“, naveli su  iz Ministarstva javne uprave.

Premijer je, s druge strane, izjavio da je ova vlada dva puta slala rješenja Evropskoj komisiiji za smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi. ,,I oni su to oba puta odbili”, rekao je Spajić.

Nadu uliva procjena Ministarstva javne uprave da će u trenutku pristupanja Crne Gore u EU između 100 i 150 službenika biti delegirano na rad u institucijama EU.

Kad će početi i kako će se odvijati smanjenje državne uprave još uvijek ne znamo. Ono što znamo je da ona puno košta.

Svake godine iznova saznajemo da državna uprava nemilice troši novac građana. Tokom protekle godine trošak službenih putovanja u zemlji i inostranstvu koštao nas je 8,4 miliona, a za reprezentaciju (ručkovi, večere, jela, zakuske) oko 950 hiljada eura, odnosno ukupno oko 9,4 miliona eura za te svrhe. Sve to je bilo za oko 2,7 miliona eura više nego što je bilo predviđeno rebalansom budžeta za proteklu godinu.

Saznali smo i da ručkovi lokalnih i državnih funkcionera često koštaju preko hiljadu ili par hiljada eura, da poslanici tokom godine uspiju o našem trošku da obiđu preko 10 inostranih destinacija, da se i pored preko 4.500 službenih automobila i dalje izdvajaju stotine hiljada za kupovinu novih… Uobičajeno, glomazni državni aparat ima svoje potrebe i prohtjeve koje građani plaćaju. Sve do neke racionalizacije.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo