Opet kampanja ministra Branimira Gvozdenovića, odlučne namjere i koordinacioni timovi, radne grupe i komisije, memorandumi i ozbiljna upozorenja divljim graditeljima širom Crne Gore. Treći put u svom dvostrukom mandatu na čelu Ministarstva za planiranje i uređenje prostora ministar Gvozdenović kreće u bespoštednu borbu sa divljim graditeljima koji uništavaju prirodne resurse ove države. BEZ REZULTATA: I ovoga puta kao tokom kampanje „stop divljoj gradnji” u kojoj „niko neće biti pošteđen” započete u martu 2007. godine ministar Gvozdenović obećava da će država „u potpunosti zaustaviti” divlju gradnju. Sve je ministar do sada probao, samo su rezultati izostali. Bespravni graditelji bili su jači i uspješniji od brojnih timova organizovanih na najvišem državnom nivou, koji su ličili na prave ratne štabove za sprečavanje ove strašne pošasti.
Ovoga puta potpisan je Memorandum o saradnji u sprečavanju, otkrivanju i gonjenju izvršilaca krivičnih djela bespravne gradnje. Memorandum su pored Gvozdenovića potpisali vrhovni državni tužilac Ranka Čarapić, ministar pravde Miraš Radović i direktor Uprave policije Veselin Veljović.
Planira se formiranje zajedničkog tima koji će „koordinirati poslove eliminisanja bespravne gradnje na nivou države.” Uz pomoć posebnih timova kojima će rukovoditi ljudi iz državnog i tužilaštava po svakoj opštini.
„Smatramo da jednom takvom jasnom koordinacijom i jasnim preventivnim djelovanjem i upozorenjem svima da ovakvo krivično djelo nosi odgovornost od šest mjeseci do pet godina zatvora, da ćemo to u potpunosti zaustaviti,” kazao je Gvozdenović.
KONFLIKT INTERESA: Najnoviji angažman Gvozdenovića na zaustavljanju bespravne gradnje predstavlja vrhunski cinizam jednog ministra tokom čijeg se mandata i brojnih kampanja izgradio čitav niz bespravnih objekata, hotela, stambenih naselja, kuća, pristaništa, ponti, kojima je devastiran priobalni prostor Crnogorskog primorja.
Sada teče proces stavljanja te gradnje u legalne okvire donošenjem nove prilagođene planske dokumentacije i otvaranja neslućenih mogućnosti za nove građevinske poduhvate. Sačekalo se po svemu sudeći da investitori bliski DPSDP koaliciji dovrše svoje bespravno podignute hotele i stambena naselja, da ih unesu u nova planska dokumenta rađena po njihovoj mjeri, pa da se krene u odlučnu borbu protiv nekih imaginarnih bespravnih graditelja!?
Ministarstvo za uređenje prostora i sam ministar Gvozdenović nalaze se u specifičnom konfliktu interesa. Na jednoj strani serviraju se priče o naporima na očuvanju resursa i životne sredine a na drugoj se daje bezrezervna podrška legalizaciji bespravnih radnji u prostoru, bespoštednom betoniranju i visokoj komercijalizaciji najvrednijih prirodnih predjela u Crnoj Gori.
Saglasnosti na veliki broj planskih dokumenata kojima se betonira najatraktivniji dio crnogorske obale nose potpis ministra Gvozdenovića. Ti planovi po pravilu nijesu usklađeni sa prostornim planovima višeg ranga kakvi su Prostorni plan Crne Gore, Prostorni plan posebne namjene za područje Morskog dobra, Master plan razvoja turizma ni sa Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o životnoj sredini.
U novim planovima nisu implementirane odrednice međunarodnih konvencija koje je Crna Gora potpisala. Skupština Crne Gore ratifikovala je u novembru 2007. Barselonsku konvenciju o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja.
Donešen je i Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjem Mediterana, u kome je jedna od značajnijih mjera – zabrana svake vrste gradnje u zoni od 100 metara od morske obale! U vodećim planskim dokumentima Opštine Budva ova mjera nije našla svoju primjenu! Pravo na gradnju „na pjeni od mora” dobili su povlašćeni tajkuni. Čitav pojas divlje prirode od Miločera do Petrovca betoniraju poznati domaći likovi. Nemaju više ni motiva ni mjesta za bespravnu gradnju, moćnih. Sve je pokriveno planovima.
RUŠE SE AVALA I ZAVALA: Ministar Gvozdenović bio je u prilici da svoje javno izgovorene riječi sprovede u djelo. Morao je, ali nije, naložiti obustavu gradnje i rušenje Zavale i Avale, koji su tokom njegovog mandata građeni bez odobrenja za gradnju. Radovi su izvođeni prije i poslije stupanja na snagu novog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata.
Za potrebe gradnje stambenog naselja na rtu Zavala ruske kompanije Miraks, mjesecima su paljeni stari primorski borovi. U jeku Gvozdenovićevih kampanja zabrana, kopalo se i gradilo na zelenoj Zavali nemilice.
Rusi su konačno dobili građevinsku dozvolu koju su kao svojevrsnu neobičnost postavili na veliki reklamni pano pored magistralnog puta. Znatiželjnicima na uvid.
Na panou Zavala investa ističe se potpis ministra Gvozdenovića ispod teksta dozvole kojom je na Zavali odobrena gradnja 32 vile, spratnosti od P+1 do P+ 3 etaže.
Na rtu Zavala izgrađene su 42 vile, dok se golim okom može vidjeti da većina vila značajno prelazi dozvoljenu spratnost. Za očekivati je da u ovom slučaju prekoračenja potpisnici Memoranduma timski reaguju.
Imaće posla i oko hotela Avala. Nakon bespravne rekonstrukcije i dogradnje ovog budvanskog hotela, koja je izvedena uprkos rješenjima Republičke građevinske inspekcije o rušenju bespravno podignutih spratova, nastavlja na isti način gradnju novog, trećeg objekta na mjestu starog hotela. Gradnja nove Avale počiva na falsifikovanim listovima plana DUP-Budva centar. Iako svi sve znaju o tome, ništa nije preduzeto da se kriminalne radnje sankcionišu.
GRAĐANI DA POMOGNU: U svom izlaganju povodom potpisivanja Memoranduma Gvozdenović najavljuje uključenje građana u ulozi partnera u eliminisanju divlje gradnje. Formiraće, kaže, posebnu „partnersku komunikaciju” u kojoj će građani, susjedi, NVO i ko god to želi, podnositi prijave za ovo krivično djelo. Poput poznate akcije „prijavite korupciju”!
Pisanje štampe o slučajevima bespravne gradnje ministarstvo očigledno ne razmatra. U protivnom, na osnovu tekstova sa sve fotografijama nelegalnih objekata koje su mediji objavljivali, i uz odgovarajuću reakciju nadležnih, zatvori bi bili prepuni investitora koji devastiraju prostor.
Primjena Memoranduma očekuje se u slučaju divlje izgrađenog hotela Astorija u Starom gradu u Budvi, Ruskog sela iznad Svetog Stefana, solitera nepoznatog vlasnika u Miločeru, nekoliko stambenih zgrada na istočnoj plaži Svetog Stefana, turističkog naselja od 11 vila u Bigovu, oko 250 objekata sa spiska Morskog dobra sagrađenih uz more ili u moru od Ulcinja do Herceg Novog. Onog niza „divljih” kuća na obodu brda Spas u Budvi. Na aktivnosti belgijskog državljanina koji bespravno probija puteve i staze i uništava borove šume na zaštićenom prirodnom dobru brda Spas? Na investitora koji je započeo gradnju stambenog naselja Budva hill u podnožju Spasa. Na stambeni kompleks u Bečićima… Primjera je bezbroj.
Ima da se ruši od ušća Bojane do rta Kobila.
Gvozdenović je objelodanio da u Crnoj Gori ima oko 90.000 bespravno podignutih objekata od kojih je oko 45.000 nelegalno priključeno na energetsku mrežu. Dvije godine ranije operisalo se sa cifrom od nekih 50.000 nelegalnih objekata. Da li to znači da se broj divljih građevina tokom njegovog ministrovanja gotovo udvostručio?
Potpisivanjem Memoranduma čelni ljudi dva ministarstva, policije i tužilaštva nisu dali odgovor na pitanje kako će riješiti nastali urbanistički haos. Najvjerovatniji ishod je onaj po kome će sve biti legalizovano. Legalizacija divljih objekata postala je praksa i nepresušni izvor korupcije vlasti od lokalnog do državnog nivoa.
Branka PLAMENAC