Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CG se vozi, a ko plaća

Objavljeno prije

na

Prije petnaestak dana, javile su razne novine – njemačka ministarka zdravlja Ula Šmit našla se u nevolji: u Španiji je ukraden njen službeni automobil. Tako je njemačka javnost saznala da je ministarka na ljetovanje u špansko ljetovalište Alikante otputovala avionom, dok je njen vozač prešao 2.400 kilometara da bi joj se ,,našao pri ruci”. Izbio je skandal, ankete su pokazale da gotovo 70 odsto Njemaca smatra da ministarka treba da podnese ostavku zbog neracionalnog trošenja novca poreskih obveznika. Reagujući na kritike javnosti Ministarstvo zdravlja je objavilo da je ministarka koristila vozilo i privatno i službeno i da će biti ,,obračunato sve što je bilo privatno”. U Parlamentarnom odboru za budžetska pitanja rekli su kako moraju znati da li je ministarka racionalno koristila službeni automobil. Iz Udruženja poreskih obveznika pitali su da li je njemačka ambasada u Španiji mogla da gospođi Šmit obezbijedi vozilo i da li bi poreske obveznike manje koštalo da je iznajmila automobil sa vozačem. Baš cjepidlače ti Njemci. Drugo smo mi. Naša široka demokratija obuhvata neprikosnoveno pravo državnih činovnika da sve što je službeno čuvaju i paze, kao svoje. I koriste, dabome. Aktivisti Inicijative mladih za ljudska prava već nekoliko mjeseci snimaju i objavljuju fotografije službenih automobila u raznim neslužbenim akcijama. Počelo je objavljivanjem fotografija snimljenih tokom maja – nedjeljom u popodnevnim satima – na parkinzima tržnog centra Delta City. Onda je prigrijalo pa su službena auta poslužila da se trkne do Bečića, Jaza ili Žabljaka.

Inicijativa je 2. juna podnijela prvu krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu protiv više N.N. lica zbog zloupotrebe službenog položaja, odnosno korišćenja državnih vozila u privatne svrhe. Pozvali su se na član 421. Krivičnog zakonika Crne Gore kojim je definisano krivično djelo ,,posluga”: ,,Ko se neovlašćeno posluži novcem, hartijom od vrijednosti ili drugim pokretnim stvarima koje su mu povjerene u službi ili na radu u državnom organu, privrednom društvu, ustanovi ili drugom subjektu ili radnji ili ove stvari drugom neovlašćeno da na poslugu, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina”. Nema glasa od državnog tužioca.

Korištenje državnih automobila za privatne poslove nije samo kažnjivo po zakonu, već se ne uklapa ni u vladine mjere štednje zbog ekonomske krize. ,,Treba smanjiti troškove reprezentacija, ili čak ukinuti sva nepotrebna putovanja, korišćenje službenih vozila svesti na najmanju mjeru”, objasnio je potpredsjednik Svetozar Marović. Nije ostao dužan ni potpredsjednik i ministar finansija Igor Lukšić – objasnio je da vladini funkcioneri mogu ići na službena putovanja samo nakon što dobiju posebno odobrenje Vlade, te da se troškovi reprezentacije, korišćenja telefona i goriva svode na minimum. Kud ćeš minimalnije nego skoknuti do Bečića, stvarno.

Izvršni direktor Inicijative mladih za ljudska prava Boris Raonić za Monitor kaže da je riječ o ,,enormnim rashodima, kojih ljudi nijesu svjesni”. Prema podacima objavljenim u vrijeme kad su uvedene nove registarske tablice, državne institucije u Crnoj Gori koriste
1. 210 motornih vozila pod oznakama „CG” i „MN”. Da se zna ko se borio za Crnu Goru. U organima lokalne samouprave registrovana su 392 službena vozila. Po jedno u Plužinama i Šavniku, u Glavnom gradu ih se vozika – 97.

Iako je na sajtu Inicijative objavljeno blizu 60 fotografija, prema Raonićevim riječima, dosad se samo jedna osoba javila da u poluprivatnom razgovoru razjasni pod kojim okolnostima je na neobičnom mjestu snimljen automobil koji službeno koristi. Jasna je vladajuća logika – ko vas slika dok na kupanje idete službenim autom, nije zabilježio vaše nepočinstvo, nego se drznuo da ugrozi vaše pravo na privatnost. Kupače u državnim limuzinama ovdašnja javnost ne osuđuje, nego im se divi ili im zavidi. I kraj.


Ovdje nezamislivo

Britansku Vladu ovoga ljeta ozbiljno je uzdrmao skandal oko troškova članova Vlade i poslanika koji su uzimali novac poreskih obveznika da bi platili troškove održavanja svojih domova, bazena, automobila i sličnog. Naslovi o članovima parlamenta koji traže da im se pokriju troškovi za najrazličitije potrebe – od stanarina i kredita koje su već otplatili, do bizarnih troškova kao što su računi za kupovinu keksa, nabavku hrane za pse, zamjenu sijalica – izazvali su pravi bijes građana. Pljuštale su ostavke. Britanska ministarka unutrašnjih poslova Džeki Smit izvinila se naciji nakon što je „zabunom” u zahtjevu ministarstvu za refundiranje troškova podnijela i račun za porno filmove koje je gledao njen suprug. „Žao mi je što sam prilikom potraživanja troškova za Internet navela i televizijski paket koji su činili takvi filmovi. Čim sam saznala da sam to uradila, preduzela sam hitne korake da obavijestim nadležne institucije”, izjavila je. Ona je takođe naglasila da će sav novac biti vraćen. Dva sporna filma koštala su deset funti. Na kraju je ministarka objavila da se povlači ,,zbog porodice”. Ostavke je podnijelo pet ministara i više nižih činovnika. Objašnjenja je davao i britanski premijer Gordon Braun. Prema pisanju medija, on je rođenom bratu tokom dvije godine platio oko 7.300 eura za čišćenje stana. Braunov potparol je izjavio da su premijer i njegov brat dijelili čistačicu. Endrju je plaćao čistačicu, a Gordon je njemu davao naknadu za svoj dio troškova, tako da Endrju Braun nije imao nikakve finansijske dobiti. Svaka sličnost sa nekom drugom braćom je isključena. Prije nekoliko godina švedska ministarka trgovine Marija Borelijus podnijela je ostavku nakon što su je mediji optužili da je izbjegla da plati puni porez za ljetnjikovac koji je kupila na jugu Švedske. Ministarka je, takođe, optužena da je zaposlila ženu za čuvanje djece, za koju nije platila socijalna davanja. Dva dana kasnije ostavku je ponijela i ministarka kulture Sesilija Steg Čilo zato što je štampa otkrila da ministarka 16 godina nije plaćala TV pretplatu, a poreskoj službi nije prijavila da je zaposlila dadilje koje su joj čuvale djecu.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo